Austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg bit će privremeni kancelar zemlje dok krajnje desna Slobodarska stranka pokušava formirati novu koalicijsku vladu, objavio je danas ured predsjednika.

Drugi put premijer
Schallenberg će preuzeti dužnost od odlazećeg kancelara Karla Nehammera, koji je najavio ostavku tijekom vikenda nakon što su propali njegovi napori da formira koaliciju bez Slobodarske stranke. Nehammer planira otići u mirovinu u petak.

Ured predsjednika Alexandera Van der Bellena objavio je da će Schallenbergu formalno povjeriti “vođenje privremene vlade”.

Bit će to drugi put da Schallenberg obnaša dužnost premijera Austrije. Schallenberg je bio kancelar manje od dva mjeseca krajem 2021. nakon što je Sebastian Kurz podnio ostavku i prije nego što je mjesto premijera pripalo Nehammeru, koji se vratio u Ministarstvo vanjskih poslova. Antiimigracijska, euroskeptična i proruska Slobodarska stranka Austrije pobijedila je na parlamentarnim izborima u rujnu, ali su druge stranke tada rekle da neće surađivati ​​s njom u formiranju vlade.

Čelnik austrijske krajnje desnice Herbert Kickl dobio je mandat za sastavljanje vlade

Zaokret stranke
Nakon što je Nehammer najavio ostavku, njegova konzervativna Austrijska narodna stranka napravila je oštar zaokret u odnosu na dosadašnje odbijanje da uopće razmotri suradnju sa Slobodarskom strankom i njezinim čelnikom Herbertom Kicklom.

Kickl je u ponedjeljak dobio mandat da pokuša sastaviti prvu krajnje desničarsku vladu nakon Drugog svjetskog rata. To je proces koji može trajati tjednima ili mjesecima i nije zajamčeno da će uspjeti. Schallenberg je rekao da neće ostati u Kilckovoj vladi.

Europska unija neće dopustiti drugim zemljama da napadaju njene suverene granice, kazao je francuski ministar vanjskih poslova odgovarajući na komentare izabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa o preuzimanju kontrole nad Grenlandom.

Trump je odbio isključiti vojno ili gospodarsko djelovanje u sklopu svoje otvorene želje da Sjedinjene Američke Države preuzmu kontrolu nad Grenlandom i Panamskim kanalom.

“Ne dolazi u obzir da bi Europska unija drugim državama svijeta dopustila napad na svoje suverene granice”
Francuski šef diplomacije Jean-Noel Barrot rekao je kako ne vjeruje da će SAD napasti ogroman arktički otok, koji je dio Danske više od 600 godina.

“Očito ne dolazi u obzir da bi Europska unija drugim državama svijeta dopustila napad na svoje suverene granice, tko god oni bili”, rekao je za radio France Inter.

“Mi smo snažan kontinent”, dodao je. Trumpove izjave dodatno su ilustrirale njegov ekspanzionistički program dva tjedna prije inauguracije 20. siječnja u Washingtonu.

“Ako me pitate mislim li da će Sjedinjene Američke Države izvršiti invaziju, moj odgovor je ‘ne’. No jesmo li ušli u razdoblje u kojem je riječ o preživljavanju najsposobnijih? Onda je moj odgovor ‘da'”, kazao je Barrot.

Također, rekao je da si Unija ne bi smjela dozvoliti da je se zastrašuje ili da bude pretjerano zabrinuta, već da se treba probuditi i ojačati.

Policijska istraga Nacionalnog zdravstvenog sustava u Ujedinjenom Kraljevstvu (NHS) o smrtnim slučajevima i ozljedama koje su se mogle spriječiti sada se usredotočila na dvostruko više slučajeva, otkriva BBC. Istraga je usmjerena na skrb i liječenje u Sveučilišnoj bolnici Sussex između 2015. i 2021. godine.

Policija Sussexa počela je 2023. istraživati početnih 105 slučajeva, ali sada je njihov broj veći od 200. Policija kaže da je istraga „aktivna i u tijeku, ali „u ovom trenutku neće iznositi konkretne detalje oko brojeva slučajeva”.

Policija se uključila nakon što su dva zviždača iznijela navode o medicinskom nemaru na dva bolnička odjela – neurokirurgiji i općoj kirurgiji. Postoje sumnje oko najmanje 40 smrtnih slučajeva. Porast slučajeva povezan je s većim brojem obitelji koje su kontaktirale policiju.

Pogreškom joj odrezao crijevo
Odvojeno od ove istrage, BBC je razgovarao s obitelji pacijentice koja tvrdi da ih je kirurg na odjelu opće kirurgije obmanuo, prije nego što je izveo operaciju koja je ostavila ozljede opasne po život.

Wendy Gibbs (80) trebala se podvrgnuti operaciji prolapsa zdjelice kod kirurga Marca Lamaha u privatnoj bolnici u Brightonu koju vodi Nuffield Health. Ali Lamah joj je rekao da želi prebaciti postupak u drugu Nuffieldovu ustanovu jer bolnica u Brightonu nije imala skener koji bi mu mogao zatrebati. No, pokazalo se da uređaj nije bio dostupan ni u drugoj bolnici.

Lamah također nije otkrio Wendy Gibbs da su svi kirurzi onemogućeni u obavljanju takvih operacija u Brightonu, budući da je Nuffield Health bio zabrinut zbog sigurnosnih razloga. Kada je Gibbs konačno operirana u ožujku 2024. godine, Lamah joj je pogreškom prerezao crijevo, uzrokujući unutarnje krvarenje koje nije otkriveno satima. Gibbs je dobila po život opasnu sepsu.

Bila je potrebna hitna druga operacija – koju je također izveo Lamah – u bolnici Royal Sussex County u Brightonu, koja je dio NHS-a koji se istražuje. Nakon toga je uslijedio boravak na intenzivnoj njezi i 11 dana sedacije.

Gibbs sada ima trajnu stomu i kaže da je bila traumatizirana tim iskustvom: „Iznevjerio je moje povjerenje. Otpala mi je većina kose. Otpali su mi nokti. Sada se polako oporavljam, ali ostaje trauma zbog onoga što se dogodilo”.

Slučaj Wendy Gibbs nije dio policijske istrage jer se njezin tretman dogodio nakon razdoblja koje policija istražuje. Nuffield Health – privatni pružatelj zdravstvenih usluga u čijoj je bolnici obavljena prva operacija – odgovorio je da provodi „temeljitu istragu o određenom liječniku”.

Međutim, bivši direktor kliničkih usluga u Nuffieldovoj bolnici u Brighton – gdje je Lamah također radio privatno – rekao je da je 2023. tvrtka bila zabrinuta zbog stope komplikacija nakon njegovih operacija.

Jedna trećina njegovih pacijenata “umjereno oštećena”
Michael Turner rekao je za BBC kako podaci pokazuju da je jedna trećina Lamahovih pacijenata iskusila „umjereno oštećenje” u razdoblju od 12 mjeseci. Turner je rekao da bi ta brojka trebala biti manja od 5%. Prije tri mjeseca Nuffield Health je otpustio Michaela Turnera zbog nedoličnog ponašanja nakon što je upotrijebio psovku kako bi opisao postupke drugog liječnika.

Lamah i dalje radi u bolnici Royal Sussex County. Sveučilišna bolnica Sussex odgovorila je da su njegovi operativni ishodi unutar očekivanog nacionalnog raspona.

Govoreći anonimno, bivši Lamahov kolega iz NHS-a rekao je za BBC da je kirurg „u nekoliko navrata opomenut zbog stvari koje su bile izrazito neprofesionalne”. Ovaj kolega kaže da se jedna od tih prilika odnosila na hitnu operaciju, koju je Lamah iz vlastitog izazova odlučio završiti za 45 minuta, unatoč tome što za to nije bilo potrebe.

Uključeni vještaci
Policija trenutačno identificira relevantne slučajeve i šalje ih medicinskim vještacima na razmatranje o tome postoji li osnova za otvaranje službene istrage o skrbi koju su ti pacijenti primili – proces za koji se očekuje da će završiti početkom 2025. Istraga je u ranoj fazi i zasad nema osumnjičenika.

Čini se da većina slučajeva uključuje odjel neurokirurgije. Policija razmatra optužbe za ubojstvo iz nehaja i korporativno ubojstvo. BBC saznaje da je jedan od slučajeva koji ispituju medicinski stručnjaci onaj Stephena Colesa. Operirao ga je neurokirurg Carl Hardwidge, koji je proveo 31 godinu HNS-u prije nego što je otišao 2023. Kritizirala ga je obitelj Stephena Colesa, koji je umro 2021. nakon što mu je Hardwidge operirao tumor mozga.

Nakon operacije, tada 66-godišnji Coles nije mogao gutati zbog oštećenja kranijalnih živaca. Proveo je nekoliko tjedana u bolnici gdje je naposljetku i umro, nakon što je dobio upalu pluća zbog loše njege na općem odjelu.

Njegova sestra Julie Rhodes kaže da Hardwidge nikada nije objasnio obitelji zašto je Colesu bilo tako loše nakon operacije. Revizija nije pronašla nepravilnosti oko Colesove skrbi, čime Rhodes nije bila zadovoljna.

Međutim, neurološki stručnjak koji je analizirao ovaj slučaj za BBC kaže da se smrt Stephena Colesa mogla izbjeći i kritizirao je postoperativnu skrb. Tvrdi da je Colesu trebala biti ugrađena traheostoma kako bi mu se pomoglo disati: „Odgovornost za zaštitu dišnih putova pacijenta mora biti na kirurgu koji operira”.

Postoji zabrinutost oko skrbi koju je Carl Hardwidge pružio najmanje tri druga pacijenta dok je radio u NHS-u. Jedan je sudac također rekao da je „donekle zabrinut” što je Hardwidge tijekom svog svjedočenja pokušao minimizirati kašnjenja u skrbi za drugog pacijenta koji je umro 2012.

Sveučilišna bolnica Sussex priopćila je da se njihov odjel neurokirurgije suočio sa značajnim izazovima nakon 2012. te da su posljedično neki pacijenti čekali na skrb dulje nego što su trebali, zbog čega se ispričala.