Hrvatska
Dvadeset godina ujedinjenja Njemačke
Njemačka danas slavi 20. obljetnicu ujedinjenja. Na svečanostima diljem zemlje stanovnici će se prisjetiti 1990. kada je područje nekadašnje Demokratske Republike Njemačke pripojeno političko-pravnom sustavu Savezne Republike Njemačke. Time je prvi put nakon Drugoga svjetskog rata Njemačka postala jedinstvena država.
Središnja proslava ujedinjenja ove godine se održava u najmanjoj njemačkoj saveznoj pokrajini Bremenu. Trećeg listopada se slavi dan kada je pet saveznih pokrajina koje su se do tada nalazile u sastavu DRNJ-a, Saska, Saska-Anhalt, Mecklenburg Vorpommern, Brandenburg i Thueringen pripojeno SR Njemačkoj.
Pozitivno mišljenje građana
Iako se stanovnici s istoka zemlje žale na još neizjednačen standard, više od 80 posto građana obiju bivših država smatra da je ujedinjenje bilo ispravan potez. Demografi samtraju da to nije iznenađenje jer, unatoč bombastičnim ispitivanjima kojima se želi prikazati kako stanovnici Njemačke priželjkuju ponovnu gradnju Berlinskog zida, pozitivno mišljenje građana o ujedinjenju je od 90-ih godina na stabilno visokoj razini od 80 posto.
Stanovnici zapadnog dijela zemlje još uvijek dvoje oko visoke pomoći koja se i nakon 20 godina slijeva na istok zemlje. Prema nekim procjenama proces ujedinjenja dosad je stajao između 1,3 i 1,6 bilijuna eura, a godišnje se sa zapada na istok još uvijek slije oko 100 milijardi eura. Mnogi, s obzirom na zastarjelu infrastrukturu u nekim nerazvijenim dijelovima zapada zemlje poput Ruhrske oblasti, traže prekid projekta Obnova Istoka te preusmjerenje sredstava u projekt Obnova Zapada.
Još uvijek neizjednačen standard
Infrastrukturne promjene na istoku zemlje najprije upadaju u oči prilikom vožnje autocestama. I dok je mreža autocesta na istoku zemlje pred slom DR NJemačke bila u katastrofalnom stanju, danas su autoceste na istoku među najboljima u Europi. Autoceste na istoku zemlje u boljem su stanju od brzih prometnica u mnogim zapadnim dijelovima, što je dodatno ulje na vatru onih koji smatraju da bi nakon 20 godina financiranja istoka trebalo prionuti obnovi zapada.
Stanovnici istočnih dijelova zemlje žale se na još uvijek neizjednačen standard na istoku i zapadu zemlje. Tako i dva desetljeća nakon ujedinjenja u istim branšama vladaju različiti tarifni ugovori pri čemu su satnice na istoku zemlje, u tzv. novim saveznim pokrajinama u pravilu niže i iznose oko 85 posto razine na zapadu. Razlika postoji i u visini mirovina koje su na istoku zemlje niže.
Merkel: prestanite se žaliti
Mnogi danas, kada se u ujedinjenjoj Njemačkoj sve više razmišlja o politici prema obitelji, ukazuju na sustav jaslica i vrtića koji je u DRNJ bio daleko razvijeniji nego na zapadu zemlje, gdje je godinama vladao politički konsenzus o tomu da je za brigu o djeci u društvu zadužena žena.
Politički cilj kojem teži sadašnja vlada Angele Merkel, da svako dijete iznad tri godine starosti polaže pravo na mjesto u vrtiću, bit će, kako se predviđa, ostvaren tek 2013. dok je još uoči pada Berlinskog zida taj problem u tadašnjoj Istočnoj Njemačkoj bio riješen.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Sport4 dana prije
SK ZADAR U VARAŽDINU / Bronca za Josipa Šaru u streličarstvu!