Hrvatska
Hrvatskim šumama plaćaju punu cijenu, a dobivaju 40% manje robe
Prodaja drvnih sortimenata u prvih je osam mjeseci ove godine prema istom razdoblju lani porasla oko 2 posto ili za 17 milijuna kuna, a to je najbolji pokazatelj sporog, ali sigurnog izlaska drvoprerađivača iz recesije koji na ruku ide i Hrvatskim šumama.
Velike zalihe neprodane robe, nenaplaćena potraživanja i imovina imobilizirana u nekretninama građevinskog sektora, koje su drvnu industriju pogodile prije od druge hrvatske industrije, potkraj 2008. i na početku 2009., donijele su, naime, i propast nekih. Tu je i oko 8000 otkaza te golema potraživanja Hrvatskih šuma, koja su na vrhuncu krize iznosila i 425 milijuna kuna. No, kako i izvoz i narudžbe drvoprerađivača posljednjih mjeseci rastu, dug Šumama stabilizirao se na oko 380 milijuna dospjelih potraživanja, a to, prema riječima predsjednika uprave HŠ-a Darka Vuletića znači da se sve isporuke iz tekuće godine plaćaju uredno, a naplaćene su i kamate te dio starog duga.
– Šume nikada nisu bile u krizi, s obzirom na to da smo i prošlu godinu završili s oko 15 milijuna kuna dobiti, no sad bi se moglo reći i da smo izišli iz recesije – kaže Vuletić. Usporedbe radi, u prvih osam mjeseci 2009. Šume su bile oko 77 milijuna kuna u minusu, a u istom razdoblju ove godine imaju dobit oko 13 milijuna. Različitim mjerama štednje, racionalizacijom poslovanja i smanjenjem troškova zaposlenih 10 posto lani se uštedjelo oko 150 milijuna kuna. No činjenica je da su unatoč smanjenju cijena pojedinih drvnih sortimenata, prijevoza i naknada za korištenje šumskih cesta, uvođenjem rabata za drvoprerađivače finaliste… – čime su se Šume “odrekle” oko 112 milijuna kuna u 2009. – prihodi od prodaje drvnih sortimenata u 2009. u odnosu prema 2008. pali 15 posto ili 230 milijuna kuna.
Najveći problem bio je kako naplatiti stare dugove i omogućiti drvnoj industriji da opet stane na noge jer o njoj ovise i Hrvatske šume koje su prije krize imale razinu naplate dospjelog duga između 150 i 180 milijuna kuna, uz prosječnu naplatu od 80 do 85 dana. Stoga su radi naplate u određenih kupaca već pokrenuti mehanizmi prisilne naplate, a odnedavna je tvrtkama u teškoćama omogućeno da putem novih narudžbi servisiraju stari i novi dug. Plate, naime, 100 posto robe, a dobiju od 20 do 40 posto manje, čime se zatvara dio starog duga. Neki se drvoprerađivači bune kako u vezi s tim nisu donesena jasna pravila komu se na taj način i zašto izlazi u susret, no Vuletić se hvali kako takvim reprogramom sve što proizvedu – i naplate. Samo od vinkovačke Spačve u ovoj su godini uspjeli naplatiti 38 milijuna kuna duga.
Pozitivni primjeri poput Tvina, Spin alisa, Hrasta Strizivojne, DI Klane, Belišća…, koji plaćaju na vrijeme, imaju pak pravo i na polugodišnji rabat.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa