Nekategorizirano
"I komunizam i kršćanstvo su utopističke ideje!"
Zadarski nadbiskup Želimir Puljić je, na misi za blagdan sv. Šime, izjavio: “Bolna je činjenica što u kršćanstvu nema euharistijskog zajedništva. Sveta zemlja u moru islamskog svijeta pruža tužnu sliku kršćanske razjedinjenosti. Zato je ovo poticaj našim vjerskim zajednicama i poziv na zajedničko djelovanje i molitvu.” Nadbiskup je, dakako, aludirao na “iznenadnu” prisnu suradnju dviju crkvi – katoličke i pravoslavne.
Ovakva nadbiskupova izjava, dakako da je razvila maštu javnosti i izazvala poneke kontroverze. U razgovoru za Z MAGAZIN, istu komentira i zadarski diplomat i sociolog religije, prof. dr. sc. Ivica Maštruko:
– Nadbiskupova izjava nije usmjerena protiv islama, nego je jedna dobro poznata ekumenska ideja. Priča počinje od toga, od razjedinjenosti armenske, pravoslavne i katoličke crkve koja je na tim prostorima jako dugo. Čak su postojali i fizički sukobi između pripadnika pojedinih religijskih zajednica i njihovih vođa na tim prostorima. Počevši od problema i situacije u Crkvi Kristovog groba, pa nadalje. Jer, ne samo da dugo godina nije bilo nikakvog ekumenizma i suradnje nego je bilo sukoba i protivljenja. Razumljivo je da je situacija na tim prostorima osjetljiva upravo zbog prisustva drugih religijskih sistema kao što je islam i, dakako, židovstvo. Na tim prostorima ta razjedinjenost unutar kršćanstva postaje uočljivija nego na nekim drugim prostorima jer je tamo sve sabijeno, koncentrirano, u destiliranom obliku izbija na vidjelo. Tako da je njegov poziv na jedinstvo kršćana u sklopu strategije katoličke crkve i njenog ekumenizma na jednoj strani, a na drugoj upravo na tim prostorima gdje je i u praktičnom životu ta razjedinjenost evidentna.
* Zbog čega je došlo do razjedinjenosti?
– Iz razumljivih razloga. Zbog odvajanja prvo armenske crkve, još prije velikog raskola, a zatim raskola do kojeg je došlo između istoka i zapada u 11. stoljeću. I, nakon toga, razumljivo, opet Luther i odvajanje protestanata. Dakle, ništa neuobičajeno za bilo koji religijski sistem u kojemu dolazi do sukoba nakon smrti karizmatskog vođe, utemeljitelja ili lidera (ako bismo uzeli primjer kršćanstva, Petar i Pavao i svi sukobi koji su izbili nakon toga). Imate primjer u islamu – podjela na Šite, Sunite i različite druge frakcije unutar tog jedinstvenog sistema. Slična je situacija i u budizmu. Isto kao u bilo kojim pokretima koji se zasnivaju na jednoj ideji i zatim na temelju te ideje osnuju instituciju, zvala se ona crkva ili partija, sa zadatkom da se ta religijska institucija brine o širenju i održavanju te temeljne ideje, ali kasnije ona počinje voditi računa o samoj sebi i, kao što je slučaj sa svim institucijama, dolazi do sukoba, raskola.
* To je, znači, prirodni proces?
– Jedan proces koji je razumljiv zbog sljedećega – čim imate instituciju, imate i sukob unutar institucije, borbu za vlast, za utjecaj, za poziciju, za moć. I, jasno, razlike koje se javljaju počinju obično na osnovama da se trebalo vratiti izvornim osnovama tog pokreta i te ideje. I onda se počinje sa raznim interpretacijama što je veliki vođa ili utemeljitelj tog pokreta htio reći. Različite interpretacije dokumenata ili svetih knjiga ili partijskih dokumenata u tim tumačenjima postave velike razlike.
* Crkva je danas jako daleko od svojih izvornih osnova na kojima temelji svoje postojanje?
– Ništa neuobičajeno. Prvo treba imati na umu jednu temeljnu stvar – razlikovati, kad je u konkretnom slučaju, primjera radi, o kršćanstvu riječ, vjeru od religije i vjeru i religiju od crkve. Kod nas se u kolokvijanom i svakodnevnom životu ta tri termina i te tri temeljne odrednice ne razlikuju dovoljno. Jedna je stvar imati vjeru. Vjera je dar, prema definiciji kršćanstva, koji se prima od Boga, pa se prima ili se pak ne prima. Ona je stvar pojedinca i neupitna je. Vjera se ne preispituje. Nju imaš ili nemaš. Religijski sistemi su pak djelo čovjeka. Različitih tumačenja, pravila, propisa, rituala, obaveza, zakonika koji se unutar ove treće stvari crkve na hijerarhijskoj razini uređuju i određuju. Ona se uvijek preispituje. Ona se mijenja. Ona se usklađuje sa novim uvjetima postojanja čovjeka. I dokumenti se mijenjaju. Koncili, recimo, u katoličkoj crkvi, mijenjaju te neke uzuse, običaje i tumačenja. To je religija. Ona je upitna i može se preispitivati. Ona je djelo čovjeka. I na trećoj strani imate crkvu koja je tipična institucija. I bez obzira na osnovnu tezu da je crkva zajednica vjernika, božjih ljudi, u osnovi tom crkvom kao hijerarhijskom piramidom upravlja hijerarhija. I hijerarhija kao i svaka organizacija podložna je svim ljudskim slabostima – borbi za moć, za vlast, za poziciju, za napredovanje u toj hijerarhijskoj ljestvici. I, dakako, ta crkva često puta u povijesti zaboravi temeljnu i osnovnu ideju zbog koje je osnovana.
* A ta je?
– Osnovana je s ciljem da širi, štiti, unaprijeđuje i brani određeni religijski sistem. Crkva kao institucija često zaboravi na tu svoju temeljnu ideju i, što je sasvim razumljivo, počinje voditi računa o sebi kao organizaciji i instituciji i svojim interesima, zaboravljajući na temeljnu ideju zbog koje je osnovana.
* Obzirom da se crkva, kako ste sami istakli, po tradiciji bazira na patrijarhalnom sistemu, nije li to diskriminatorno?
– Ne. Naprosto je taj sistem, imajte na umu katoličku crkvu, također temeljen na osnovnim zahtjevima i idejama održavanja crkve kao organizacije. Zašto je katolička crkva u povijesti uspjela zadržati takav utjecaj, takvu disciplinu, takvu strukturu i uopće jedan neprikosnoveni položaj unutar svih kršćanskih religijskih sistema? To treba zahvaliti upravo ovoj poziciji patrijarhalnih, konzervativnih onemogućavanja, ostajanja pri ideji celibata. Jer, ideje celibata nisu samo teološke premise, nego i zahtjev crkve kao institucije, kao organizacije da se održi. Imate potpunog čovjeka koji je oslobođen svih tereta, i onih ljudskih obaveza prema porodici, onome što donosi sa sobom briga o održavanju egzistencije svoje botelji. Brige o bolesnom djetetu, o svemu onome što u svakodnevnom životu opterećuje svakog normalnog pojedinca. Ovdje je zapravo čovjek koji prihvaća svećenstvo potpuno i u potpunosti posvećen toj svojoj misiji, odnosno svojoj instituciji, odnosno crkvi. To pridonosi čvrstini i jačini crkve kao institucije i kao organizacije.
* Postoji li mogućnost da bi Hrvatska mogla dati papu?
– Ne. To je vrlo teško. Logično bi bilo očekivati da slijedeći papa bude iz Južne Amerike. Danas Brazil, obzirom na broj stanovnika, ima veći broj biskupa nego Italija. Mislim da je teško očekivati, sudeći po odnosu broja kardinala i utjecaja pojedinih djelova svijeta, da bi opet, tako skoro, papa dolazio iz slavenskog svijeta.
* Komunizam i kršćanstvo u korijenu imaju zajednički nazivnik?
– Apsolutno. Komunizam je težio raju na zemlji, a kršćanstvo raju na nebu. Korijen riječi je isti, comuone, što na talijanskom jeziku znači “misa”. I jedno i drugo su utopističke ideje. Lijepo zamišljene, ali ne ostvarive. U katoličkoj crkvi demokracija je hereza!
“JEDINSTVO KRŠĆANA VIŠE NIJE MOGUĆE!”
* Postoje li razlozi koji bi mogli ujediniti kršćane?
– Ima masu razloga i masu potreba, ali mislim da u perspektivi to potpuno, ponovno jedinstvo kršćana pod kapom jednog i jedinog vođe, zvali ga mi papa, patrijarh ili kako hoćete, više nije moguće.
* Zašto?
– Postoji toliko različitih interesa i toliko je dugotrajno to povijesno stanje da do takvog jednog organizacijskog, čvrstog i unitarnog jedinstva nije moguće doći. Ali, u svakom slučaju, doći će do približavanja, suradnje i jednog ekumenizma u praktičnom, svakodnevnom životu.
Nekategorizirano
Je li Trump prijetnja euru?
Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.
Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.
Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.
Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.
Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.
Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.
Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.
Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.
S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.
Nekategorizirano
18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market…
Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.
18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.
“Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.
Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market, platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.
Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.
“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.
Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.
Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE, u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.
Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.
Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac.
“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.
Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:
“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”
Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.
Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama.
Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.
Nekategorizirano
Novi travnjak na malonogometnom terenu
Na terenu za mali nogomet uspješno su završeni radovi na postavljanju novog travnjaka. S postavljanjem zaštitne mreže teren će u potpunosti biti spreman za korištenje. Ova obnova omogućit će bolju igru i ugodnije iskustvo za sve naše korisnike, uključujući djecu, mlade sportaše i rekreativce koji svakodnevno koriste naš centar.
Svi potrebni radovi izvedeni su u zadanom rokovima te je igralište pripremljeno za nadolazeći ljetni malonogometni spektakl, 8. Memorijalni humanitarni turnir Antonio Jurjević.
Zahvaljujemo svima na razumijevanju i strpljenju tijekom trajanja radova. Radujemo se što ćemo vas uskoro ponovno vidjeti na našem novouređenom terenu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
koko bil
15. listopada 2010. at 12:01
neka podjele bude među kršćanima, ali neka bude jak zajednički kršćanski duh