Connect with us

Hrvatska

Zlatko Sokolar: “Zadar nema problema s organiziranim kriminalom!”

Objavljeno

-

Zlatko Sokolar (foto: Žeminea Čotrić)
Kad je krajem trećeg mjeseca došao na mjesto načelnika zadarske policije, Zlatko Sokolar obećao je mnogo. S obzirom na najave da će mandat trajati između šest i devet mjeseci, Sokolar je, računamo, odradio veći dio puta. U razgovoru s njime, saznajemo je li to tako, kakvo je stanje zatekao u zadarskoj policiji i što je odlučio promijeniti.
Na početku razgovora, reći će da, bez obzira kakav posao počinjete raditi, najbitniji je – osobni dojam.
Stanje koje sam zatekao u PU zadarskoj bilo je dobro, takav je bio i moj osobni dojam što se tiče zadarske policije. Međutim, odmah po dolasku zatekle su me kadrovske promjene, a najviše sam bio zatečen odlaskom načelnika Krim policije koji se, zbog osobnih razloga, odlučio umiroviti. Na meni je bilo da nađem dobrog operativca koji će biti sposoban voditi odjel Kriminalističke policije, ali i imati sposobnosti da surađuje s ostalim djelatnicima tog Odjela, bez kojih ovaj ne bi funkcionirao, kazao je Sokolar.
Dotadašnjeg načelnika Krima, poznato je, zamijenio je Gašpar Begonja, s kojim je načelnik Sokolar iznimno zadovoljan. Međutim, naglašava kako se u policijskoj postaji osjeti prijelom generacija, s obzirom da jedni odlaze u mirovinu, a mladi obrazovani kadrovi tek dolaze.
Utjecaj posla i sredine ponekad je teško uskladiti. Biti policajac u vlastitoj sredini nije lak posao, a kad nam se određeni policijski službenici obrate zbog osobnih problema, mi im pokušavamo udovoljiti, te ih prebaciti na drugo radno mjesto, kaže.
Sokolar se prisjetio i kako ga je na samom početku dočekala kadrovska križaljka koju je morao razriješiti. Udovoljiti potrebama policije i njihovim osobnim potrebama bilo je iznimno teško, ali načelnik ističe kako smatra da je pronašao odgovorne i sposobne ljude da pokreću mašineriju zvanu zadarska policija.
Sokolar odgovorno tvrdi da je sadašnja rukovodstvena struktura u PU sposobna upravljati ovom policijskom postajom, pa čak i kad on ode.
Nije tajna da je policijski posao podložan kritici.
– Svaka akcija koju poduzmemo ili, još gore, ne poduzmemo podložna je kritici. I to ne samo novinara nego i cijele javnosti. Uključujemo javnost u svoj rad koliko je god to moguće. Mediji su nam ponekad od iznimne važnosti kad je u pitanju hvatanje počinitelja kaznenih djela. Suradnja s ostalim institucijama poput Općinskog i Županijskog suda, bez obzira što se drukčije pisalo, je odlična, dodaje Sokolar i naglašava kako PU zadarska dobro surađuje i sa ostalim policijskim upravama u državi, ali i sa samim Ministarstvom unutarnjih poslova.
Sjetimo se kako je Sokolar na početku mandata objavio i rat organiziranom kriminalu. No, kaže načelnik, stanje u Zadru i nije bilo toliko alarmantno. Ustvari, naglasio je kako je došlo i do smanjenja stope kaznenih djela.
– Zadarsko područje zauzima povoljno mjesto na ljestvici organiziranog kriminala. Ne bih rekao da je Zadar nešto posebno ugrožen što se kriminala tiče. U prvih devet mjeseci stopa prijavljenih kaznenih djela je za 1 posto manja nego lani. Od prijavljenih kaznenih djela 77,1 posto su djela općeg kriminala, a razriješenost tih kaznenih djela je 52,1 posto, što je za 1,8 posto više nego lani.
Međutim, kad se radi o gospodarskom kriminalu, ove godine je prijavljeno 240 kaznenih djela, dok ih je prošle bilo tek 170. Sokolar tvrdi da je stopa razriješenja manja jer je policija ona koja mora ta djela prijavljivati i podizati prijave, a ponekad istraga oko jednog slučaja gospodarskog kriminala predugo traje.
Što se tiče organiziranog kriminala, ove je godine razriješeno 35 kaznenih djela, dok ih je prošle godine razriješeno tek 15. Sokolar i tu ističe iznimnu pomoć medija i cjelokupne javnosti, jer nije tajna da su u većini slučajeva mediji ti koji upiru prstom u slučajeve organiziranog kriminala.
Načelnik Sokolar potvrdio nam je da je u prošlih nekoliko mjeseci mnogo uložio u tehniku i logistiku.
– Veliki su nam problemi nastajali i oko našeg akvatorija, jer ga nismo mogli propisno nadzirati. No, ove godine dolaze nam tri nova broda, pa možemo s velikom sigurnošću reći da će operacija na moru biti više nego prošlih godina.
No, načelnik se i sam u nastavku malo potužio kako ipak kadra, i to profesije policajac, nedostaje. Svjestan je, kaže, nepopularnosti tog posla u vlastitoj sredini, ali dodaje kao je to častan i human posao.
Rošade i kadrovske križaljke u policije dobile su epilog kad je glasnogovornica Sandra Poljak Jurinčić najavila odlazak. Sokolar nam je potvrdio kako su to dva radna mjesta: glasnogovornica i policijski službenik za odnose s javnošću.
– Oba će mjesta popuniti ljudi koji već rade u policiji, jedna je Sonja Šimurina, dok bi na drugom radnom mjestu rado vidio Antu Lučića, pomoćnika u Prvoj policijskoj postaji u Zadru. No on je sad tu gdje je, tako da ne znam tko će doći umjesto Sandre.
S obzirom da je prije Zadra Sokolar neko vrijeme radio u Dubrovniku, zamolili smo ga da nam usporedi ta dva grada, što se rada u policiji tiče.
– To je neusporedivo. Zadar i Dubrovnik se ne mogu uspoređivati, s tim da je Zadar u izuzetno boljoj situaciji, što se tiče svega, a posebno kadrova. Tamo je manjak svih kadrova.
Sokolar smatra da je do promjene u policiji došlo i što se javnih privođenja tiče.
– Javna privođenja bila su ružna. Ne štite se ljudska prava, bez obzira o kome se radi. Stoga smatram da je policija po tom pitanju dosegla neke standarde i da se privođenje obavlja na način da se ipak zaštiti onaj koji se privodi.
Kraj mandata se bliži, a nas je zanimalo što Sokolar kaže o Zadru i – da li bi ostao na ovom radnom mjestu da mu se takvo što ponudi.
– Dolazak u Zadar mi je bio profesionalni izazov. Nisam to smatrao ni kaznom ni pohvalom, već izazovom, iako moram reći da je to i svojevrsna žrtva. Zadar je divan grad, kako za rad tako i za život. No, obzirom da mi je obitelj u Zagrebu, ne bih ostao u Zadru! U zadarskoj policiji klima za rad je odlična, stoga smatram da – tko god me zamjeni, ovdje će zateći dobru radnu atmosferu.
Za kraj, postavlja se i pitanje dakako – tko će biti nasljednik Sokolara. No, na to vječno pitanje i dalje ostajemo bez odgovora.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. bivol

    20. listopada 2010. at 9:44

    dobro je čovjek i rekao. sačuvaj bože da bude problema između policije i organiziranog kriminala u gradu. zato policajci i kažu prilikom privođenja: oprostite gospodine sinovčić ali mi vas moramo uhititi.

     
  2. sime

    20. listopada 2010. at 14:06

    …ma naravno da nema hahahhh…čak i uz podršku svih lokalnih medija neke “mućke” (nadam) se neće moći vječno prikrivati …Reno S je samo ispružena JEDNA ruka organizacije “zadarski dječji vrtić” ….gospodine Sokolar – u čijoj ste vi službi ???

     
  3. E moj Šime

    20. listopada 2010. at 15:13

    Sve donedavno mahali ste zastavicama i bacali cvijeće po zemlji na kojoj je R. hodao, ljubili mu rukicu i …, a sada bi “hapsili”. Nešto je ipak napravljeno, valjda to može svatko vidjeti i shvatiti, pa i bivol.

     
  4. antonio

    20. listopada 2010. at 20:54

    Svaka čast za gospodina Sokolara ,sad kad je sredio dvije policijske uprave mislim da bi trebao doć malo i u Split da posloži i našu upravu i uvede reda .

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Plenković poslao poruku učiteljima koji kreću u štrajk: U ovom trenutku, dijalog je puno bolji put od obustave rada

Objavljeno

-

By

U povodu pete obljetnice razornog potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu 22. ožujka 2020., predsjednik Vlade Andrej Plenković obišao je u ponedjeljak nekoliko lokacija obnovljenih privatnih i javnih objekata.

Ostalo je svega nekoliko dana do pete obljetnice zagrebačkog potresa. Prilika da se rezimiraju dostignuća u obnovi, kaže Plenković.

U Zagrebu je dosad uloženo 2 mlrd eura u obnovu, na Banovini 1,5 mlrd eura.

“Naš pristup obnovi je bio takav da ne vraćamo u prijašnje stanje, zbog velikih oštećenja na zgradama, jer bi takva obnove u slučaju novog potresa bila promašena investicija. Naš je pristup bila konstrukcijska obnova po današnjim standardima”, kaže.

Na lokacijama koje će danas obići je, kaže, obnova vrijedna oko 110 milijuna eura. “To govori o veličini ovog pothvata. Kako se budemo bližili kraju obnove, vidjet ćemo razmjere pune zahtjevnosti ovog zadatka koji se dogodio usporedo s najvećom pandemijom i nizom drugih pritisaka na naše gospodarstvo”, govori premijer.

Zahvalio je ministru Branku Bačiću i ministrici Nini Obuljen Koržinek na angažmanu.

“Nastavit ćemo ovaj proces do kraja. Većina javnih zgrada trebala bi biti kompletirana do 2027. A ukupni napori do kraja desetljeća, 10 sekundi potresa za 10 godina obnove”, kaže premijer.

Oporavak od operacije

Na pitanja o oporavku od zahvata na srcu koji je prošao u petak, Plenković kaže da se dobro oporavlja, da je bila riječ o planiram zahvatu i da se osjeća odlično.

Štrajk u obrazovanju

Što se tiče štrajka u školama koji je najavljen za srijedu, premijer kaže: “Mi smo u proteklih nekoliko godina u zahtjevnim okolnostima radili najviše na onome što je naša temeljna zadaća, da ljudi imaju veće plaće i mirovine. Mi smo prva vlada u povijesti demokratske Hrvatske koja se ulovila u koštac da za približno sličan rad dobivaju približno sličnu plaću. To nitko prije nije napravio. Lani smo pokušali te nepravde svesti na najmanju moguću mjeru. Od te reforme su svi dobili više. Koliko vidim, nije problem kolike su plaće nego taj vječni sindrom usporedbe s nekim drugim. Tu savršenog rješenja nema. Uvijek će netko reći da njegov rad vrijedi više od nečijeg drugog”, kaže premijer.

“Kad gledate cjelinu povećanja plaća, otkad je krenula naša prva vlada, od 2016. do danas, plaće u obrazovanju su rasle između 80 i 100 posto, što otklanja tezu o tome da je inflacija pojela rast plaća. To jednostavno nije točno i da se izračunati. Nadam se da će predstavnici ova tri sindikata voditi računa o interesima djece. Treba voditi računa i o roditeljima. Iz kuta Vlade, gledajući koliko smo toga učinili, mi smatramo da nema posebnog razloga za štrajk, to je odabir ova tri sindikata. Što će se dogoditi u srijedu, ne znam. Znam samo da smo ovih puno godina razvili visok stupanj socijalnog dijaloga”, govori premijer dodajući da je bio i zatečen time što samo ova tri sindikata nisu htjela pristati na šest posto povećanja osnovice.

“U ovom trenutku, dijalog je puno bolji put od obustave rada”, kaže.

Tragedija u Makedoniji

U Zagreb će doći četiri pacijent stradala u požaru u diskoteci u Kočanima u Sjevernoj Makedoniji. Plenković kaže da po njih sutra idu helikopteri.

“To je ogromna tragedija. Sve informacije upućuju da je to nešto nezapamćeno za Sjevernu Makedoniju, još jednom izražavam sućut i želim oporavak ozlijeđenima”, kaže.

Situacija u pravosuđu

“Hrvatska da potkopava demokraciju? Ja bih svima poželio da živi u ovakvoj demokraciji. Pogledajte malo oko nas”, kaže na pitanja o navodima da Hrvatska potkopava demokraciju iz Izvješća o građanskim slobodama .

“Ne znam tko piše ta izvješća, to iz mog iskustva, svega onoga što u Hrvatskoj postoji, meni to djeluje smiješno”, kaže.

“To su floskule, koje vjerojatno stranim udrugama dijele oni koji su lani dolazili pred Banske dvore, htjeli ih zapaliti i baciti bandu kroz prozor. To je uvijek ista priča i fabriciranje negativnog ozračja koje je postalo nacionalni sport”, kaže premijer.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

UOČI ŠTRAJKA / Ministar poslao poruku roditeljima i sindikatima: “Čudna je i sramotna jedna izjava…”

Objavljeno

-

By

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) objavilo je detalje o tome kako će funkcionirati sustav za vrijeme štrajka koji su tri obrazovna sindikata najavila za srijedu 19. ožujka. 

Državna tajnica Iva Ivanković objavila je upute za fakultete za dan štrajka.

“Dužni smo voditi evidenciju o radu zaposlenika pa bi to trebali raditi i 19. 3. Nakon štrajka imat ćemo jasne podatke koliko se ljudi odazvalo štrajku. Ministarstvo će danas poslati uputu svim javnim učilištima da objave upute za rad i kako će se održavati nastava. Nevođenje evidencije je jedan od težih prekršaja prema Zakonu o radu pa pozivamo učilišta da to čine”, rekla je.

Državna tajnica Zrinka Mužinić Bikić objavila je upute za škole.

“Prioritet su nam učenici, svi u srijedu dolaze u škole. Šaljem poruku svim roditeljima da mogu poslati mirno svoju djecu u školu u srijedu. Svi ravnatelji dužni su voditi evidenciju radnog vremena”, poručila je.

Predstavljeni su i podaci o plaćama u školama i na fakultetima. Prosječna plaća učitelja je 67 posto u periodu od 2019. do danas, rekao je državni tajnik Stipe Mamić.

Plaća mentora je rasla oko 69 posto – 1730 eura. Prosječna plaća savjetnika u OŠ je rasla 72 posto, prosječna je oko 1936 eura.

Srednje škole, medijalna plaća je također rasla za 72 posto – 1604 eura je danas. Prosječna plaća je danas gotovo 1600 eura. Medijalna plaća nastavnika mentora je također rasla 70 posto, oko 1800 eura je danas. Medijalna plaća savjetnika je 1995 eura.

U viskom obrazovanja plaća asistenta je rasla 56 posto što je nešto manje jer se radi uglavnom o mlađim ljudima, pojašnjeno je. Viši asistenti također imaju 56 posto veće plaće i danas imaju medijalnu plaću od 1734 eura, dok je prosječna 1754 eura.

Docenti imaju 2053 eura danas medijalnu plaću, a prosjek je oko 2100 eura.

Medijalna plaća izvanrednog profesora je rasla 62 posto, a prosjek je 2416 eura. Redoviti profesor medijalna plaća je 2759 eura što je također rast od 56 posto. Profesor u trajnom zvanu ima 47 posto više nego 2019. – medijan je 3171 euro.

“Sindikati uvijek traže kako poboljšati svoja materijalna prava što mi podržavamo, ali ne vidimo opravdanog razloga za štrajk”, rekao je Mamić, prenosi Dnevnik.hr.

Ministar Radovan Fuchs kazao je da se cijelo vrijeme komunicira sa sindikatima te da za štrajk nema razloga.

“Vidjeli ste podatke o rastu plaća. Djeca trebaju doći u škole, studenti na fakultete. Evidencija rada će se voditi i slati u centralni sustav za obračun plaća. Sindikati očito pokreću štrajk da bi mobilizirali svoje članstvo iz nekog njihovog razloga, da bi povećali prihode. Čudna je izjava, sramotna, jednog čelnika da nije briga sindikata što će se događati sa djecom, a da je njihova jedina briga što će biti s djecom. Mi se ne možemo složiti s tom tvrdnjom, mi sa sindikatima cijelo vrijeme razgovaramo”, poručio je resorni ministar.

Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja te Školski sindikat Preporod traže povećanje materijalnih prava – osnovice za izračun plaće, korekciju koeficijenata i ugovaranje sektorskog dodatka. U ministarstvu smatraju da za štrajk nema potrebe, a objavili su i koliko iznose plaće u obrazovnom sektoru, prenosi Dnevnik.hr.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Iznajmljivači i vlasnici druge nekretnine oprez: Ako ne ispunite novi formular porezne čekaju vas paprene kazne

Objavljeno

-

By

Pixabay

Porezna ima važno upozorenje za velik dio građana. Izajmljivači i vlasnici druge nekretnine u kojoj ne žive državi moraju poslati svoje podatke kako bi ušli u sustav poreza na nekretnine.

Pojavio se još jedan obrazac kojeg dobar dio građana mora ispuniti i poslati Poreznoj. I da, nemate puno vremena – još svega 2 tjedna, a kazne su paprene. Tiče se to onih koji na tim adresama nemaju prijavljeno prebivalište, boravište ili neplaćaju komunalje na svoje ime. Iznajmljivačima još puno upitnika, piše Dnevnik.hr.

“Kako će se tretirati oni koji bi trebali biti izuzeti od naplate poreza pošto stalno žive u stanovima, ali recimo dva mjeseca tjekom sezone odlaze iz stanova i koriste ih za najam. Također postavlja se pitanje kako će se tretirati etažirane obiteljske kuće”, pita se Vedran Tomić iz Udruge spasimo male iznajmljivače.

Dok čekaju odgovor Porezne, evo što se za sad zna. Za prijavu vam treba broj katastarske čestice, podatak o korisnoj površini nekretnine, godini izgradnje i klasični osobni podaci – OiB, adresa prebivališta, broj telefona.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu