Connect with us

Hrvatska

"Hrvatska zaostaje zbog utjecaja Crkve na školstvo!"

Objavljeno

14 godina prije

-


Slobodna Crkva u slobodnoj državi – ideal je kojem Hrvatska treba težiti, naglašava jedan od najistaknutijih hrvatskih svećenika, teolog i sociolog religije, dr. don Ivan Grubišić u razgovoru za Z NET.
Povod ovog intervjua je pretjerana i u zadnje vrijeme sve učestalija suradnja Zadarske nadbiskupije i Sveučilišta u Zadru, do te mjere da se znanstveni i obrazovni skupovi na Sveučilištu svode na molitve i prodavanje vjerskih knjiga.
Stoga valja čuti mišljenje don Grubišića, znanstvenika iz crkvenih redova, stručnu osobu koja može iz prve ruke reći kako se takva simbioza Katoličke crkve i obrazovnih institucija, koja nije strana ni u drugim dijelovima Hrvatske, zapravo odražava na naše društvo i na samu Crkvu.
* Koje su poveznice i razlike između religije i znanosti?
– Religija i znanost dva su različita pristupa u traženju odgovora na važna životna pitanja. Danas Katolička crkva II. Vatikanskim koncilom priznaje autonomiju zemaljskih vrijednosti i odvojenost Crkve od države, religije od znanosti. I u našem Ustavu stoji da je Crkva odijeljena od države, ali da mogu surađivati na raznim područjima života i rada.
* U Zadru imamo primjer uske povezanosti Sveučilišta i Nadbiskupije. Kako to komentirate?
– U Ustavu RH piše u članku 41: “Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države”. To načelo vrijedi i za visoka učilišta u Hrvatskoj. Slobodna Crkva u slobodnoj državi. Sami studenti se moraju organizirati da ne bi došlo do prožimanja i zadiranja u nadležnosti jedne ili druge institucije. Nažalost, kod nas je ta odvojenost samo na papiru. Ostaje pitanje tko je kod nas Vlada de iure, a tko de facto.
* Tko je odgovoran što se to načelo ne poštuje?
– Isti je problem prisutan i na razini države i stoga za  nepoštivanje odvojenosti istu odgovornost snose političke stranke i određeni crkveni ljudi.
* Što mislite o suradnji Katoličke crkve i obrazovnih i znanstvenih institucija u Hrvatskoj?

– Suradnja je potrebna i poželjna, ali Crkva ima svoju metodu dokazivanja, a znanost svoju. One su dijametralno oprečne. Crkva istinu dokazuje snagom istine autoriteta, a znanost svoje istine dokazuje autoritetom istine, odnosno provjerenim metodama dokazivanja, činjenicama.
* Kako se takvo uplitanje Crkve u obrazovanje odražava na društvo?
– Jedan od razloga zaostajanja Hrvatske kao građanske i civilne države jest utjecaj Crkve na sustav školovanja. Škola spada u nadležnost državnih vlasti, a vjeronauku je mjesto u crkvenim prostorima. Ovakvim je stanjem Crkva izgubila djecu i mlade kojih u Crkvi ne vidimo osim za sakramente, a država ne može biti odgojitelj u vjeri pojedine vjerske zajednice. Zalažem se da u školama bude religijska kultura i vjernička kultura, a da se vjerski odgoj vrati u crkvene prostore.
* Što je s pripadnicima drugih vjeroispovijesti i ateistima, ako dođu na najavljeni znanstveni ili obrazovni skup, koji se pretvori u katoličku misu?
– Po našem Ustavu, svi su građani bez razlike na vjeroispovijest jednaki, pa i ateisti. Nikome se ne smije silom nametati svjetonazor ili vjeroispovijed. Ivan Pavao II. je u  Bombaju rekao: “Čovjek ima prirodno pravo da vjeruje ili ne vjeruje, ili da mijenja vjeru”. Dodao bih da treba poštivati dostojanstvo i slobodan izbor pojedinca.
* Koliko su takvi događaji zapravo dobri za samu Crkvu i religiju?
– Ovo za crkvene zajednice ili religiju na duži rok nije dobro. To dobro osjećamo mi, koji radimo u vjerskim zajednicama već danas. Stanje je takovo, da bi trebalo neke uhodane navike i zakonske odredbe mijenjati, i to radikalno, ako hoćemo zaista imati slobodnu Crkvu u slobodnoj državi.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. katarza

    27. listopada 2010. at 11:50

    Bravo pope!

     
    Odgovori

  2. otorinolaringologija

    27. listopada 2010. at 12:13

    Don Grubišić je ‘Don ‘ samo kako bi bio vjerodostojniji u svome pljuvanju crkve.
    Spomenuti je Don izraelskom predsjedniku i nobelovcu Shimonu Peresu u njegovoj rezidenciji uručio godišnje priznanje «Osoba dijaloga-osoba godine». To veeeeliko priznanje dodjeljuje nevladina «Akademska udruga» iz Splita. Moto te udruge zvuči veoma humano, «Čovjek nadasve», a predsjeda joj upravo (Akademik?) don Ivan Grubišić.
    A ta – koje li samo titule – «Akademska udruga», broji vjerojatno tek dvoje ljudi, don Ivana Grubišića i gospođu Mirjanu Nazor, profesoricu psihologije iz Splita. Iako je bio predviđen Mesićev (državno-politički?) posjet i ‘palestinskoj strani’ do njega nije došlo zbog oštrog protivljenja ‘izraelske strane’ pa se iz te opstrukcije može dobro razaznati spremnost Shimona Peresa (-Grubišićeve «osobe godine»-) da potvrdi primljeno priznanje «osobe dijaloga»!
    Tko je taj po don Ivanu Grubišiću «čovjek nadasve», nobelovac Shimon Peres?
    – Pa, on je otac prvog ilegalnog izraelskog naselja Kedumim na palestinskoj Zapadnoj obali.
    – Shimon Peres je ‘idejni otac’ (miroljubive, obrambene?) izraelske nuklearne bombe!
    – On je jedan od glavnih pokretača rata iz 1956.g….
    Pravi je humanist taj ‘don’ Grubišić.

     
    Odgovori

  3. Josip

    27. listopada 2010. at 12:51

    Dobar članak, i još bitnije ispravan stav g Grubišića. Ateist sam, ali i svjestan činjenice da ova zemlja Crkvu drži previsoko na listi vrijednosti da bismo mogli očekivati njenu pravu odvojenost od države. U tom smislu riječi nekoga tko je dio crkve imaju veliku vrijednost u otriježnjenju kako crkvenih tako i političkih faktora. A ljudi koji smatraju da je naša crkva nezaštićena, ili nedajbože slaba, pa joj treba pomoći napadima na ‘don’ ili don Grubišića, trebaju razmisliti još jednom. Taj stav postoji samo u glavama Bozanića i njegovih savjetnika. Crkva je jedna od najbogatijih i najutjecajnijih institucija u ovoj državi. Nema razlike između čitanja bukvice njima ili T-Mobileu. Zapravo ima, Crkva je moćnija.

     
    Odgovori

  4. kif

    27. listopada 2010. at 13:33

    Pa ne znam baš dali ovu državu vode ljudi iz crkve,ne znam baš tko ima primat u kulturi,znanosti tko piše kolumne po najtiražnjim novinama,portalima,tko su tv voditelji a oni nam kreiraju našu svakodnevnicu .
    To su ekipa ala Latin,stanković,Jergović,Dežulović,Pilsel,Jakovina,slavenka Drakulić,Čulić,Lovrićka i slični.

     
    Odgovori

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

9 sati prije

-

22. prosinca 2024.

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

1 dan prije

-

21. prosinca 2024.

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

3 dana prije

-

19. prosinca 2024.

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu