Hrvatska
Teolozi preplavili Filozofiju u Zadru!?
Neraskidiva veza zadarskog Sveučilišta i Crkve još jednom je apostrofirana najnovijim saznanjem da na prvome, otkrivamo, vidljivu prednost u zapošljavanju imaju – teolozi!?
Iako je Z NET-u sa Sveučilišta odgovoreno da je na istome zaposlen svega jedan teolog, otkrivamo vrlo brzo kako ih je zapravo najmanje – šest. Na pomalo pogrešnim mjestima.
Zadarski su sveučilišni teolozi, dakle, raspoređeni na nekoliko odjela. Najviše ih je na filozofiji, a što možda unosi najviše zbrke u promišljanje o kadroviranju na zadarskom Sveučilištu. Da li u datom momentu u Zadru zaista nije bilo filozofa ili se preferira – teološki pristup filozofiji, a što je više nego diskutabilno.
Majčinski odnos zadarskog Sveučilišta i Crkve, međutim, ide dalje. Spomenutih šest profesora sa zadarskog Sveučilištu u svojoj biografiji imaju završene crkvene ili teološke studije i škole, no – nitko od njih ne predaje ništa što bi imalo veze s teologijom, premda ih upravo ona čvrsto preporuča, doznajemo.
Sasvim konkretno, na Odjelu za filozofiju zaposlen je doc. dr. sc. Borislav Dadić, rođen u mjestu Bisko. Filozofiju je magistrirao na rimskom katoličkom Sveučilištu, a doktorirao na Papinskom sveučilištu Svetog križa u Rimu, osnivač kojega je Opus dei.
Na istom je mjestu diplomirala i magistrirala dr. sc. Vani Roščić, viši asistent također na Odjelu filozofije u Zadru, inače iz Splita.
Treća teologinja na zadarskoj filozofiji, doc. dr. sc. Iris Tićac, izvanredna profesorica na zadarskom Sveučilištu i profesorica na Teologiji u Rijeci, rođena je u Puli. Diplomirala je njemački jezik na Pedagoškoj akademiji u Rijeci, magistrirala sociologiju religije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirala filozofiju na – Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu.
Nadalje, na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, u svojstvu asistenta iz kolegija Opća kulturna povijest i turizam, te hrvatska kulturna povijest i turizam, radi Goran Pavelin. Ovaj diplomirani teolog završio je Filozofsko-teološki studij, Katoličko-bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
Ante Periša rođen je u Krkoviću kod Šibenika, a od jeseni 2009. na Odjelu za kroatistiku i slavistiku, Odsjeku za hrvatski jezik i književnost na Sveučilištu u Zadru predaje kolegije “Estetika” i “Filozofija jezika”. Nakon završene osmogodišnje škole pohađao je Franjevačku klasičnu gimnaziju u Sinju, a dodiplomski filozofsko-teološki studij završio je diplomiravši na Katoličko-bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.
Na Odjelu za njemački jezik i književnost Sveučilišta u Zadru radi prof. dr. sc. Pavao Mikić iz sela Kostrč u općini Orašje BiH. Završio je Franjevačku gimnaziju u Visokom, u BiH. Studij teologije završio je u Sarajevu, na Franjevačkoj teologiji Bosne Srebrene. Polagao je njemačku maturu 1969. godine u Bonnu budući da u Jugoslaviji vjerske gimnazije nisu bile priznate, stoga isto tako i u inozemstvu. Na zadarskom Filozofskom fakultetu počeo je raditi u siječnju 1982. godine.
“… ‘Kršćanska filozofija’ je ‘drveno gvožđe’ i dapače, vjera je u biti smrtni neprijatelj obliku našeg postojanja, koji oblik pripada filozofiji. Vjera je apsolutno smrtni neprijatelj filozofije…!”
Martin Heidegger, njemački filozof
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA22 sata prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet3 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska3 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
marinakis
1. studenoga 2010. at 18:34
Dovoljno je posjetit predavanja dotičnih profesora na filozofiji da bi se uvjerili u istinitost ovog članka. Dogma, fino umotana u srednješkolska predavanja o filozofiji. Na žalost mislim da neće uskoro biti pomaka na bolje.
dmzg
24. srpnja 2011. at 15:48
Tek sam sada procitao ovaj clanak koji je napisan prije nekoliko mjeseci, ali ipak moram demantirati gospodina koji je pisao ovaj clanak kada se spominje profesor Pavao Mikic. Primjetio sam da je autor clanka koristio podatke koji su stavljeni na raspolaganje na internetskoj stranici Sveucilista u Zadru, doslovno su prepisani, ali ima i ne iznesenih podataka. Profesor Mikic jest zavrsio Franjevacku gimnaziju u Visokom, BiH, te 1967. godine zapoceo studij teologije u Sarajevu, no nigdje nije navedeno da ga je u Sarajevu i zavrsio, nego je navedeno da je 1969. godine polagao njemacku maturu u Bonnu, kao sto je u clanku navedeno. Ali ono sto nije navedeno jest da je prof. Mikic zavrsio Njemacki jezik, Filozofiju, Pedagogiju kao i ”glavnu temu” ovog clanka Teologiju 1974. godine na Rheinische-Friedrich-Wilhelms-Universität u Bonnu. (http://www.unizd.hr/Default.aspx?tabid=599) Dakle, ono sto zelim reci jest da bi bilo korektno da se iznose istiniti podatci, a ne da se ljudi blate ni krivi ni duzni. Istina je da ima puno profesora koji na zadarskom sveucilistu rade na odjelima i predaju predmete koji nemaju apsolutno nikakve veze sa njihovim zavrsenim fakultetima, ali ima onih koji su iznimke kao sto je profesor Pavao Mikic.
krešo
23. kolovoza 2011. at 18:47
Zabrinjava vas činjenica da su profesori školovani u teološkim fakultetima, a ne pitate se kako i što predaju u okviru svojih predmeta. Sigurno ne naguravaju svoju ideologiju. S druge strane u Zagrebu na Filozofskom fakultetu su sami praksisovci i marksisti, no, to je OK.
valnea
1. listopada 2011. at 10:43
Pisca dotičnog članka samo pitam: i u čemu je problem?
Ne zna li se da je Crkva kolijevka pismenosti?
Da su prva učilišta u Padovi, Bologni, Oxfordu itd nastala u krilu samostana?
Da su redovinici benediktinci donijeli pismenost i kulturu u Europu?
Da su dominikanci oni koji u i u HR donijeli prve škole?
Da su Ćiril i Metodije autori ćirilice.. pa Baščanska ploča i toliko toga? Filozofija Tome Aquinskoga, skolastika, veliki sveci filozofi?
Crkva je Majka pismenosti i kulutre a ne samo vjere.
Kome to smeta?
Onome vjerojatno tko ne zna ni svoju ni svjetsku povijest ili tko po njoj pljuje?
Takav nema ni budućnost ma što on mislio.
Inače svaka čast zd sveučilištu što daje jednaku šansu svima pa i teolozima… pozz
sokrat
15. svibnja 2015. at 23:44
Filozofija je uvijek bila ljubav prema Istini. Čemu strah od teologa.
Anonimnost
11. srpnja 2015. at 13:04
Kad pročitate tekst, i ako niste toliko smušeni i budalasti, upada u oči nekoliko stvari koje ozbiljno dovode u pitanje inteligenciju novinara ili autora teksta kao i njegovu etičnost. Krenimo redom.
Autor na početku teksta piše *Iako je Z NET-u sa Sveučilišta odgovoreno da je na istome zaposlen svega jedan teolog, otkrivamo vrlo brzo kako ih je zapravo najmanje – šest.* Postavlja se, neutralnom i trezvenom promatraču, sljedeće vrlo jednostavno pitanje: o kojih to “6 teologa” govori ovaj? KOJIH?????? Analizirajmo, na primjer, ovaj fragment:
*Treća teologinja na zadarskoj filozofiji, doc. dr. sc. Iris Tićac, izvanredna profesorica na zadarskom Sveučilištu i profesorica na Teologiji u Rijeci, rođena je u Puli. Diplomirala je njemački jezik na Pedagoškoj akademiji u Rijeci, magistrirala sociologiju religije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirala filozofiju na – Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu.*
Od kad je to teolog netko tko zapravo apsolutno nikad nije studirao teologiju? Što je najgora i najtragikomičnija stvar, autor oziljno podcjenjuje inteligenciju čitatelja jer najprije kaže da je dr. Tićac teologinja, a onda navodi informacije što je ustvari dr. Tićac po formalnom obrazovanju i vokaciji, pa se čovjek ozbiljno zapita: od kad je to netko tko je diplomirao njemački i filozofiju, magistrirao sociologiju religije (koja kao disciplina nema epistemološki i metodološki veze s teologijom) te konačno doktorirao filozofiju odjednom teolog??? Dakle, autor teksta ili uopće ne vlada elementarnim distinkcijama ili je krajnje bezobrazan i pokvaren pa ne samo da – kako zorno možemo vidjeti – podcjenjuje čitatelja nego još iznosi totalne dezinformacije i laži. Jer dr. Tićac apsolutno nema veze s teologijom.
Zatim ako pogledate što je to zapravo po vokaciji doc. Rošćić, opet možete vidjeti da ona nema veze s teologijom. Žena je potpuno povezana uz filozofiju jer je istu i diplomirala, magistrirala te doktorirala. Borislav Dadić isto tako, dapače je još diplomirao i strojarstvo. Dakle, o kakvih 6 teologa autor pokvareno i bezobrazno laprda, kad ovih troje nema veze s teologijom!??? A to što su ti (navedeni) ljudi titule postigli u Rimu ili na FF Družbe Isusove u Zg, to nema nikakve veze, radi se o humanističkim fakultetima a pravilnici oko srodnih humanističkih disciplina su potpuni jasni tako da je tu sve u skladu s zakonom. Ako autor ima nekakvih subjektivnih pred-rasuda jer se radi o nečem kršćanskom ili katoličkom (bezobrazno ignorirajući da su fakulteti dio sveučilišta), neka primi na znanje da je, recimo, na FF Družbe Isusove prvi doktorat postigao dr. Filip Grgić, koji je obnašao dužnost predsjednika Hrvatskog filozofskog društva i jedan je od eminentnijih hrvatskih filozofa. Hoćemo za dr. Grgića reći da je možda “teolog” i da nije relevantan!? Da ne kažem kako na navedenim institucijama uopće ne morate biti kršćanin ili katolik da bi postigli titulu. Koliko je samo ljudi koji nemaju veze s kršćanstvom na navedenim institucijama (uključujući i Rim jer je internacionalan) doktoriralo.
Autor na kraju citirajuči Heideggerove riječi još jednom pokazuje koliki problem imamo s onim što nazivamo “novinarstvo”, jer citira nešto vadeći iz konteksta, a bez kontekstualizacije samo patvori i lažira ono što Heidegger želi reći. Sumnjam da je ikad pročitao Heideggerovu jednu knjigu od početka do kraja. Zato za kraj:
“Ja sam kršćanski teolog” pisao je mladi Heideggr 1920. Karlu Lowithu (prema Gadamerovim riječima). I još jedna: “Bez teološkog podrijetla nikada ne bih dospio na put mišljenja. Podrijetlo međutim uvijek ostaje budućnost” (Unterwegs zur Sprach).
Na kraju valja dodati da žalim ljude kojima šrot portali i novinari peru mozak.