Hrvatska
Zlatko Sokolar: “Zadar nema problema s organiziranim kriminalom!”
Kad je krajem trećeg mjeseca došao na mjesto načelnika zadarske policije, Zlatko Sokolar obećao je mnogo. S obzirom na najave da će mandat trajati između šest i devet mjeseci, Sokolar je, računamo, odradio veći dio puta. U razgovoru s njime, saznajemo je li to tako, kakvo je stanje zatekao u zadarskoj policiji i što je odlučio promijeniti.
Na početku razgovora, reći će da, bez obzira kakav posao počinjete raditi, najbitniji je – osobni dojam.
– Stanje koje sam zatekao u PU zadarskoj bilo je dobro, takav je bio i moj osobni dojam što se tiče zadarske policije. Međutim, odmah po dolasku zatekle su me kadrovske promjene, a najviše sam bio zatečen odlaskom načelnika Krim policije koji se, zbog osobnih razloga, odlučio umiroviti. Na meni je bilo da nađem dobrog operativca koji će biti sposoban voditi odjel Kriminalističke policije, ali i imati sposobnosti da surađuje s ostalim djelatnicima tog Odjela, bez kojih ovaj ne bi funkcionirao, kazao je Sokolar.
Dotadašnjeg načelnika Krima, poznato je, zamijenio je Gašpar Begonja, s kojim je načelnik Sokolar iznimno zadovoljan. Međutim, naglašava kako se u policijskoj postaji osjeti prijelom generacija, s obzirom da jedni odlaze u mirovinu, a mladi obrazovani kadrovi tek dolaze.
– Utjecaj posla i sredine ponekad je teško uskladiti. Biti policajac u vlastitoj sredini nije lak posao, a kad nam se određeni policijski službenici obrate zbog osobnih problema, mi im pokušavamo udovoljiti, te ih prebaciti na drugo radno mjesto, kaže.
Sokolar se prisjetio i kako ga je na samom početku dočekala kadrovska križaljka koju je morao razriješiti. Udovoljiti potrebama policije i njihovim osobnim potrebama bilo je iznimno teško, ali načelnik ističe kako smatra da je pronašao odgovorne i sposobne ljude da pokreću mašineriju zvanu zadarska policija.
Sokolar odgovorno tvrdi da je sadašnja rukovodstvena struktura u PU sposobna upravljati ovom policijskom postajom, pa čak i kad on ode.
Nije tajna da je policijski posao podložan kritici.
– Svaka akcija koju poduzmemo ili, još gore, ne poduzmemo podložna je kritici. I to ne samo novinara nego i cijele javnosti. Uključujemo javnost u svoj rad koliko je god to moguće. Mediji su nam ponekad od iznimne važnosti kad je u pitanju hvatanje počinitelja kaznenih djela. Suradnja s ostalim institucijama poput Općinskog i Županijskog suda, bez obzira što se drukčije pisalo, je odlična, dodaje Sokolar i naglašava kako PU zadarska dobro surađuje i sa ostalim policijskim upravama u državi, ali i sa samim Ministarstvom unutarnjih poslova.
Sjetimo se kako je Sokolar na početku mandata objavio i rat organiziranom kriminalu. No, kaže načelnik, stanje u Zadru i nije bilo toliko alarmantno. Ustvari, naglasio je kako je došlo i do smanjenja stope kaznenih djela.
– Zadarsko područje zauzima povoljno mjesto na ljestvici organiziranog kriminala. Ne bih rekao da je Zadar nešto posebno ugrožen što se kriminala tiče. U prvih devet mjeseci stopa prijavljenih kaznenih djela je za 1 posto manja nego lani. Od prijavljenih kaznenih djela 77,1 posto su djela općeg kriminala, a razriješenost tih kaznenih djela je 52,1 posto, što je za 1,8 posto više nego lani.
Međutim, kad se radi o gospodarskom kriminalu, ove godine je prijavljeno 240 kaznenih djela, dok ih je prošle bilo tek 170. Sokolar tvrdi da je stopa razriješenja manja jer je policija ona koja mora ta djela prijavljivati i podizati prijave, a ponekad istraga oko jednog slučaja gospodarskog kriminala predugo traje.
Što se tiče organiziranog kriminala, ove je godine razriješeno 35 kaznenih djela, dok ih je prošle godine razriješeno tek 15. Sokolar i tu ističe iznimnu pomoć medija i cjelokupne javnosti, jer nije tajna da su u većini slučajeva mediji ti koji upiru prstom u slučajeve organiziranog kriminala.
Načelnik Sokolar potvrdio nam je da je u prošlih nekoliko mjeseci mnogo uložio u tehniku i logistiku.
– Veliki su nam problemi nastajali i oko našeg akvatorija, jer ga nismo mogli propisno nadzirati. No, ove godine dolaze nam tri nova broda, pa možemo s velikom sigurnošću reći da će operacija na moru biti više nego prošlih godina.
No, načelnik se i sam u nastavku malo potužio kako ipak kadra, i to profesije policajac, nedostaje. Svjestan je, kaže, nepopularnosti tog posla u vlastitoj sredini, ali dodaje kao je to častan i human posao.
Rošade i kadrovske križaljke u policije dobile su epilog kad je glasnogovornica Sandra Poljak Jurinčić najavila odlazak. Sokolar nam je potvrdio kako su to dva radna mjesta: glasnogovornica i policijski službenik za odnose s javnošću.
– Oba će mjesta popuniti ljudi koji već rade u policiji, jedna je Sonja Šimurina, dok bi na drugom radnom mjestu rado vidio Antu Lučića, pomoćnika u Prvoj policijskoj postaji u Zadru. No on je sad tu gdje je, tako da ne znam tko će doći umjesto Sandre.
S obzirom da je prije Zadra Sokolar neko vrijeme radio u Dubrovniku, zamolili smo ga da nam usporedi ta dva grada, što se rada u policiji tiče.
– To je neusporedivo. Zadar i Dubrovnik se ne mogu uspoređivati, s tim da je Zadar u izuzetno boljoj situaciji, što se tiče svega, a posebno kadrova. Tamo je manjak svih kadrova.
Sokolar smatra da je do promjene u policiji došlo i što se javnih privođenja tiče.
– Javna privođenja bila su ružna. Ne štite se ljudska prava, bez obzira o kome se radi. Stoga smatram da je policija po tom pitanju dosegla neke standarde i da se privođenje obavlja na način da se ipak zaštiti onaj koji se privodi.
Kraj mandata se bliži, a nas je zanimalo što Sokolar kaže o Zadru i – da li bi ostao na ovom radnom mjestu da mu se takvo što ponudi.
– Dolazak u Zadar mi je bio profesionalni izazov. Nisam to smatrao ni kaznom ni pohvalom, već izazovom, iako moram reći da je to i svojevrsna žrtva. Zadar je divan grad, kako za rad tako i za život. No, obzirom da mi je obitelj u Zagrebu, ne bih ostao u Zadru! U zadarskoj policiji klima za rad je odlična, stoga smatram da – tko god me zamjeni, ovdje će zateći dobru radnu atmosferu.
Za kraj, postavlja se i pitanje dakako – tko će biti nasljednik Sokolara. No, na to vječno pitanje i dalje ostajemo bez odgovora.
Hrvatska
Što kaže statistika o ženama u Hrvatskoj? Potplaćene su i loše zastupljene u vlasti, ali dominiraju u dva područja
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. No, prema većini ostalih statističkih pokazatelja, žene su u lošijem položaju od muškaraca.
Ovoga petka objavljena je godišnja publikacija Državnog zavoda za statistiku (DZS) “Hrvatska u brojkama”. Publikacija donosi pregled odabranih statističkih pokazatelja iz ukupno 24 statistička područja. Iz njih smo izvukli podatke koji govore o tome kakav je položaj žena u državi i društvu.
Žena je više i u prosjeku su starije od muškaraca
Udio žena u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske je 51,6 posto. Osim što ih je više, žene su u prosjeku starije od muškaraca. Prosječna starost žena je 46 godina,a muškaraca 42,6 godina. U proteklih pola stoljeća (od popisa stanovništva 1971. godine) prosječna starost žena povećala se za 10,5 godina, dok su muškarci u prosjeku “ostarjeli” 10,2 godine. Podaci DZS-a također pokazuju da je očekivano trajanje života pri rođenju za žene 81,7 godina, a za muškarce 75,4 godine.
Od 1971. naovamo prosječna starost ukupnog stanovništva povećala se s 34 na 44,3 godine što stanovništvo Hrvatske danas svrstava među najstarije u Europi.
Više nezaposlenih žena nego muškaraca
Lani je u Hrvatskoj ukupno bilo 1.663.522 zaposlenih osoba, a od toga su 774.932 bile žene. U odnosu na 2022. godinu broj zaposlenih bio je veći za 2,7 posto, a broj zaposlenih žena porastao je za 2,5 posto. Zaposlenih u pravnim osobama bilo je 1.439. 796, a od toga 681.608 žena. I tu je žena bilo više za 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu.
Od 19 područja djelatnosti, muškarci brojčano prevladavaju u jedanaest, a žene u osam. Muškaraca je najviše u građevinarstvu, dok je udio žena najveći u sferi obrazovanja gdje ih je čak 80,1 posto od ukupnog broja zaposlenih.
Lani je prosječan broj nezaposlenih osoba bio 108.921, a od toga je žena bilo 62.141 ili 57,1 posto.
Žene u prosjeku imaju za 141 euro manju plaću
Prema podacima DZS-a, u 2022. godini prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih žena iznosila je 1.294 eura ili 141 euro manje od prosječne mjesečne bruto plaće zaposlenih muškaraca, koja je iznosila 1.435 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća bila je oko 1.000 eura, ona zaposlenih žena također niža od neto plaće zaposlenih muškaraca. Najveća neto plaća za žene isplaćena je u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja”, a iznosila je 1.199 eura, dok je najniža isplaćena u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti” u iznosu od 696 eura. Najveća prosječna isplaćena neto plaća za muškarce također je bila isplaćena u djelatnosti “Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja” u iznosu od 1.677 eura, a najniža, kao i kod žena, u djelatnosti “Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti”, ali u iznosu od 782 eura.
Žena s akademskim titulama više nego muškaraca
Prošle godine u Hrvatskoj je akademski naziv steklo 511 sveučilišnih specijalista, a od toga 332 žene ili 65 posto od ukupnog broja. Akademski stupanj steklo je i 806 doktora znanosti, odnosno doktora umjetnosti, a žena je i tu bilo više – 56,3 posto.
U prošloj akademskoj godini na visokim učilištima bilo je zaposleno ukupno 18.647 nastavnika i suradnika u nastavi. Udio žena u odnosu na muškarace manji je samo u znanstveno-nastavnim zvanjima gdje je muškaraca 4.717, a žena 4.456. No žena je više u nastavnim zvanjima (1.768 naspram 1.635 muškaraca), u suradničkim zvanjima (2.566 žena i 1.929 muškaraca), u stručnim zvanjima (751 žena i 550 muškaraca) te među gostujućim profesorima ili nastavnicima (150 žena i 125 muškaraca).
Premalo žena u političkoj vlasti
Na parlamentarnim izborima održanima u travnju ove godine, izabran je neznatno veći broj zastupnica u odnosu na prošli saziv Hrvatskog sabora. Sada ih je 37, a u prošlom sazivu bile su 34. U aktualnoj Vladi RH šesnaest je ministara i samo dvije ministrice (ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković). U prethodnoj vladi bile su četiri ministrice.
U 20 hrvatskih županija 78 posto župana i njihovih zamjenika su muškarci. Samo dvije županije vode žene – Martina Furdek Hajdin Karlovačku, a Antonija Jozić Požeško-slavonsku županiju. U devet županija žene su na položajima zamjenica župana. Slično je i u gradovima gdje je samo 22,2 posto gradonačelnica ili zamjenica gradonačelnika. U općinama je situacija još lošija po žene. Tek je 12,2 posto načelnica općina ili zamjenica načelnika.
Žene dominiraju pravosuđem
Dok su u političkoj vlasti debelo podzastupljene, pravosuđe je područje u kojem žene dominiraju. Na županijskim sudovima sutkinja je 68,1 posto. Na općinskim sudovima još ih je više – 75 posto.
Isto je i na specijaliziranim sudovima. Sutkinje dominiraju na trgovačkim sudovima (77,6 posto) i upravnim sudovima (65,2 posto). Na visokom upravnom sudu 90,5 posto su sutkinje, na Visokom trgovačkom sudu 73,3 posto, na Visokom kaznenom sudu 66,7 posto, a na Visokom prekršajnom sudu 63,2 posto. Među odvjetnicima 55,2 posto su muškarci, a 44,8 posto žene.
Hrvatska
HTZ: U listopadu 3,9 milijuna noćenja – najviše u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču!
Od početka godine u Hrvatskoj je ostvareno 616 tisuća turističkih dolazaka više nego lani, a u listopadu je bilo osam posto više dolazaka i noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica.
Prema prvim nepotpunim podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih deset ovogodišnjih mjeseci ostvareno 20,5 milijuna dolazaka i 106,6 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od tri posto u dolascima i jedan posto u noćenjima.
To znači da je u odnosu na lani ostvareno 616 tisuća dolazaka više i 694 tisuće više noćenja.
Najviše Nijemaca
Tijekom prvih deset mjeseci najviše noćenja ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (22,2 milijuna), Hrvatske (12,6 milijuna) i Slovenije (10,7 milijuna).
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Splitu, Poreču i Umagu.
Prema vrsti smještaja, turisti su najviše noćili u objektima u domaćinstvu (39,3 milijuna), hotelima (24,3 milijuna) i kampovima (20,7milijuna).
U listopadu je ostvareno 1,2 milijuna dolazaka i 3,9 milijuna noćenja, što u odnosu na isti mjesec prošle godine predstavlja rast od osam posto u dolascima i noćenjima.
Najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Zagrebu, Splitu, Zadru i Poreču.
Sezona je branja šafrana, začina za koji se govori da je jedan od najskupljih na svijetu. Njegova popularizacija u našim krajevima potaknula je berače da krenu u potragu za ljubičastim cvjetovima. No stručnjaci upozoravaju da je biljka koja nalikuje šafranu otrovna, a prije nekoliko dana jednog je berača od smrti spašavao i HGSS.
Umalo kobna greška
Otrovnu biljku koja se zove mrazovac unesrećeni je zamijenio za jesenski šafran.
U ovome slučaju su spašavatelji stanice Gospić, koji pokrivaju to područje Južnog Velebita, pristupili osobi i u koordinaciji sa hitnom helikopterskom medicinskom službom zatražili da ga se hitno prebaci u bolnicu jer je osoba već tada bila u dosta teškom stanju, rekao je za HRT Jadran Kapović iz HGSS-a.
U pitanju su bile minute. Opasne situacije događaju se i u drugim dijelovima Hrvatske. Pokraj polja jestivog šafrana u Žeravi, nedaleko od Zadra, neki mještani beru mrazovac misleći da se radi o jestivom začinu.
“Primjer jestivog šafrana i primjer mrazovca koji u biti nije jestiv. Znači po čemu se razlikuju? Mrazovac je puno manji, i svjetliji. Jestivi šafran je veći, unutarnje stigme su mu veće, dok su ovom koji nije jestiv, koji je otrovan, manje”, objasnio je Zvonimir Baričević, uzgajivač šafrana.
Nužnost opreza
Uzgajivač ekološkog šafrana upozorava kako se ovaj cvijet u polju ne može pronaći slučajno.
“To se ne može dogoditi na način da je nama polje tu, pa je ptica prenijela sjeme. Šafran je lukovica koju ne može ptica tek tako posaditi okolo”, kaže Baričević.
Konzumacija mrazovca može dovesti i do smrtnih posljedica.
“Radi se o smrtonosnoj biljci, koja zapravo može dovesti do hospitalizacije i do smrti. U principu dolazi do neurotoksičnih poteškoća, može doći do prestanka disanja. Prvo dolazi do mučnine, povraćanja, poteškoća sa radom srca,” rekao je Frane Herenda, fitoaromaterapeut.
Branje samoniklog bilja sa sobom nosi velike opasnosti. Neke su biljke smrtonosne već na dodir. Stoga ih, bez detaljnog poznavanja, ne treba dirati.
FOTOGALERIJA / 9. Balkanski simpozij o arheometriji na Sveučilištu u Zadru
OBAVIJEST: U utorak Ražanac bez vode!
NK ZADARNOVA I LINO CUP 2024. / Tići zlatni ispred Hajduka, papaline bez primljenog pogotka do pobjedničkog postolja
GRADSKA LOŽA: Izložba Igor Rončević ZLATO I SREBRO ZADRA
MATICA HRVATSKA: Predstavljanje romana Magdalene Mrčele: Zlatarova kletva
BLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
DUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
PRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
APEL IZ VATROGASNE ZAJEDNICE: Oprez za blagdan Svih svetih i Dušni dan!
VRIJEME ZA SPIZU? / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
(VIDEO) Prehlađeni ste? Evo kako sasjeći prehladu u korijenu čim osjetite prve simptome
VIDEO / Roditelji i djeca koje je Udruga donirala na polufinalnoj večeri 8. MHTAJ-a
VIDEO / Hit jeseni: Jure Brkljača i Sanella udružili glasove u neodoljivoj “Srići”
[VIDEO] Publika je ovo dugo tražila! Tomislav Bralić i klapa Intrade snimili spot za “Nagrišpano more”!
VIDEO / Ivan Ive Županović predstavlja spot nagrađivanog novog singla “Kad si vatra svi te hoće gasit'”
-
Hrvatska4 dana prijeBLAGDAN SVIH SVETIH / Znate li što danas slavimo?
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeDUŠNI DAN / Danas se obilaze groblja i pale svijeće. Večeras u katedrali misa za sve vjerne mrtve
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijePRODUŽENI VIKEND / Ovo je radno vrijeme trgovina u Zadru danas i u nedjelju…
-
Hrvatska3 dana prijeAPEL IZ VATROGASNE ZAJEDNICE: Oprez za blagdan Svih svetih i Dušni dan!
bivol
20. listopada 2010. at 9:44
dobro je čovjek i rekao. sačuvaj bože da bude problema između policije i organiziranog kriminala u gradu. zato policajci i kažu prilikom privođenja: oprostite gospodine sinovčić ali mi vas moramo uhititi.
sime
20. listopada 2010. at 14:06
…ma naravno da nema hahahhh…čak i uz podršku svih lokalnih medija neke “mućke” (nadam) se neće moći vječno prikrivati …Reno S je samo ispružena JEDNA ruka organizacije “zadarski dječji vrtić” ….gospodine Sokolar – u čijoj ste vi službi ???
E moj Šime
20. listopada 2010. at 15:13
Sve donedavno mahali ste zastavicama i bacali cvijeće po zemlji na kojoj je R. hodao, ljubili mu rukicu i …, a sada bi “hapsili”. Nešto je ipak napravljeno, valjda to može svatko vidjeti i shvatiti, pa i bivol.
antonio
20. listopada 2010. at 20:54
Svaka čast za gospodina Sokolara ,sad kad je sredio dvije policijske uprave mislim da bi trebao doć malo i u Split da posloži i našu upravu i uvede reda .