Hrvatska
Zlatko Sokolar: “Zadar nema problema s organiziranim kriminalom!”
Kad je krajem trećeg mjeseca došao na mjesto načelnika zadarske policije, Zlatko Sokolar obećao je mnogo. S obzirom na najave da će mandat trajati između šest i devet mjeseci, Sokolar je, računamo, odradio veći dio puta. U razgovoru s njime, saznajemo je li to tako, kakvo je stanje zatekao u zadarskoj policiji i što je odlučio promijeniti.
Na početku razgovora, reći će da, bez obzira kakav posao počinjete raditi, najbitniji je – osobni dojam.
– Stanje koje sam zatekao u PU zadarskoj bilo je dobro, takav je bio i moj osobni dojam što se tiče zadarske policije. Međutim, odmah po dolasku zatekle su me kadrovske promjene, a najviše sam bio zatečen odlaskom načelnika Krim policije koji se, zbog osobnih razloga, odlučio umiroviti. Na meni je bilo da nađem dobrog operativca koji će biti sposoban voditi odjel Kriminalističke policije, ali i imati sposobnosti da surađuje s ostalim djelatnicima tog Odjela, bez kojih ovaj ne bi funkcionirao, kazao je Sokolar.
Dotadašnjeg načelnika Krima, poznato je, zamijenio je Gašpar Begonja, s kojim je načelnik Sokolar iznimno zadovoljan. Međutim, naglašava kako se u policijskoj postaji osjeti prijelom generacija, s obzirom da jedni odlaze u mirovinu, a mladi obrazovani kadrovi tek dolaze.
– Utjecaj posla i sredine ponekad je teško uskladiti. Biti policajac u vlastitoj sredini nije lak posao, a kad nam se određeni policijski službenici obrate zbog osobnih problema, mi im pokušavamo udovoljiti, te ih prebaciti na drugo radno mjesto, kaže.
Sokolar se prisjetio i kako ga je na samom početku dočekala kadrovska križaljka koju je morao razriješiti. Udovoljiti potrebama policije i njihovim osobnim potrebama bilo je iznimno teško, ali načelnik ističe kako smatra da je pronašao odgovorne i sposobne ljude da pokreću mašineriju zvanu zadarska policija.
Sokolar odgovorno tvrdi da je sadašnja rukovodstvena struktura u PU sposobna upravljati ovom policijskom postajom, pa čak i kad on ode.
Nije tajna da je policijski posao podložan kritici.
– Svaka akcija koju poduzmemo ili, još gore, ne poduzmemo podložna je kritici. I to ne samo novinara nego i cijele javnosti. Uključujemo javnost u svoj rad koliko je god to moguće. Mediji su nam ponekad od iznimne važnosti kad je u pitanju hvatanje počinitelja kaznenih djela. Suradnja s ostalim institucijama poput Općinskog i Županijskog suda, bez obzira što se drukčije pisalo, je odlična, dodaje Sokolar i naglašava kako PU zadarska dobro surađuje i sa ostalim policijskim upravama u državi, ali i sa samim Ministarstvom unutarnjih poslova.
Sjetimo se kako je Sokolar na početku mandata objavio i rat organiziranom kriminalu. No, kaže načelnik, stanje u Zadru i nije bilo toliko alarmantno. Ustvari, naglasio je kako je došlo i do smanjenja stope kaznenih djela.
– Zadarsko područje zauzima povoljno mjesto na ljestvici organiziranog kriminala. Ne bih rekao da je Zadar nešto posebno ugrožen što se kriminala tiče. U prvih devet mjeseci stopa prijavljenih kaznenih djela je za 1 posto manja nego lani. Od prijavljenih kaznenih djela 77,1 posto su djela općeg kriminala, a razriješenost tih kaznenih djela je 52,1 posto, što je za 1,8 posto više nego lani.
Međutim, kad se radi o gospodarskom kriminalu, ove godine je prijavljeno 240 kaznenih djela, dok ih je prošle bilo tek 170. Sokolar tvrdi da je stopa razriješenja manja jer je policija ona koja mora ta djela prijavljivati i podizati prijave, a ponekad istraga oko jednog slučaja gospodarskog kriminala predugo traje.
Što se tiče organiziranog kriminala, ove je godine razriješeno 35 kaznenih djela, dok ih je prošle godine razriješeno tek 15. Sokolar i tu ističe iznimnu pomoć medija i cjelokupne javnosti, jer nije tajna da su u većini slučajeva mediji ti koji upiru prstom u slučajeve organiziranog kriminala.
Načelnik Sokolar potvrdio nam je da je u prošlih nekoliko mjeseci mnogo uložio u tehniku i logistiku.
– Veliki su nam problemi nastajali i oko našeg akvatorija, jer ga nismo mogli propisno nadzirati. No, ove godine dolaze nam tri nova broda, pa možemo s velikom sigurnošću reći da će operacija na moru biti više nego prošlih godina.
No, načelnik se i sam u nastavku malo potužio kako ipak kadra, i to profesije policajac, nedostaje. Svjestan je, kaže, nepopularnosti tog posla u vlastitoj sredini, ali dodaje kao je to častan i human posao.
Rošade i kadrovske križaljke u policije dobile su epilog kad je glasnogovornica Sandra Poljak Jurinčić najavila odlazak. Sokolar nam je potvrdio kako su to dva radna mjesta: glasnogovornica i policijski službenik za odnose s javnošću.
– Oba će mjesta popuniti ljudi koji već rade u policiji, jedna je Sonja Šimurina, dok bi na drugom radnom mjestu rado vidio Antu Lučića, pomoćnika u Prvoj policijskoj postaji u Zadru. No on je sad tu gdje je, tako da ne znam tko će doći umjesto Sandre.
S obzirom da je prije Zadra Sokolar neko vrijeme radio u Dubrovniku, zamolili smo ga da nam usporedi ta dva grada, što se rada u policiji tiče.
– To je neusporedivo. Zadar i Dubrovnik se ne mogu uspoređivati, s tim da je Zadar u izuzetno boljoj situaciji, što se tiče svega, a posebno kadrova. Tamo je manjak svih kadrova.
Sokolar smatra da je do promjene u policiji došlo i što se javnih privođenja tiče.
– Javna privođenja bila su ružna. Ne štite se ljudska prava, bez obzira o kome se radi. Stoga smatram da je policija po tom pitanju dosegla neke standarde i da se privođenje obavlja na način da se ipak zaštiti onaj koji se privodi.
Kraj mandata se bliži, a nas je zanimalo što Sokolar kaže o Zadru i – da li bi ostao na ovom radnom mjestu da mu se takvo što ponudi.
– Dolazak u Zadar mi je bio profesionalni izazov. Nisam to smatrao ni kaznom ni pohvalom, već izazovom, iako moram reći da je to i svojevrsna žrtva. Zadar je divan grad, kako za rad tako i za život. No, obzirom da mi je obitelj u Zagrebu, ne bih ostao u Zadru! U zadarskoj policiji klima za rad je odlična, stoga smatram da – tko god me zamjeni, ovdje će zateći dobru radnu atmosferu.
Za kraj, postavlja se i pitanje dakako – tko će biti nasljednik Sokolara. No, na to vječno pitanje i dalje ostajemo bez odgovora.
Na dan kada je Vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga pokazuju kako kod birača trenutačno prolaze potencijalni kandidati. Istraživanje “PromocijePlus” provedeno je od 14. do 19. studenoga na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,04 posto, a pouzdanost je 95%. Rezultate je prezentirala novinarka Tatjana Munižaba.
Da su izbori ovih dana, kakvi bi bili rezultati?
Nitko od 11 punoljetnih hrvatskih državljana koji su dosad pokazali predsjedničke ambicije, u prvom ih krugu ne može ostvariti. Birači su ih 32 dana prije izbora poredali ovako:
Prvi je Zoran Milanović iza kojega stoji SDP i bliske mu stranke. Aktualnog predsjednika ponovno bi zaokružilo 36,8% posto birača, što je otprilike isto (+0,27%) kao i prošli mjesec.
Drugi izbor je kandidat HDZ-ove koalicije, Dragan Primorac. Trenutačno je na 22%, što je gotovo 2% (1,91%) manje u odnosu na listopad, a u odnosu na ostale kandidate najveći mjesečni pad.
Po broju glasova treći bi predsjednički kandidat bio – “neodlučni”. Narasli su za 2 postotna boda (1,97%) i sad su na 14,1%.
Iako su iznenađenja uvijek moguća, anketa ih kod ulaska u drugi krug ipak ne pruža dvjema prepoznatljivim političarkama. Marija Selak Raspudić blago pada (-0,44%), ali s 9% i dalje bolje stoji od Ivane Kekin. No zahvaljujući blagom rastu kandidatkinja Možemo! sad zaostaje samo 1,5% i ima potporu od 7,5%.
Da do izbora nije samo mjesec dana, možda bi se drugom krugu mogao nadati i jedan od preostalih sedmero potencijalnih kandidata iz skupine bez realnih izgleda. Tako barem za Mostova Miru Bulja pokazuje istraživanje PromocijePlus prema kojemu je upravo on najviše rastao u 30 dana. Skokom od 1,44%, došao je do 4,3% i ujedno preskočio kandidatkinju Domina. Branka Lozo je u padu (-0,94%) i sad je na 2,1%.
Ni toliko ne uspijevaju dobaciti: nezavisni Tomislav Jonjić (1,6% / +0,23%), predsjednik Prava i pravde – Mislav Kolakušić (1,5% / – 0,12%) kao ni još jedan nezavisni – Niko Tokić Kartelo (0,4% / +0,40%)). Zanemarivu biračku potporu koja pritom nastavlja padati ima i predsjednik Autohtone Hrvatske stranke prava Dražen Keleminec (0,3% /-0,11%) kao i nezavisna Aurora Weiss (0,2%/-0,27%).
Prema HRejtingu u drugi krug idu Milanović i Primorac. Kako bi završio taj sraz?
Prije grafičkog prikaza odgovora, napomenut ću da je HRejting za predsjedničke izbore u pravilu najpouzdaniji. I to zato što se istraživanje provodi prema načelu da je Hrvatska jedna izborna jedinica. Upravo onako kako svakih pet godina biramo predsjednika ili predsjednicu. Ovaj bismo put, nakon dvoje predsjednika kojima nismo omogućili drugi mandat, ponovno izabrali istoga, istaknula je novinarka Tatjana Munižaba.
Iako obojici potpora neznatno pada, pobjedu u 2. krugu odnosi Zoran Milanović s osvojenih 52% (-0,62%) glasova.
Njegov izazivač Dragan Primorac predsjedničke izbore završava na 33% (- 0,73%).
S tom dvojicom suparnika, raste broj birača iz prvog kruga koji bi u drugom ostao kod kuće – 7,1% (1,03%). Broj neodlučnih, pak, ostaje gotovo isti kao i prošli mjesec – 7,7% (+0,27%).
Sučeljavanje na HRT-u
HRT će sve predsjedničke kandidate koji prikupe 10 tisuća potpisa pozvati na sučeljavanje koje će se održati 23. prosinca u 20 sati na Prvom programu.
Iduće godine poduzetnici mogu očekivati 14 novih poziva za financiranje projekta iz EU fondova ukupno vrijednih više od 550 milijuna eura, najavio je u srijedu Šime Erlić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) na godišnjoj konferenciji HUP Udruge profesionalaca za fondove EU (HUP EUPRO), izvijestili su iz HUP-a.
Hrvatska u ovom trenutku ima stabilnu makroekonomsku situaciju te iznadprosječan trend rasta, što znači da nastavlja s hvatanjem razvojnog koraka s razvijenijim državama Europske unije, dodao je ministar.
“Tome su svakako pridonijele i brojne investicije iz europskih fondova, stvorivši povoljnije okruženje za gospodarski razvoj, čime smo postali otporniji, produktivniji i konkurentniji. U prošloj financijskoj perspektivi smo samo kroz kohezijske fondove uložili više od 1,5 milijardi eura u poduzetništvo, a istim intenzitetom nastavljamo i dalje. Posebno sam ponosan na nadolazeća ulaganja kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, za što smo osigurali preko pola milijarde eura EU sredstava, a potpisivanje prvih ugovora očekujemo uskoro“, izjavio je ministar Erlić.
Na Konferenciji pod nazivom “Izazovi i mogućnosti: kako iskoristiti EU fondove do kraja ‘27.”, glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da su upravo poduzetnici bili među prvima koji su iskoristili dodijeljenu financijsku „omotnicu“ iz prethodnog razdoblja dodjele sredstava. Uz podršku EU sufinanciranja, ulagali su značajna vlastita sredstva i otvarali nova radna mjesta, čime su dali snažan doprinos gospodarskom razvoju.
“EU fondovi predstavljaju iznimnu priliku za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti, što je ključno za podizanje konkurentnosti i standarda na razinu najuspješnijih članica EU. Trenutačno se s vodećim europskim gospodarstvima i kompanija možemo natjecati samo ako smo cjenovno konkurentni, no to ne želimo. Mi želimo biti brži, bolji i produktivniji, a to možemo postići jedino kroz ulaganje u obrazovanje, istraživanja i inovacije. Upravo smo iz tog razloga, u prijedlog ključnih reformi za nadolazeće desetljeće, stavili prioritet na povećanje učinkovitosti u korištenju EU sredstava, s naglaskom na poticanje privatnih investicija i ostvarivanje ciljeva zelene tranzicije”, poručila je Weber.
I ovih blagdana velik dio hrane dolazi iz uvoza, a procjene su kako ćemo samo u prosincu pojesti najmanje sto tisuća purica, od 600 do 700 tona svinjetine, odnosno odojka, te do 400 tona janjetine. Najviše se traži puretina i svinjetina.
A kakve će nas cijene odojka i janjetine dočekati za blagdane istražio je RTL.
“Ljudi pitaju i raspituju se uoči nadolazećih blagdana. Najviše traže odojak, janjetinu, teletinu. Ovog trenutka odojak je osam eura, ali mislimo da bi moglo cijena narasti na 10 eura, eventualno, 11, 12 eura za kilogram baš ako bude nestašica. Sada ima dovoljno odojaka jer naši uzgajivači su nam obećali da ih bude. Traži se i janjetina. Cijena je sada 16 eura za kilogram, a možda cijena bude za dva eura porasla i to će biti oni mladi janjci, jako mladi do deset kilograma”, kaže mesar Ivica Zubec.
Na pitanje da su cijene svake godine sve veće i veće Zubec kaže: “Može biti to zbog bolesti, učestalog pomanjkanja robe i cijene odu u nebo, ali mi ćemo gledati da cijene, koliko nam naši farmeri dozvole, budu prigodne”.
NAJIŠČEKIVANIJE DOBA GODINE / U nedjelju otvaranje ovogodišnjeg Adventa u Zadru!
(FOTO) NAJBOLJE NA DRAČEVCU; NAJGORE U DIKLU, PUNTAMICI, ARBANASIMA… / Ovo su rezultati istraživanja kvalitete života u gradu Zadru…
Adventsko klizalište ICE PARK Zadar u ŠC Višnjik!
FOTOGALERIJA / Otvorena izložba “Izdavaštvo na zadarskom području 2023. – 2024.”
PRIPREMITE SE NA VRIJEME! / U ponedjeljak bez vode Branimirova i Velebitska ulica u Zadru!
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
Objavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
Znanstvenici upozoravaju: Ovim hrvatskim gradovima prijeti potop!
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše
VIDEO / Renault 4 se vraća, ali u malo drugačijoj verziji: Donosimo sve detalje
(VIDEO) Prehlađeni ste? Evo kako sasjeći prehladu u korijenu čim osjetite prve simptome
VIDEO / Roditelji i djeca koje je Udruga donirala na polufinalnoj večeri 8. MHTAJ-a
VIDEO / Hit jeseni: Jure Brkljača i Sanella udružili glasove u neodoljivoj “Srići”
[VIDEO] Publika je ovo dugo tražila! Tomislav Bralić i klapa Intrade snimili spot za “Nagrišpano more”!
-
Svijet4 dana prijeUpozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
-
Hrvatska3 dana prijeObjavljena karta: Evo kad će u Hrvatskoj početi snijeg!
-
Hrvatska5 dana prijeStiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
-
Hrvatska3 dana prijeZnanstvenici upozoravaju: Ovim hrvatskim gradovima prijeti potop!
bivol
20. listopada 2010. at 9:44
dobro je čovjek i rekao. sačuvaj bože da bude problema između policije i organiziranog kriminala u gradu. zato policajci i kažu prilikom privođenja: oprostite gospodine sinovčić ali mi vas moramo uhititi.
sime
20. listopada 2010. at 14:06
…ma naravno da nema hahahhh…čak i uz podršku svih lokalnih medija neke “mućke” (nadam) se neće moći vječno prikrivati …Reno S je samo ispružena JEDNA ruka organizacije “zadarski dječji vrtić” ….gospodine Sokolar – u čijoj ste vi službi ???
E moj Šime
20. listopada 2010. at 15:13
Sve donedavno mahali ste zastavicama i bacali cvijeće po zemlji na kojoj je R. hodao, ljubili mu rukicu i …, a sada bi “hapsili”. Nešto je ipak napravljeno, valjda to može svatko vidjeti i shvatiti, pa i bivol.
antonio
20. listopada 2010. at 20:54
Svaka čast za gospodina Sokolara ,sad kad je sredio dvije policijske uprave mislim da bi trebao doć malo i u Split da posloži i našu upravu i uvede reda .