Hrvatska
Svi VSS-ovci postaju magistri osim – učitelja?!
– Oni koji su završili razrednu nastavu po starom programu prepisuju se po bolonji kao prvostupnici. Taj je studij bio stručni, a ne sveučilišni. Budući da je sada “integriran”, u trajanju od 5 godina, prvostupnici ne mogu upisati još dvije godine razredne nastave, kazala je za Z NET glasnogovornica Sveučilišta u Zadru, Elija Vrsaljko.
Kako ih glasnogovornica zove, “oni” su učitelji koji imaju visoku stručnu spremu i četiri godine studija iza sebe te su ovim alarmantnim odlukama, na razini države, zakinuti za stečeno zvanje jer ih se u ovoj situaciji rangira kao da su završili po starom programu višu školu. Iako im nitko ne oduzima njihovu visoku stručnu spremu, upitno je hoće li pojam visoke stručne spreme uopće postojati u EU. Za sada je samo poznato da će učitelji koji su u stalnom radnom odnosu imati umanjenu plaću za razliku od onih diplomiranih po bolonji. Kakva će situacija biti pri zapošljavanju i hoće li prioritet imati oni “kvalificiraniji” još nije poznato, ali je poznat veliki broj učitelja na zavodima za zapošljavanje koji ni u ovoj situaciji ne mogu pronaći posao.
Donesenim odlukama, učitelji nemaju opciju doškolovanja na svom odjelu, već se mogu “prekvalificirati” i nastaviti na drugom studijskom odjelu. (?!)
– Mogu nastaviti neki drugi diplomski studij na odjelima koji u svom natječaju dopuštaju upis prvostupnika druge struke. Na primjer, Kultura i turizam dopušta upis u diplomski studij prvostupnicima razredne nastave, rekla je Vrsaljko te je iz njenih riječi vidljivo da se u terminologiji već počela koristiti riječ – prvostupnik, kad se govori o diplomiranim učiteljima.
Podsjetimo, nedavno smo pisali o donesenim odlukama po kojima se učitelje razredne nastave zakida za diplomu. Učitelji koji su navedeni studij upisali zaključno s 2004. godinom, zakinuti su za prijepis svoga zvanja. Svi oni, koji su diplomirali bilo koji studij svoje diplome imaju pravo tražiti potvrdu magisterija. Osim učitelja razredne nastave. U drugim zemljama bivše Jugoslavije odobreno je izjednačavanje profesorske i učiteljske diplome, no samo u Hrvatskoj – ne prolazi.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA21 sat prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet3 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
UKLJUČEN METEOALARM / Za vikend obilni pljuskovi, snijeg i orkanska bura!
Učiteljica
11. studenoga 2010. at 17:48
Sramota!!
još jedna učiteljica
14. studenoga 2010. at 12:16
pa to je da čovjek poludi! :/
x
7. ožujka 2011. at 22:51
Završila sam u roku i stekla naziv diplomirani učitelj raz.nastave sa pojačanom predmetom NJ. 4 godine sam slušala predavanja, pa premda sam sve ispite dala u roku fakultet sam tek uspjela završiti u roku od 5 godine, jer si neka predavanja tek odslušao pa nisi nikako mogao položiti tih 6 ispita u 2 mj. Eto tako..znači nije nam studij trajao 4 g. već punih 5. Sada nakon što smo poniženi što kod zapošljavanja sa pojačanim predmetom,profesori većinom uživaju ugled boljih stručnjaka još i muke oko nazivlja. Za takvo stanje najviše krivim vodeće osobe na Učiteljskim fakultetima, oni su ti koji bi se trebeli izboriti za naša prava. Smeta me i što se upisuju nenormalan broj ljudi na učiteljske fakultete, pa nas nemaju gdje zaposliti…KOMA..ŽALIM DAN KADA SAM UPISALA TAJ FAKULTET. NEMAŠ POSLA;NEMAŠ PRIZNANJA.. Ispada da mi koji smo se školovali isključivo za rad u osnovnoj školi,imamo najmanja prava. recimo profesori jezika mogu raditi u raznim uredima, srednjim školama, višim i nižim razredima za isti broj sati provedenih na fakultetu dok nama još i 100% stečena prava osporavaju.
Ana
21. studenoga 2011. at 10:02
i ja kažem. diplomirala sam 2004. i odstažirala itd. sve, sve pa i s vezom ne mogu naći posao. radila sam u dućanu, a sad ne mogu ni to…kažu da sam prekvalificirana, ha ha
Milan
19. prosinca 2011. at 14:33
također mucim muku s tim kao i vi.zavrsio sam 4 erogodisnji studij turistickog menadzmenta na veleucilistu u Šibeniku i stekao zvanje diplomirani ekonomist.a stari zakon kaze da smo prvostupnici ali nadajmo se da ce uskoro proci novi zakon o visokom obrazovanju pa bi trebali biti strucni magistri!!nadam se pozitivnom ishodu