Europska komisija je u četvrtak predložila važne promjene pravila o periodičnim tehničkim pregledima vozila, kako bi se u obzir uzeo sve veći broj električnih automobila, napredni sustavi za pomoć u vožnji te smanjile prijevare povezane s brojačem kilometara.

Nova pravila trebala bi smanjiti emisije štetnih tvari, prijevare povezane s brojačem kilometara i povećati sigurnost na cestama.

Komisija je predložila reviziju triju direktiva: o periodičnom tehničkom pregledu vozila; o dokumentima o registraciji vozila; o pregledu na cesti gospodarskih vozila.

Komisija predlaže da se uvedu obvezni tehničkih pregledi automobila i kombija starijih od 10 godina, jednom godišnje umjesto sadašnje obveze svakih dvije godine. Ta obveza već postoji u većini država članica, među njima i u Hrvatskoj, ali u 11 država članica automobili i kombiju stariji od 10 godina moraju ići na tehnički pregled tek svake dvije godine.

U nekim državama članicama obvezni tehnički pregledi jednom godišnje provode se već nakon tri ili četiri godine starosti vozila.

Kako bi se smanjile prijevare povezane s brojačem kilometara, države članice će, prema prijedlogu, morati uspostaviti nacionalne baze podataka o očitanjima brojača kilometara.

Očitanja se moraju zabilježiti pri svakom servisiranju ili popravku vozila, čak i kada je riječ o zamjeni žarulja ili zamjeni guma. Takve baze podataka već postoje u Belgiji (Car-Pass) i i u Nizozemskoj (Nationale Auto Pas, NAP) i sada bi trebale postati obveza u svim državama članicama.

Ako rabljeni automobil bude prodan u neku državu članicu, država članica iz koje je izvezen morat će podijeliti povijest kilometraže tog automobila ili kombija s državom članicom u kojoj se ponovno registrira.

Prema postojećoj direktivi o periodičnim tehničkim pregledima, kilometraža se mora bilježiti pri svakom takvom pregledu, a manipuliranje kilometražom smatra se kaznenim djelom. Međutim, problem je u tome što se tehnički pregledi provode samo svake godine, još češće svake dvije godine, a kod novih vozila tek nakon tri ili četiri godine. Znatan dio prijevara povezanih s brojačem kilometara već se događaju prije prvog pregleda jer se veći dobici u cijeni mogu postići neovlaštenim zahvatima na brojačima kilometara relativno novih vozila.

Suzbijanje prijevara povezanih s kilometražom važno je sa stajališta zaštite potrošača, ali i za pošteno tržišno natjecanje u trgovini vozilima. Prijedlog bi trebao pridonijeti smanjenju nedopuštenih zahvata na brojačima kilometara u domaćoj i prekograničnoj prodaji rabljenih vozila, što bi posebno trebalo koristiti potrošačima u zemljama s velikim brojem rabljenih vozila.

Predlaže se ispitivanje emisija primjenom naprednih metoda za ultrasitne čestice i dušikovih oksida (NOx). Sadašnje preporučene granične vrijednosti od 250 000 čestica/cm3 postale bi prag za prolaz na tehničkom pregledu.

Predlaže se da se periodični tehnički pregledi prilagode za ispitivanje električnih vozila te da pregledi obuhvate i napredne značajke za pomoć u vožnji.

Predlaže se i digitalizacija zapisnika o tehničkom pregledu vozila i uvođenje digitalnih potvrda o registraciji vozila, zatim međusobno povezivanje nacionalnih registara vozila i proširenje skupa usklađenih podataka o vozilima u tim registrima, na primjer podataka o zemlji prve registracije, statusa registracije i informacijama o znatnim izmjenama vozila.

Certifikati o tehničkoj ispravnosti vozila u elektroničkom obliku trebali bi postati obvezni i postupno zamijeniti papirnati oblik.

Predviđa se mogućnost obavljanja tehničkog pregleda u nekoj drugoj državi članici u kojoj vozilo nije registrirano. Potvrda o takvom pregledu vrijedila bi do šest mjeseca s tim da se sljedeći tehnički pregled mora obaviti u zemlji u kojoj je vozilo registrirano.

Prijedloge će sada razmotriti Europski parlament i Vijeće u okviru redovnog zakonodavnog postupka. Sada je na zakonodavnim tijelima Vijeću i Parlamentu da se izjasne o prijedlozima. Nakon što se postigne dogovor, Komisija će pripremiti potrebne delegirane i provedbene akte za određene aspekte provedbe novih pravila.

Prvi puta nakon 1998. godine Hrvatska dobiva novi Zakon o grobljima. Prošloga tjedna u Saboru je većinom glasova zastupnika prihvaćen Prijedlog zakona o grobljima koji će sa svim primjedbama, prijedlozima i mišljenjima biti upućen na izradu Konačnog prijedloga.

Potrebu za donošenjem novog Zakona o grobljima u prvom redu je uvjetovala činjenica da su postojeća groblja u mnogim općinama i gradovima došla do ruba svojih kapaciteta. Naročito u velikim gradovima.

Ljetos su nam, primjerice, u Gradskim grobljima Zagreb rekli da zbog sve veće potražnje za grobnim mjestima planiraju proširenje na tri groblja – Gaju urni uz Krematorij, na Mirogoju i Markovom polju – za 14.700 novih mjesta. Slično je stanje i u ostala tri najveća grada. U Splitu je sadašnji prostor groblja Lovrinac skoro posve iskorišten pa je u planu proširenje na još 18 hektara zermljišta kako bi se dobilo 15 tisuća novh grobnih mjesta.

Na području Osijeka neka od 20 groblja već su potpuno popunjena, a na Centralnom groblju ima mjesta, procjenjuje se, do 2034. godine. I u Rijeci na Centralnom groblju Drenova zasad još ima mjesta za ukop.

Sporna grobnica u Borovu Selu

No, novi Zakon o grobljima ponajprije uvodi reda u samo upravljanje grobljima i donosi niz novina koja se tiču premještanja posmrtnih ostataka pa i čitavih groblja te održavanja i nasljeđivanja grobnih mjesta.

Prilikom kretanja u izradu novog Zakona, u javnosti se najviše govorilo o odredbama koje se odnose na nadgrobne spomenike i grobnice koji veličanjem agresorske vojske iz Domovinskog rata vrijeđaju vjerske, moralne ili nacionalne osjećaje. Jedan od konkretnih povoda, na kojemu je inzistirao HDZ-ov koalicijski partner Domovinski pokret, bio je mauzolej Vukašina Šoškočanina u Borovu Selu (na slici ispod). Šoškočanin je bio jedan od vođa pobune Srba na tom području početkom 1990-ih.

Što smije pisati na nadgrobnoj ploči?

Članak 13. Prijedloga zakona o grobljima kaže da na nadgrobnoj ploči ili spomen-obilježju, osim obveznih podataka o umrloj osobi (imena, prezimena, godine rođenja i smrti) mogu biti podaci o osobama koje podižu nadgrobnu ploču ili spomen-obilježje, tekstualni nadgrobni natpisi, simboli i druga uobičajena grobna obilježja koja pripadaju grobnoj ikonografiji i simbolici lokalne sredine ili su univerzalnog značenja.

Zabranjeno je – a to je novina spomenuta na početku teksta – da se izvedbom grobnog mjesta i spomen-obilježja vrijeđaju nacionalni, vjerski ili moralni osjećaji građana kao i vrijednosti Domovinskog rata te na bilo koji način veliča agresija na Republiku Hrvatsku ili oružana pobuna protiv Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata ili sudionici u toj pobuni.

Ako su takvi simboli ili natpisi postavljeni na grobnim mjestima i spomen-obilježjima nakon 30. svibnja 1990. godine, moraju biti uklonjeni u roku od 30 dana nakon stupanja zakona na snagu. U suprotnom, za vlasnike tih grobnih mjesta ili spomen-obilježja zakon predviđa novčane kazne u iznbosu od 1.000 do 5.000 eura.

Odluku o tome koji bi nadgrobni spomenici u tom smislu bili sporni, donosit će posebna povjerenstva u svakoj županiji.

Gdje s posmrtnim ostacima i pepelom?

Prema Zakonu o grobljima, umrlu osobu u pravilu se ukapa na groblju u mjestu gdje je imala prebivalište, a iznimno izvan mjesta prebivališta ako je tako sama odredila za života ili ako tako odredi obitelj umrle osobe, odnosno oni koji su za života skrbili o njoj.

Iznimno je dopušteno umrlu osobu ukopati izvan groblja, ali uz odobrenje grada ili općine i uz prethodno pozitivno mišljenje sanitarne inspekcije i tijela jedinice lokalne samouprave nadležnog za poslove zdravstva.

Novost je da će kremirani posmrtni ostaci umrle osobe, osim na groblju, moći biti prosipani i izvan groblja, ali u skladu s odlukom predstavničkog tijela grada ili općine.

Premještanje posmrtnih ostataka

Radi dobivanja više mjesta za ukop, a uz prethodna odobrenja, dopušteno je da se posmrtni ostaci koji se nalaze u grobu mogu spustiti u produbljenje groba nakon proteka 10 godina od ukopa. Također, moguće je i premještanje posmrtnih ostataka u grobnici radi oslobađanja ukopnog mjesta za novi ukop, što se može obaviti nakon proteka 20 godina od ukopa u grobnicu.

Zatvaranje i premještanje groblja

U članku 9. Zakon o grobljima kaže da predstavničko tijelo grada ili općine može donijeti odluku o zatvaranju groblja kada na njemu više nema mogućnosti osnivanja novih grobnih mjesta, ali i dalje postoji mogućnost ukopa u postojeća grobna mjesta.

Dosad je premještanje groblja ili dijela groblja bilo moguće tek nakon stotinu godina od posljednjeg ukopa, a novim zakonom taj se rok drastično smanjuje na 30 godina. To je obrazloženo potrebama raznih infrastrukturnih projekata, pogotovo onih od nacionalnog interesa poput izgradnje cesta, a koje ometaju lokacije postojećih, desetljećima nekorištenih groblja.

Neodržavanje grobnog mjesta

U slučaju neodržavanja grobnog mjesta, Upravitelj groblja može u roku od 30 dana od saznanja za tu okolnost naložiti korisniku grobnog mjesta da ga uredi. Ovaj potom ima na raspolaganju 15 dana da to učini. Ako se korisnik ogluši na to, upravitelj groblja može samostalno u roku od 30 dana poduzeti potrebne radove na grobnom mjestu i ispostaviti korisniku račun za troškove.

Kada je riječ o potrebi za opsežnijim radovima, korisniku se daje rok od šest mjeseci da uredi grobno mjesto, a ako to ne učini, u narednih šest upravitelj groblja također može poduzeti potrebne radove i troškove istih naplatiti korisniku.

Nasljeđivanje grobnog mjesta

Zakon donosi i novine oko nasljeđivanje prava korištenja grobnog mjesta. Pravomoćno rješenje o nasljeđivanju prava korištenja grobnog mjesta Upravitelju groblja dostavlja sud, odnosno javni bilježnik kao povjerenik suda. Korisnik grobnog mjesta može svoje pravo korištenja grobnog mjesta ustupiti trećim osobama nakon što s njima sklopi pisani ugovor ovjeren kod javnog bilježnika.

Inače, pravo ukopa u grobno mjesto ima korisnik grobnog mjesta i članovi njegove obitelji, ali i druge osobe kojima korisnik grobnog mjesta može dati to pravo. No osoba kojoj je korisnik grobnog mjesta dao pravo ukopa ne može to pravo prenijeti i na treće osobe. Ako je više korisnika grobnog mjesta, onda je za davanje tog prava potrebna suglasnost sviju.

(Ne)plaćanje godišnje grobne naknade

Za korištenje grobnog mjesta na neodređeno vrijeme plaća se naknada za održavanje i upravljanje grobljem (grobna naknada) koja se u pravilu naplaćuje jednom godišnje. No, samo plaćanje te grobne naknade korisnika ne oslobađa obveze održavanja grobnog mjesta. Visinu nakande određuje Upravitelj groblja.

U slučaju neplaćanja, ako dug prijeđe iznos od 10 godišnjih grobnih naknad i ne bude plaćen u roku od 30 dana od izdanog upozorenja, korisnik gubi pravo korištenja grobnog mjesta. Ono se tada smatra slobodnim grobnim mjestom koje se može ponovo dodijeliti na korištenje. Dosad je taj rok propisan zakonom bio 15 godina, a sada je smanjen na deset godina. Izuzetak su grobna mjesta nacionalno znamenitih povijesnih osoba ili lokalno značajnih osoba te grobna mjesta hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata bez nasljednika.

Pročitajte vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.

Umjereno do pretežno je oblačno u većem dijelu zemlje, mjestimice ima kiše i pljuskova, vozače pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba zbog mokrih i skliskih kolnika. U nastavku četvrtka lokalno treba računati na kišu i pljuskove s grmljavinom, češće u unutrašnjosti. Mjestimice je moguće nevrijeme, na što upozororava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Vrlo nestabilno će biti i tijekom petka, česta će biti pojava kiše i pljuskova s grmljavinom, štoviše, pretežno oblačno zadržavat će se na kopnu. Uz obalu su izglednija sunčana razdoblja i to puno više u Dalmaciji. Svježije, osobito u unutrašnjosti.

Nestabilno vrijeme nastavit će se i za vikend. U subotu će još mjestimice biti kiše i pljuskova, dok će u nedjelju biti manje nestabilnosti, uglavnom u gorskoj Hrvatskoj i u unutrašnjosti Dalmacije još može biti malo kiše ili lokalnih pljuskova.