Hrvatska
Slavica: "Uz dužno poštovanje prema preminulima, ne osjećam se krivim!"

Nakon više od tri godine, na Županijskom sudu u Zadru, jutros je započelo suđenje Draženu Slavici, bivšem zapovjedniku Šibensko-kninske vatrogasne zajednice. Slavicu Državno odvjetništvo tereti za organizacijske propuste pri gašenju požara na Kornatima, kojom prilikom je poginulo dvanaest vatrogasaca.
– Ja smatram da je Slavica kriv što nas je poslao na Kornate, mene i maloljetnike. Ako nije on, neka kaže tko je. Po meni, nije odgovoran samo on i nadam se da oni koji jesu da će im proraditi savjest, izjavio je uoči početka suđenja za Z NET Frane Lučić, žrtva kornatske tragedije i jedini preživjeli.
Slavica se upravo suočava s optužnicom ispisanom na 60 stranica, dok cjelokupni sudski spis sadrži oko 6.000 stranica.
U sudnicu je ušao optuženi Slavica u pratnji odvjetnika Čede Prodanovića.
Ušao je i sudac Boris Babić.
Sudsko vijeće, ustanovljeno je da ima četiri, umjesto tri člana, što je sudac Babić objasnio mogućom dugotrajnosti postupka uslijed kojega možda izostane neki od članova.
– Tražite li naknadu štete od Slavice, pita sudac Babić Lučića, koji odgovara:
– Ja već tražim naknadu od Republike Hrvatske i Grada Šibenika.
Mogući svjedoci napustili su sudnicu.
Optužba i obrana izjasnili su se da neće nikoga novog predlagati za svjedočenje.
Utvrđeno je da je zaposlen u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Šibenik, gdje prima mjesečnu plaću u visini 7.000 kuna.
Županijsko državno odvjetništvo objavljuje da je podignuta optužnica protiv Slavice, da je 30.8.2007. u Šibeniku, u svojstvu zapovjednika Vatrogasne zajednice Šibensko-kninske županije i zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe Šibenik, nakon što je oko 11:50 sati dobio obavijest da gori u Nacionalnom parku Kornati i da se požar širi, zapovjedio da se organizira skupina gasitelja za gašenje tog požara od pripadnika Javne vatrogasne postrojbe Šibenik i DVD-a Vodice, Zablaće i Tisno i da se oni svi okupe na heliodromu u vojarni “Bribirski knezovi” radi desantiranja helihopterom na Kornat.
Kad se okupila skupina gasitelja koju su sačinjavali Dino Klarić, Ivica Crvelin, Ivan Marinović, Marinko Knežević, Nenad Alviž, Josip Klarić, Mate Bačić, Josip Zoričić, Šime Copić i Mate Gulam iz JVP Šibenik, Gabrijel Skočić, Hrvoje Strikoman, malodobni Karlo Ševerdija, Ante Juričev Mikulin, Mario Jozić iz DVD-a Vodice, malodobni Marko Stančić, Tomislav Crvelin, Ante Crvelin, Frane Lučić i ročni vojnik Josip Lučić iz DVD-a Tisno te Ivica Perković, Kristijan Popović i Krešimir Grgas iz DVD-a Zablaće na heliodromu se spustio i transposrtni helikopter Hrvatske vojske u koji se nisu smjeli ukrcati maloljetnici. Svi su se ukrcali u helikopter, gdje ih je uputio Slavica i krenuli za NP Kornati iako nisu svi završili protupožarne intervencije i iako je među ukrcanima bilo malodobnika, a od njih su jedino obuku za desentiranje prošli Dino Klarić, Ivan Marinović i Nenad Alviž, a ostali obuku nisu prošli te se radi o osobama nedovoljno osposobljenim i osobama koje nisu imale uvjete za obavljanje ovakve vrste protupožarne intervencije.
Zapovjednik požarišta Klarić obavijestio je da ne mogu kontrolirati vatru (13:40 i 13:44), da je požar velik i opasan, da ga ne mogu kontrolirati, a zatim je Slavica dobio dojavu od pilota kanadera Stjepana Leškovića da je požar jako velik, da se brzo širi te zatražio dodatne snage za gašenje požara, na što je Slavica naložio da se kanader preseli na drugu stranu, tj. na drugo požarište, što je pilot Lešković najprije odbio, a potom poslušao.
U međuvremenu je Slavica dobio i dvije dojave od nadzornika NP Kornati, Mile Rameša koji mu je dao iste informacije i tražio da dođu dodatne snage gasiti požar, a i građani javljali da situacija izmiče kontroli, a da Slavica na taj način dovodi u opasnost živote gasitelja…
Slavica nije javio Centru 112, već je telefonom nazvao Glavnog vatrogasnog zapovjednika Republike Hrvatske Tomislava Vuku i lažno prikazao stanje na požarištu, tvrdi optužba, a kasnije od Vuke zatražio da se uputie dva helikoptera u izviđanje, ali oni nisu ponijeli opremu za spašavanje jer su bili – u izviđanju i nisu znali situaciju na Kornatima. Kad su uočili da ima mrtvih i da je stanje teško, tj. teže od prikazanog, oni gasiteljima nisu mogli pomoći već su zatražili drugi helihopter s pripadnicima Hrvatske gorske službe spašavanja.
Spašavanje je počelo tek u 18.30…
“Zbog Slavičinog neizvještavanja Centra 112 živote tada živih gasitelja doveo je u opasnost i tako napravio teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti”, kazuje optužba.
Slavica je nakon čitanja optužnice izjavio:
– Uz dužno poštovanje prema preminulim kolegama, ne smatram se krivim.
18. siječnja će svjedočiti Klari, Bačić i Milošević, a 19. Jurčev, Mikulić, Salamon, Tokić i Alviz.
Hrvatska
PROGNOZA / Kiša se na kopnu ledi u dodiru s tlom, evo gdje se očekuje grmljavina
Pretežno oblačno je diljem Hrvatske, kiša pada kako u unutrašnjosti tako i duž Jadrana, stoga se u mnogim mjestima vozi po mokrim i skliskim kolnicima.
Na kopnu lokalno ima oborine koja se smrzava u dodiru s tlom. Također na mnogim mjestima ima magle koja smanjuje vidljivost, stoga se vozače poziva na oprez. U nastavku srijede uglavnom će biti oblačno, kiša će biti češća duž Jadrana i uz Jadran, gdje može biti i grmljavine.
Tijekom četvrtka će biti manje oborine, uglavnom će još malo kiše i pljuskova biti duž Jadrana i uz Jadran. Na kopnu uglavnom suho, bit će i sunčanih razdoblja.
Petak će u unutrašnjosti biti tmurniji, kao i na sjevernom Jadranu, gdje lokalno može pasti malo kiše. Sunčanije u Dalmaciji. Temperature malo više.
Za vikend stabilnije, ali na kopnu često s maglom i niskim oblacima, moguće dugotrajnijim. Sunčanije će biti duž Jadrana.
Hrvatska
Prosječna hrvatska obitelj svaki mjesec treba gotovo 500 eura samo za osnovne potrepštine
Temeljna košarica za četveročlanu obitelj, koja uključuje prehranu i osnovnu higijenu, u studenom je na nacionalnoj razini stajala prosječnih 486,07 eura te je bila za 2,51 euro skuplja u odnosu na listopad, pri čemu po skupoći prednjači Požeško-slavonska županija, pokazuje mjesečno istraživanje portala za usporedbu cijena koliko.hr. Istraživanje jeprovedeno u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP), a pokazalo je da su se, nakon blagog popuštanja u listopadu, cijene vratile na rujansku razinu.
Drugi mjesec zaredom najskuplja “košarica za preživljavanje” je bila u Požeško-slavonskoj županiji te je stajala 495,55 eura. Istovremeno, najjeftinija je bila u Sisačko-moslavačkoj županiji, 477,39 eura. Druga najskuplja košarica je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, 494,58 eura, a treća u Gradu Zagrebu, 491,06 eura. S druge strane, nakon Sisačko-moslavačke, najjeftinija košarica za četveročlanu obitelj je u Koprivničko-križevačkoj županiji, 478,19 eura, a slijedi je Virovitičko-podravska s 478,78 eura.
Slično je i kod tročlanih obitelji, pa tako nacionalni prosjek temeljne košarice iznosi 386,33 eura, što je 2,04 eura više no u listopadu. Najskuplja ostaje Požeško-slavonska županija s košaricom koja je stajala 393,95 eura, a najpovoljnija Sisačko-moslavačka s 379,68 eura.
Samački život najskuplji
Samački život i dalje je najskuplji pa je temeljna košarica u studenom samca koštala 250,31 euro, uz skok za 1,61 euro na mjesečnoj razini. I tu je najskuplja Požeško-slavonska županija s cijenom od 255,91 eura, dok je najjeftinija Koprivničko-križevačka županija u kojoj se ta košarica mogla kupiti za 245,69 eura.
Temeljna košarica sadrži 51 artikl i pokriva skromne, ali uravnotežene mjesečne potrebe kućanstva. U njoj su osnovne namirnice poput kruha, brašna, tjestenine, riže, krumpira, voća, povrća, mesa, jeftinije ribe, mliječnih proizvoda i začina te sredstva za osobnu i kućansku higijenu kao što su sapun, šampon, deterdžent i toaletni papir. Količine su prilagođene stvarnim minimalnim potrebama, bez raskoši i viškova i zato se ova košarica naziva “košaricom za preživljavanje”. Prednost se daje domaćim proizvodima koji su dostupni u većini trgovačkih lanaca, pojašnjavaju s portala.
Pritom, cijene po županijama izračunate su kao prosjek kontinuiranog praćenja maloprodajnih cjenika koje su trgovački lanci dužni svakodnevno objavljivati prema Vladinoj odluci od 2. svibnja ove godine. Cijena nacionalne košarice predstavlja prosjek županijskih vrijednosti i daje najtočniji prikaz troškova prehrane i higijene u Hrvatskoj.
Umirovljenici samci si mogu priuštiti samo pola košarice
Portal je izračunao i cijenu standardne košarice, koja uključuje širi izbor prehrambenih i higijenskih proizvoda, njih ukupno 77, te odražava stvarne potrošačke navike hrvatskih obitelji. U studenom je njezina cijena za četveročlanu obitelj dosegla 721,34 eura, 2,44 eura više no u listopadu, za tročlanu obitelj 575,82 eura ili dva eura više, a za samce je iznosila 326,59 eura, uz rast za 1,45 eura na mjesečnoj razini.
Prema riječima Siniše Domislovića s portala koliko.hr, u odnosu na listopad značajno su poskupjeli deterdžent za pranje rublja, šunka u ovitku, napolitanke, kao i povrće kojem završava sezona. No s druge strane, pojeftinili su luk, grah, svinjsko meso i toaletni papir. U priopćenju se prenosi i izjava predsjednice HUZP-a Ane Knežević, koja ističe da si umirovljenici samci mogu priuštiti kupnju samo pola košarice.
“Pojeftinjenje je bilo kratkog vijeka, a tek nas čeka ‘veselje’ s blagdanskim cijenama. Najviše nas žalosti to što su najskuplje košarice samačkih domaćinstava, a takvih je u Hrvatskoj čak 400.000 od njih ukupno 1,4 milijuna. Osobe starije od 65 godina čine 60 posto samačkih domaćinstava pri čemu imaju vrlo niske mirovine. Vidimo da je temeljna košarica za samca 250,31 eura, a ona s malo više proizvoda čak 326,59 eura. To znači da, kad podmire sve režijske troškove, ti naši sugrađani imaju poluprazne košarice. O tomu bi više računa trebali povesti oni koji vode ovu zemlju“, poručila je Knežević.
Hrvatska
Nedovoljan broj djece u Hrvatskoj ide u vrtiće. Poseban problem među siromašnijima
U državama članicama EU-a raste jaz u uključenosti djece u vrtiće, što u Hrvatskoj, u kojoj se i dalje bilježe velike regionalne i socioekonomske nejednakosti, zahtijeva snažnije djelovanje države i lokalnih vlasti, kaže se u tekstu osvrta Instituta za javne financije.
U periodičnoj publikaciji Instituta za javne financije ističe se da ciljne razine uključenosti djece mlađe od tri godine u rani i predškolski odgoj i obrazovanje (RPOO) nisu postignute ni na razini EU-a ni u Hrvatskoj, neovisno o socioekonomskoj skupini.
Da 2030. godine 45 posto djece mlađe od tri godine trebalo bi biti uključeno u RPOO, te 96 posto starije djecu predškolske dobi, ciljevi su Europske komisije.
Problem izraženiji kod siromašnijih
Ukupna uključenost se povećala, ali razlike među djecom različitog socioekonomskog statusa dodatno su porasle za čak 8,2 postotna boda u razdoblju od 2015. do 2024., odnosno s 12,1 na 20,3 postotna boda, kaže se.
Ni u skupini djece od tri godine do polaska u školu ciljevi još nisu ostvareni u EU-u i Hrvatskoj, no vidljiv je znatno veći napredak i u ukupnoj uključenosti i u smanjenju razlika.
Hrvatska je i dalje daleko od ciljne razine od 45 posto: u 2024. programe RPOO-a pohađalo je 34,6 posto djece koja nisu u riziku od siromaštva, dok je među djecom u rizičnoj skupini uključenost iznosila samo 8,2 posto, ističe se.
Iako je u proteklome razdoblju zabilježen rast uključenosti, razlike između djece različitoga socioekonomskog statusa znatno su se produbile. U odnosu na 2015., u 2024. je u Hrvatskoj jaz u uključenosti djece mlađe od tri godine prema socioekonomskome statusu narastao za 18,9 postotnih bodova (sa 7,5 na 26,4), što je dvostruko više od rasta zabilježenoga u EU-u. Dok je u Hrvatskoj jaz porastao, u susjednim zemljama poput Slovenije i Mađarske on se smanjio.
Pravo na mjesto u vrtiću
Uz socioekonomske razlike, u Hrvatskoj su izražene i značajne regionalne nejednakosti. Rezultati pokazuju veću uključenost djece u primorskim županijama i razvijenijim dijelovima u unutrašnjosti, dok je uključenost manja u slabije razvijenim područjima. Na takve razlike utječu ponajprije dostupnost vrtića i ukupna razvijenost pojedinog područja, kaže se.
Autorica Sara Čulo zaključno predlaže uvođenje zakonskog prava na mjesto u vrtiću, zatim uspostavu nacionalnog fonda za rani i predškolski odgoj i obrazovanje koji bi pomogao smanjiti regionalne razlike, kao i razvoj posebnih mjera usmjerenih na djecu iz ranjivih skupina. Naposljetku, ona smatra da bi određivanjem maksimalne cijene vrtića usluga mogla postati pristupačnija svim obiteljima.
Uključenost djece u RPOO ključna je za njihov kognitivni, socijalni i emocionalni razvoj, ali i za dugoročnu dobrobit društva. No vjerojatnost sudjelovanja u ranim obrazovnim programima i dalje uvelike ovisi o socioekonomskom statusu obitelji, zbog čega su djeca iz nepovoljnijih okruženja rjeđe uključena u RPOO, što dodatno produbljuje društvene nejednakosti. Osiguravanje dostupnih i kvalitetnih programa jedan je od najučinkovitijih načina smanjenja tih nejednakosti, kaže se.
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijePLANIRAJTE NA VRIJEME / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…
-
magazin5 dana prijeFOTOGALERIJA S ADVENTA / Rišpet & Jonathan
-
Hrvatska5 dana prijePROGNOZA / Stiže promjena vremena: Očekuje li nas bijeli Božić?
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTOGALERIJA / Promocija 147 prvostupnika Sveučilišta u Zadru







