Tržišna inspekcija Državnog inspektorata u razdoblju od 9. do 31. prosinca 2024. obavila je ukupno 163 inspekcijska nadzora trgovaca prilikom provođenja posebnih oblika prodaje robe, a to su akcijska prodaja, rasprodaja, sezonsko sniženje, prodaja robe s greškom i prodaja robe kojoj istječe rok uporabe, u kojima je utvrđeno 46 povreda odredbi Zakona o zaštiti potrošača.

Tržišna inspekcija je, kako su naveli, od 9. do 31. prosinca 2024. godine obavljala ciljane inspekcijske nadzore poslovne prakse trgovaca prilikom provođenja posebnih oblika prodaje robe i uvjeta prodaje kao i oglašavanja radi utvrđivanja ima li u njima elemenata nepoštene poslovne prakse, s naglaskom na trgovce koji obavljaju djelatnost trgovine prehrambenim proizvodima, objavio je u četvrtak Državni inspektorat na svojim internetskim stranicama.

Prema podacima Inspektorata, u navedenom su razdoblju obavljena ukupno 163 inspekcijska nadzora, u kojima je utvrđeno 46 povreda odredbi Zakona o zaštiti potrošača.

Od ukupno utvrđenih povreda u 26 slučajeva je utvrđena nepoštena poslovna praksa trgovaca koja se primjerice odnosila na zavaravanje potrošača u pogledu cijena proizvoda ili načina na koji je cijena proizvoda izračunata, odnosno trgovac kao sniženu cijenu iskazuje cijenu koja je veća od referentne cijene, isto tako prilikom oglašavanju isticanje netočnih informacija vezano uz referentnu cijenu. U četiri slučaja je utvrđeno kršenje Vladine odluke o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda u trgovini na malo.

Nadalje, u 18 slučajeva utvrđenih povreda sukladno ovlasti iz Zakona o zaštiti potrošača, primijenjeno je načelo oportuniteta i to za utvrđene prekršaje koji su otklonjeni tijekom nadzora te za koje trgovac nije u povratu počinio prekršaj. Primjerice, primjena oportuniteta se odnosila na neisticanje maloprodajne cijene, neisticanje obavijesti o načinu podnošenja pisanog prigovora, neisticanje uvjeta prodaje, navode iz Državnog inspektorata.

Napominju i da je predviđena kazna za utvrđene nepravilnosti propisana Zakonom o zaštiti potrošača, koji propisuje novčanu kaznu u iznosu od 1.327,23 eura do 26.544,56 eura za trgovca – pravnu osobu, od 1.327,23 eura do 1.990,84 eura za odgovornu osobu u pravnoj osobi te od 663,61 eura do 1.990,84 eura za fizičku osobu – obrtnika. Također, ako se u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi da trgovac obavlja nepoštenu, zavaravajuću poslovnu praksu, trgovcu se zabranjuje nepoštena poslovna praksa.

Iz Zagreba se tako već od 14.99 eura može otputovati u Göteborg, dok cijena karata za Rim kreće od 19 eura. Nova godina donosi nove Ryanair popuste. Ovaj popularni europski niskobudžetni avioprijevoznik poznat je po povoljnim cijenama karata i kratkotrajnim akcijama na koje treba brzo reagirati, piše Dubrovačkidnevnik.

Letovi iz Hrvatske dostupni su s aerodroma u Dubrovniku, Zadru i Zagrebu, a ponuda letova iz glavnog grada zemlje je najbogatija. Iz Zagreba se tako već od 14.99 eura može otputovati u Göteborg, dok cijena karata za Rim kreće od 19 eura.

Let prema Sofiji dostupan je od 19.35 eura, a prema Malagi od 21.99 eura. U okviru iste akcije iz Zagreba su dostupni i letovi prema Lanzaroteu po cijeni od 24.99 eura, Malmöu od 34.58 eura, Oslu od 37.97 eura te Palermu od 73.99 eura.

Ponuda letova iz Zadra nešto je skromnija – iz ovog grada se može letjeti u Poznan po cijeni od 28.08 eura te u Eindhoven po cijeni od 36.09 eura. Iz Dubrovnika su dostupni letovi za Bruxelles od 14.99 eura, Dublin od 19.99 eura, Poznan od 30.39 eura i Bari od 30.94 eura.

Karte je potrebno rezervirati do 9. siječnja 2025., a za putovanja između 8. siječnja 2025. i 31. ožujka 2025.

Građani eurozone očekuju da će cijene i ove jeseni rasti više nego dvostruko snažnije nego plaće u uvjetima smanjene gospodarske aktivnosti, pokazalo je istraživanje Europske središnje banke (ECB). Ove jeseni godišnja stopa inflacije iznosit će 2,6 posto, procijenili su potrošači u ECB-ovoj anketi provedenoj u studenom, naznačivši da očekuju nešto brži rast cijena nego što su bili prognozirali u listopadu.

Do jeseni 2028. godine iznosit će po njihovim prognozama 2,4 posto. Samo mjesec dana ranije bili su procijenili da će iznositi 2,1 posto. To bi značilo da ECB po njihovim procjenama ni za tri godine neće dosegnuti ciljanu stopu inflacije od dva posto. Njihove procjene za jesen 2028. predviđaju isti rast cijena kao i u prošlogodišnjem prosincu. Europski statistički ured preliminarno je izračunao da je stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena u prosincu iznosila 2,4 posto.

U 2024. cijene su po procjenama građana porasle za 3,4 posto, pokazala je ECB-ova anketa, objavljena u utorak.

Nominalne plaće trebale bi po njima ove jeseni porasti za 1,1 posto. Još u rujnu bili su prognozirali da će do početka jeseni 2025. porasti za 1,3 posto. Nominalna potrošnja trebala bi ove jeseni po njihovim novim procjenama porasti za 3,5 posto, neznatno snažnije no što su bili prognozirali u listopadu.

Gospodarstvo eurozone trebalo bi se pak u istom razdoblju smanjiti za 1,3 posto, nešto snažnije no što su građani do sada očekivali. Stopa nezaposlenosti trenutno po njihovoj procjeni iznosi 10,1 posto, pokazuje istraživanje provedeno u studenom, a do studenog 2025. godine trebala bi porasti na 10,6 posto.

U ECB-ovoj anketi sudjeluje oko 19 tisuća građana iz 11 zemalja eurozone, uključujući Belgiju, Njemačku, Španjolsku, Francusku, Italiju i Nizozemsku, Irsku, Grčku, Austriju, Portugal i Finsku.