Nekategorizirano
Vladimir Tintor: "Hrvatska je moj drugi dom!"
Vladimir Tintor je tridesetdvogodišnji Novosađanin, koji je nakon osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja upisao Akademiju umjetnosti, a već tijekom studija sudjelovao i u brojnim debitanskim filmskim projektim. Na drugoj godini fakulteta počinje surađivati i s kazalištima u Somboru, Novom Sadu i Zrenjanu. Glumio je Franju Barišića u seriji “Zabranjena ljubav”.
* Koliko dugo se bavite glumom?
– Glumom se bavim od svoje 8 godine. Na tome moram zahvaliti svojim roditeljima. Majci, što mi je odmalena gajila ljubav prema filmu, kazalištu i umjetnosti uopće i što mi je nedjeljna popodneva kad bismo skupa gledali antologijske filmove iz arhive tadašnje Televizije Zagreb, učinila najljepšim sjećanjem iz djetinjstva. I ocu, jer me bez razmišljanja odveo na moju prvu audiciju za Dječje Kazalište. Od tada, moja ljubav prema glumi je samo rasla i uskoro nije postojala šansa da se u životu bavim ičim drugim.
* Koja Vam je najdraža uloga?
– Meni je uvijek najdraža uloga koju u tom trenutku radim, jer tada cijelog sebe njoj podarim. To Vam je kao u vezi, ne može neka prijašnja veza biti draža od ove u kojoj ste sad. No, kad bih mogao birati, nabrojio bih 5 uloga, koja mi je svaka na svoj način draga, jer je bila prekretnica na neki način. Prva je Michael u “Momcima iz benda”. Tada sam prvi put osjetio što znači igrati u hit predstavi i dobiti fenomenalnu kritiku. Zatim Richie u predstavi “A Chorus Line”, jer mi je dala odskočnu dasku za puno drugih projekata. Tu su uloge u predstavama “Ravangrad”, “Četiri male žene” i “Četvrta sestra”, za koje sam intimno vezan. Naravno, tu je i moj dragi Franjo iz “Zabranjene ljubavi”, jer me dovela u Zagreb kojeg smatram svojim drugim domom. I naravno, uloga Mirana u novom filmu “Tumor”, na koju sam izrazito ponosan. To mi je prvi ozbiljniji rad na filmu i kako za sada stvari stoje, jako sam zadovoljan.
* Koga bi u životu htjeli glumiti, a da niste ostvarili tu ulogu?
– Ima ih dosta. MC iz “Cabareta”, Tom iz “Staklene menažerije”, nezaobilazni Hamlet, kao test svega što sam o glumi shvatio i naučio, Također, volio bih igrati neku povijesnu osobu, bilo da je riječ o glazbeniku, umjetniku ili čak i vojskovođi. Zaustavite me, jer bih mogao nabrajati do sutra (smijeh).
* Volite li više glumiti na filmu ili u kazalištu?
– Volim i jedno i drugo. Naizgled potpuno različito, ali toliko slično u unutarnjem procesu glumca. No, sa druge strane mi je neusporedivo, te samim tim ne mogu odlučiti što više volim. Primjenjujem tehniku glume koja je u svojim osnovama jednaka u kazalištu i na filmu, te samog sebe ne mogu svrstati u ono što se kaže “kazališni” ili “filmski” glumac. Ništa ne mogu usporediti sa predivnim uzbuđenjem i povezanošću ekipe na filmu, niti sa beskrajnim zadovoljstvom na probama u kazalištu, koje su meni draže od same predstave. Zato bih volio raditi i jedno i drugo i ne ulaziti u kliše.
* Kojem se glumcu divite?
– Divim se Charlieu Chaplinu, Clive Owenu, Jude Lawu, Heithu Ledgeru. Divim se starim komičarima kao što su Bob Hope, Jerry Lewis. I trenutno glumcu, kojeg smatram jednim od najboljih glumaca današnjice, a to je Michael C. Hall iz serije “Dexter”.
* Iako ste iz Novog Sada, čini mi se da češće glumite u Hrvatskoj. Koji je razlog tome?
– Kad sam došao u Zagreb, raspored snimanja serije mi je bio takav da sam vikendom mogao igrati predstave u Novom Sadu i Beogradu. No, u međuvremenu sam počeo igrati u u kazalištu u Zagrebu, te sam iz praktičnih razloga izabrao da ovaj dio života u potpunosti posvetim Zagrebu i hrvatskoj sceni.
* Koliko volite Hrvatsku?
– Kako što sam rekao, Hrvatsku i Zagreb smatram svojim drugim domom. To kažem zato što sam stekao doživotne prijatelje i divne kolege upravo tu. Došao sam ovdje čista srca i ljudi su to prepoznali i prihvatili me. Novi Sad će uvijek biti grad u kojem sam se rodio i odrastao, gdje su svi moji najdraži, no beskrajno sam ponosan kada Hrvatska osvoji neku medalju, pogotovo zlatnu. Sad zamislite kako je lijepo biti ponosan kad na nekoj Olimpijadi ili sličnom natjecanju i Hrvatska i moja domovina osvoje neko zlato. Nitko od mene ponosniji. Ponosan sam i kada znanstvenici odavde pošalju divne ideje i znanstvene projekte u svijet i kada sam pozvan pomoći humanitarnoj akciji za djecu s ovih prostora bez razmišljanja se odazovem. Smatram to svojom obvezom. Hrvatsku sam upoznao skoro u cijelosti, jer sam radio u Istri, i Varaždinu, jer imam prijatelje iz Dubrovnika, Splita, lijepog Zadra i Osijeka. Tako šarolika, a jedinstvena, morate je voljeti.
* Jeste li zaljubljeni?
– Beskrajno.
* Smatrate li se sretnim?
– Nekom će to možda zvučati oholo, ali sebe smatram jako sretnim čovjekom. Ispunjava me moj posao, imam divne prijatelje, koji su moji anđeli čuvari. Prepustio sam se životu u njegovim najljepšim aspektima i pozitivnoj energiji i puštam mu da me nosi. Znam, opća je kriza, ali se u svakom danu može pronaći nešto lijepo, bilo to da osjetite miris proljeća u zraku ili vas može nasmijati prijatelj kada na kavi prepričava doživljaje sa sinoćnjeg tuluma ili kada vas susjed iznenađeno pogleda, jer ste ga pozdravili na stubištu. Ima toliko razloga za sreću u životu svih nas, a ja se smatram sretnim jer ih primjećujem.
* Koje ciljeve u životu imate?
– Moji ciljevi u životu su najprije imati mir u glavi i čistu savjest i napraviti ću sve što mogu da te dvije stvari ispoštujem do kraja. Cilj mi je biti iskren, raditi svoj posao i od njega napraviti poziv. Ostaviti pozitivan trag. I cilj mi je sa osobom koju volim imati obitelj i imati minimalno troje djece.
* Jeste li zadovoljni svojim životom i postignutim?
– Naravno. Možda se čini da sve što sam postigao i nije toliko vidljivo ili veliko, ali sam sretan što sam sve u životu postigao sam. Zato se veselim što ću jednoga dana kad se okrenem iza sebe imati samo osmjeh na licu.
Nekategorizirano
Je li Trump prijetnja euru?
Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.
Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.
Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.
Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.
Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.
Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.
Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.
Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.
S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.
Nekategorizirano
18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market…
Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.
18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.
“Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.
Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market, platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.
Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.
“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.
Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.
Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE, u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.
Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.
Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac.
“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.
Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:
“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”
Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.
Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama.
Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.
Nekategorizirano
Novi travnjak na malonogometnom terenu
Na terenu za mali nogomet uspješno su završeni radovi na postavljanju novog travnjaka. S postavljanjem zaštitne mreže teren će u potpunosti biti spreman za korištenje. Ova obnova omogućit će bolju igru i ugodnije iskustvo za sve naše korisnike, uključujući djecu, mlade sportaše i rekreativce koji svakodnevno koriste naš centar.
Svi potrebni radovi izvedeni su u zadanom rokovima te je igralište pripremljeno za nadolazeći ljetni malonogometni spektakl, 8. Memorijalni humanitarni turnir Antonio Jurjević.
Zahvaljujemo svima na razumijevanju i strpljenju tijekom trajanja radova. Radujemo se što ćemo vas uskoro ponovno vidjeti na našem novouređenom terenu!
MajaGandi
29. studenoga 2010. at 2:19
<3 <3 <3 <3 <3 Ovo je optimizam, vedrina duha i beskrajna ljepota mladosti i volje za zivotom… <3 predivno…. Sreca moja…
vida
29. studenoga 2010. at 11:16
Ponosna,što imam za prijatelja i kolegu ovako čistog i neiskvarenog ljudinu i sigurna sam, veeeeelikog glumca.Ljubac!!! Tvoja Rut!!!
duki
24. prosinca 2010. at 17:56
I baba Tereza koja je pljuvala po Srbima, sada dolazi u Beograd po lovu i kao ono je izjavljivala u afektu,a u stvari ona voli Srbe (čitaj:srpske novce). Ni ti moj Vladimire nisu u prilici da nešto drugo govoriš jer onda bi mogao odmah da pakuješ kofere.