Poslodavci su u prvom ovogodišnjem kvartalu najviše tražili trgovce, konobare, skladištare i kuhare, pokazuju podaci s portala MojPosao.

Više od polovice objavljenih natječaja za posao u prvom tromjesečju na tom portalu odnosilo se na rad u Zagrebu, a najtraženiji radnici u Hrvatskoj su prodavači, konobari, skladištari i kuhari, pokazuje analiza koju je provela tvrtka Alma Career Croatia, koja upravlja portalom MojPosao.

Ta analiza pokazuje kako je početkom 2025. godine na portalu MojPosao objavljeno gotovo 18 tisuća oglasa za posao. U odnosu na prošlu godinu to je za tisuću manje.

Na te oglase pristiglo je više od pola milijuna prijava zainteresiranih kandidata.

Primjetan je značajan rast broja oglasa u određenim kategorijama, a najveći u obrazovanju i znanosti (+57%), zdravstvu i socijalnom radu (+34%) te sigurnost i zaštiti (+10%).

Porast oglasa u području sigurnosti i zaštite u velikoj je mjeri rezultat povećanih potreba za zaštitarskim kadrom u školama.

S druge strane, evidentan je pad potražnje za radnicima u dizajnu i umjetnosti (-34%), proizvodnji i zanatskim uslugama (-17%) te poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (-16%).

Pad broja objavljenih natječaja za posao prisutan je i marketingu, PR-u i medija (-14%), turizmu i ugostiteljstvu (-12%) te instalacijama, održavanju i popravcima (-11%).

U prodaji je potražnja za radnicima je pala za šest posto.

Najviše oglasa odnosi se na Zagreb

Nešto više od polovice svih objavljenih oglasa za posao (52%), kao i ranije, odnosilo se na zapošljavanje u Zagrebu i zagrebačkoj županiji. Sljedeće po broju objavljenih natječaja su obalne županije, pri čemu Splitsko-dalmatinska županija zauzima 15%, Primorsko-goranska županija 13%, a Istarska županija 10%.

Osim toga, 2,1% oglasa odnosilo se na radna mjesta u inozemstvu.

Početkom 2025. godine, oglasi na neodređeno i dalje predstavljaju većinu oglasa na MojPosao. kao i prošle godine njihov udio iznosi 79% .

S druge strane, 42% oglasa nudilo je radna mjesta na određeno, dok je 7% oglasa bilo usmjereno na sezonske radnike.

U svega 2% oglasa nudili su se studentski poslovi

Poslodavci su u većini oglasa postavljali srednju stručnu spremu kao ključni uvjet za uspješnu prijavu, budući da je u 54% natječaja naglašeno da je srednja stručna sprema nužna za poziciju.

Bude li usvojen prijedlog Ministarstva obrazovanja o izmjeni školskih praznika koji je trenutno u e-savjetovanju, na snagu bi mogao stupiti već u rujnu ove godine.

Prema predloženim promjenama ukidaju se kratki praznici kao i drugi dio zimskih praznika – onih u veljači. Ali bi zato praznici u siječnju trajali duže.

Što misle školarci?

“Meni se taj prijedlog više sviđa nego kako smo imali praznike do sad, jer mislim da se možemo više odmoriti dok su nam malo duži praznici i možemo se doma mentalno pripremiti”, kaže Vito, učenik.

“Kada imam recimo tjedan dana praznike, onda si uspijem nekako rasporediti i obaveze, a kad imam previše vremena nikad ne započnem”, kaže Valerija, učenica.

U školama ističu – racjepkani praznici pokazali su se izazovnima kada je riječ o motivaciji učenika.

“Gubi se ritam, taman se uhodamo, taman se poslože nekakvi prioriteti, dogovore se zadaci, dogovore se aktivnosti koje će se provoditi, onda se to prekine”, ističe Sanja Jambrović, profesorica njemačkog jezika iz jedne čakovečke gimnazije.

Roditelji zadovoljni

Predloženim nacrtom novog školskog kalendara zadovoljni i roditelji.

“Praznici u drugom mjesecu su stvarno bili suvišni, bila je nekakva priča da je to potrebno za skijanje. Samo se roditeljima stvarao problem s djecom, nisu znali šta će i kako će s njima”, kaže roditelj Ivo Krištić.

“Nerijetko su nam roditelji rekli da su im praznici u veljači otežavali logistiku – gdje sa djecom, kako ih zbrinuti, morali su uzimati godišnji koji možda nisu planirali”, kaže Antonija Strle, psihologinja.

Najavljene promjene

Prema najavljenim promjenama, školski kalendar izgledao bi ovako: nastava počinje 8. rujna, a završava 12. lipnja. Za maturante 22. Učenici će na zimski odmor u jednom komadu od 24. prosinca 2025. do 9. siječnja 2026., s time da se u klupe se vraćaju 12. siječnja.

Proljetni praznici počinju tjedan prije Uskrsa, od 30. ožujka i traju do 6. travnja.

“Tako da će sad vrijeme opet pokazati svoje, što će donijeti novi prijedlog, a tek ćemo u praksi vidjeti je li on bolja varijanta”, kaže Marita Guć, ravnateljica OŠ Manuš, Split, piše HRT.

“Mislim da je to bolje za učenike i učitelje, tako da se svako malo ne prekida nastavni proces”, kaže Tamara Domić, profesorica hrvatskog jezika jedne splitske osnovne škole.

Nastava se, kao i do sada, izvodi u najmanje 175 nastavnih dana, a za maturante najmanje 160 dana. E -savjetovanje o nacrtu kalendara za iduću školsku godinu traje do 3. svibnja.

Povrat poreza isplaćuje se prema redoslijedu izdavanja rješenja, a većina građana bi ga trebala primiti do kraja svibnja.

Povrat poreza na dohodak za 2024. godinu započinje 2. svibnja, a očekuje se da će ga ostvariti oko 830 tisuća građana, s ukupnim iznosom povrata većim od 330 milijuna eura. Prosječan iznos vraćenog poreza lani se kretao oko 400 eura, pri čemu su najpovoljnije prošli mladi do 25 godina kojima se vraća sav plaćeni porez na dohodak. Mladima od 25 do 30 godina vraća se polovina. Povrat mogu ostvariti samo oni koji su porez doista i platili, što znači da im je bruto plaća bila veća od 600 eura mjesečno. S obzirom na iznose povrata, može se zaključiti da većina mladih zarađuje manje od prosječne plaće, piše Večernji list.

Povrat poreza s te je osnove lani ostvarilo 212 tisuća mladih. Njih 83 tisuće u dobi do 25 godina u prosjeku je dobilo oko 900 eura, a pet godina stariju skupinu, koja je brojila oko 129 tisuća osoba, država je razveselila s oko 770 eura vraćenog poreza.

Ako je netko mlađi od 25 godina lani zarađivao prosječnu plaću, može računati na oko 3000 eura povrata poreza. S istom tom plaćom država će 29-godišnjaku vratiti 1500 eura, a osobi koja ima 32 godine neće vratiti ništa. Sudeći po prosječnoj vrijednosti lani vraćenog poreza, većina mladih zarađuje manje od prosječne plaće. Povrat poreza mogu očekivati samo mladi koji su ga i platili, odnosno čija je mjesečna bruto plaća bila iznad 600 eura.

Povrat poreza isplaćuje se prema redoslijedu izdavanja rješenja, a većina građana bi ga trebala primiti do kraja svibnja. Međutim, povrat neće biti isplaćen ako porezni obveznik ima nepodmirene dugove prema državi – u tom slučaju bit će izdana obavijest o naplati duga, a ne povrat.