Hrvatska
Najtraženiji radnici u sektoru Turizam i ugostiteljstvo
U Velikoj vijećnici Doma županije predstavljeno je Izvješće o strukovnom obrazovanju i tržištu rada za Zadarsku županiju za 2008. godinu. Ovakvo izvješće je prvo u Hrvatskoj i Zadarskoj županiji te se njime analizira dio tržišta rada u županiji, onaj dio koji se odnosi na nezaposlene iz sustava srednjoškolskog strukovnog obrazovanja.
Cilj ovog Izvješća je uspostava modela koji bi olakšali planiranje i donošenje odluka vezanih uz strukovno obrazovanje povezivanjem raspoloživih podataka iz strukovnog obrazovanja, profesionalnog obrazovanja i regularnog tržišta rada. Namjera je sistematski dovesti u odnos podatke bilo iz administrativih ili istraživačkih izvora koji već postoje i koji se sustavno provode i prikupljaju u okviru institucija usmjerenih na tržište rada.
Ovo Izvješće predstavio je mr. sc. Dubravko Bacalja, a osim njega na ovome je radila i Višnja Perin te Hrvatski zavod za zapošljavanje, područna služba Zadar. Ovim Izvješćem analizira se struktura nezaposlenih prema školi koju su završili, ali u to ne spadaju oni koji su završili samo osnovnu školi te gimnaziju, višu ili visoku školu, već samo strukovne škole.
Najveća potreba, prema Izvješću, javlja se za obrazovni sektor Turizam i ugostiteljstvo, a najmanja za sektor Grafička tehnologija i audiovizualna tehnologija.
Poslodavci su 2008. imali najviše problema u pronalaženju adekvatnih ljudi u obrazovnom sektoru Turizam i ugostiteljstvo te Graditeljstvo i geodezija.
Sektor Zdravstvo i socijalna skrb je najuravnoteženiji sektor što se tiče omjera nezaposlenih i broja slobodnih mjesta. 2008. bilo je 91 nezaposlen, a 134 slobodna mjesta. U ovu skupinu spada i sektor Šumarstvo, prerada i obrada drva iako je bilo 51 nezaposlenih, a 26 slobodnih mjesta. Međutim, iz Izvješća se vidi kako je ovaj sektor učenicima neatraktivan pa se malo ljudi školuje za njega. Stoga se da zaključiti da će većina nezaposlenih dočekati svoj red za zapošljavanje jer posla je sve više, a nema puno novih ljudi.
Sektor Geologija, rudarstvo, nafta i kemijske tehnologije imao je 2008. najviše nezaposlenih, 48, dok je bilo samo 5 slobodnih mjesta. Sektro Tekstil i koža je pred zatvaranjem jer je neatraktivan te je bilo 259 nezaposlenih, a samo 16 slobodnih radnih mjesta. U sektoru Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija bilo je 422 nezapolenih, a 147 slobodnih mjesta. Ovdje se javlja problem što je velik broj nezaposlenih iznad 50 godina. Sektor Ekonomija, trgovina i poslovna administracija je sektor koji prati stanje u gospodarstvu. Kada je gospodarstvo u usponu, ovaj sektor i najbolje napreduje, no kada je kriza iz ovog sektora se radnici najprije otpuštaju.
Postoje i sektori gdje ima više slobodnih mjesta za posao nego špto ima obrazovanih u toj struci. U tu kategoriju spada sektor Graditeljstvi i geodezija, 144 nezaposlena, 332 slobodna mjesta bilo je 2008.Problem je u tome što je većina nezaposlenih iznad 50 godina, a ovo su fizička zanimanja.
Specifičan je sektor Turizam i ugostiteljstvo gdje je bilo 769 nezaposlenih, dok je slobodnih radnih mjesta bilo 1036. Problem je u tome što se u ovom sektoru većinom zapošljava na određeno. No, ovaj sektor važan je za Zadarsku županije,. a nezaposlenih ima u svim dobnim skupinama. Rješpavanje problema ovog sektora je ili prekvalifikacija, povećanje obrazovnih kapaciteta ili “uvoz” radnika. Ljudi ove struke vrlo malo čekaju za dobiti posao.
Temeljm ovog Izvješća prati se što se događa sa učenicima kada završe strukovne škole. Tako je u skolpu ovoga pokrenuto istraživanje kojim će se ispitati učenici strukovnih škola, dvije godine nakon završetka škole, gdje su sada i što rade, ako rade i da li rade u struci. Time će se moći usporediti njihove želje sa samog početka školovanja te njihove želje i nakon dvije godine što su proveli na tržištu rada. Ispitanici će također ocjenjivati koliko im je njihovo obraovanje u školi bilo korisno za tržište rada.
Hrvatska
Sve više Hrvata navuklo se na jednu vrstu lijeka: Ne drže se uputa i upadnu u začarani krug
Sezona je prehlada, gripa, alergija i punog nosa pa se poseže za kapima za nos. No, kako se pravilno ne koriste, često i puno dulje no što se smije, sve veći broj Hrvata ne može zamisliti dan bez njih.
Sve je više onih koji kapi za nos koriste gotovo svakodnevno. Da je to tako, primjećuje i obiteljski liječnik. Sve krene s trenutačno začepljenim nosom, a onda se, jer se ne drži uputa, pojašnjava, ulazi u začarani krug. Umjesto nekoliko dana, kapi se koriste duže razdoblje.
“Ta sluznica nosa više ne zna samostalno funkcionirati i održavati prohodnost tih nosnih šupljina, automatski se odmah začepi, nakon nekoliko dana ponovno posežemo za takvim sredstvima”, objašnjava dr. Leonardo Bressan, liječnik opće medicine.
Najčešće, za njima se poseže, kažu liječnici, prije spavanja, eventualno još jednom ili dva puta na dan. No, postoje i poprilično ekstremni slučajevi, piše Dnevnik.hr.
“Jedan gospodin koji mi je došao sa cijelim jednim paketom od jedno 20 kutija kupljenih kapi koji kaže da će to potrošiti u idućih tri do četiri dana“, kaže dr. Mislav Malić, iz klinike za bolesti uha, nosa i grla KBC-a Zagreb.
Prekomjernim korištenjem kapi za nos mijenja se funkcioniranje određenih dijelova organizma, a mogu ostaviti i dugotrajne posljedice.
“Imaju u sebi lijek koji stišće krvne žile i u teoriji može dovesti do nekih sistemskih problema sa krvnim tlakom srcem i slično”, upozorava dr. Malić.
Oni te kapi moraju koristiti dva do tri puta dnevno, a oni krenu i 20, 30, cijelu bočicu potroše u jednom danu. I to su, napominje uglavnom mladi pacijenti i žene. I kako, primjećuje – sve ih teže ostavljaju.
“Proces dosta dugo traje. To je druga skupina lijekova, znači intranazalni kortikosteroidi, a ako na tome nema dovoljnog odgovora onda ide i operacija”, izjavila je dr. Tamara Tačigin, iz Opće bolnice Pula.
Da se nazalni dekongestivi za lokalnu primjenu, odnosno kapi ili sprejevi za nos više troše pokazuju i Halmedovi posljednji podaci. Potrošnja je u Hrvatskoj u godinu dana porasla za 15 posto.
“Dosta često imam problem, znam, ono ne znam, po mjesec dana. Teško je dosta je ovisno kad krene, ali samo nek se prestane i to je to”, priznaje Kim iz Pule.
No, ključ svega je – držati se uputa i pravilno i racionalno koristiti kapi.
Tržišne okolnosti ukazuju da će se rast cijena stambenih nekretnina nastaviti i u ovoj godini, no mogao bi biti blaži nego proteklih godina, ocjene su stručnjaka iznesene u srijedu na RE:D konferenciji, posvećenoj trendovima na tržištu nekretnina.
Vedrana Likan iz tvrtke Colliers je izjavila da zadnji podaci ukazuju na daljnji trend rasta cijena stambenih nekretnina, dominantno u novogradnji, a da tržišne okolnosti ne ukazuju da bi se taj trend za sada mogao promijeniti.
“Očekivanje je da će cijene stambenih nekretnina imati tendenciju blagog rasta”, smatra Likan.
Tržište ipak usporilo
Napominje da je korekcija vidljiva u manjem broju transakcija, što znači da tržište ipak jest usporilo, pri čemu je problem nepriuštivosti velika boljka cijele Europske unije, pa tako i Hrvatske.
Likan smatra da država kao vlasnik velikog broja nekretnina, pogotovo zemljišta za razvoj novih stambenih nekretnina, treba osvijestiti priliku i odgovornost te zauzeti značajnu ulogu u rješavanju problema nepriuštivosti i nedostatka stambenih nekretnina.
Državna imovina nužna
Stoga smatra da država treba hitno aktivirati svoju nekretninsku imovinu, pri čemu nije nužno da se u cijeloj priči pojavljuje kao investitor u izgradnju ili revitalizaciju stambenih nekretnina, već shvatiti da velika zemljišta u njenom vlasništvu predstavljaju veliku investicijsku priliku za tržište.
“Dakle, može se pojaviti kao partner, prodavatelj, koncesionar, davatelj prava gradnje… Modaliteta je zaista više”, smatra Likan.
Izvijestila je i da je u 2024. godini u Hrvatskoj značajno pao investicijski volumen na tržištu komercijalnih nekretnina, za 65 posto u odnosu na godinu ranije, na oko 240 milijuna eura. To se odnosi na komercijalne nekretnine, kao što su uredske zgrade, hoteli, logistički prostori i trgovački centri, koje su na tržištu i generiraju prihod.
Raspoloživo tek dva posto uredskih prostora
S obzirom na trendove na globalnom i europskom tržištu, bilo je za očekivati da će do pada doći, no ipak ne toliko značajnog, kazala je Likan. S druge strane, dodala je, “nadu ulijeva” to što je rast investicijskog volumena u drugim zemljama srednje i jugoistočne Europe bio oko 70 posto, pa se očekuje da će se taj trend “preliti” i na Hrvatsku.
Istaknula je i da se Hrvatska nalazi na povijesno najnižoj razini raspoloživosti uredskog prostora, od oko dva posto, što nosi više posljedica, pa tako i porast cijena najma.
Prepreke za razvoj novih projekata u uredskom segmentu su i dalje skupoća zemljišta, neriješeni imovinsko-pravni odnosi, vrlo visoki nameti, nedostupnost radne snage, visoka cijena materijala, kao i cijene kreditiranja, upozorila je Likan.
Kazala je i da je akumulirana potražnja po svim segmentima komercijalnih nekretnina tolika da je pitanje hoće li ono što je izgrađeno i što će doći na tržište u ovoj i idućim godinama biti dovoljno za zadovoljenje te potražnje.
U užem dijelu Zagreba moguća gradnja 32 tisuće stanova
Direktor agencije za promet nekretninama Opereta Boro Vujović također smatra da, uz prisutnu inflaciju i veću potražnju od ponude, nije realno očekivati da cijene stambenih nekretnina padaju, već da budu na trenutnim ili malo višim razinama nego što su bili prošle godine.
S obzirom na veliku potražnju, napominje Vujović, na tržištu je nedovoljno novogradnje, pa se onda i stari stanovi prodaju po “možda nezasluženo visokim cijenama”.
Ustvrdio je i da najavljene izmjene GUP-a u Zagrebu idu u smjeru manje izgradivosti pa tako i skupljih kvadrata. “Novim GUP-om se jako pooštrava izgradivost i katnost i to bi moglo utjecati na daljnji rast cijena jer će investitorima biti još teže i skuplje graditi”, izjavio je.
Prema nekim procjenama, postoje zemljišta u “užem dijelu” Zagreba u vlasništvu grada i države na kojima je moguća izgradnja oko 32.000 stanova. no potrebna je volja nadležnih institucija da se zemljišta stave na tržište.
Primjerice, samo aktivacija zemljišta Gredelj bi omogućila izgradnju velikog broja stanova u samom centru grada, navodi Vujović te apostrofira prednosti gradnje u centru, s obzirom da izgradnja na periferiji povlači i pitanje gradnje prometnica, a dovodi i do stvaranja prometnih gužvi.
Državni inspektorat izvijestio je da se s tržišta povlači igračka Zolwik b/o – kornjača, robne marke Mega Creative.
Povlači se jer predstavlja opasnost od gušenja zbog odvajanja sitnih dijelova.
Igračka je proizvedena u Kini, a proizvođač je Leyi Toys Factory. Distributer za Hrvatsku je pulska trgovina Antaris d.o.o. Iz Državnog inspektorata upozoravaju potrošače da odmah prestanu s korištenjem i naprave povrat.
Sve više Hrvata navuklo se na jednu vrstu lijeka: Ne drže se uputa i upadnu u začarani krug
Stručnjaci predviđaju: Cijene nekretnina još će rasti
FOTO / Nadbiskup Zgrablić na svetkovinu sv. Josipa predvodio misno slavlje u Svećeničkom domu
NADIN / Policija provela akciju nadzora teretnih vozila i autobusa na A1. Evo što su sve zatekli…
