Predsjednik Hrvatske građanske stranke (HGS) Željko Kerum objavio je u petak da će se na lokalnim izborima ponovno kandidirati za splitskog gradonačelnika, a kandidatkinja HGS-a za splitsko-dalmatinsku županicu bit će Martina Nimac Kalcina. Kerum je na konferenciji za novinare ustvrdio kako jedino on može pobijediti aktualnog gradonačelnika Ivicu Puljka.

“Nemoguće je Puljka pobijediti u prvom krugu, može ga se pobijediti u drugom krugu. No, budući da najprije trebam ući u drugi krug poručujem biračima HDZ-a da paze za koga će glasovati”, rekao je Kerum. I bolnica i Ekonomski fakultet, i Kila i Brodarica, i vrtići i udžbenici, i penzioneri i studenti, i baba i dida – sve sam ih pomagao i svi će biti za mene, poručio je Kerum.

Optužio je svoje glavne protukandidate Ivicu Puljka i predsjednika splitskog HDZ-a Tomislav Šutu da su nesposobni rješavati splitske probleme, jedini domet im je plaća koju dobivaju od države.

Sjednicu Gradskog vijeća, na kojoj je na prijedlog HDZ-a odlučeno da se Grad uplatom jamčevine uključi u dražbu za kupovinu Spaladium Arene, nazvao je cirkusom.

“To je bilo natjecanje tko je nesposobniji i tko manje zna, ali traje kampanja pa su htjeli pokazati da rješavaju problem Spaladium Arene”, kaže Kerum.

Ustvrdio je kako je privatna tvrtka iz Splita “AD Arena” već uplatila jamčevinu za kupnju, pa će on “99 posto biti vlasnik Spaladium Arene”.

Kandidatkinja za županicu Martina Nimac Kalcina izrazila je nezadovoljstvo rezultatima te županije, u kojoj je na vlasti HDZ.

“Porezi na nekretnine pogađaju građane Dalmacije koji imaju bilo kakve nekretnine”, kazala je dodavši kako HGS, kao lokalna stranka, ne mora postupati po direktivama iz Zagreba, kao HDZ u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Kandidat HGS-a za zamjenika župana je Petroslav Sapunar, a kandidati za zamjenika splitskog gradonačelnika gradski vijećnici HGS-a Lidija Bekavac i Igor Stanišić.

Na 19. kolo natječaja za novu hrvatsku riječ i Nagradu “dr. Ivan Šreter” ove se godine prijavio 201 predlagatelj s predloženih 420 novih riječi, među kojima su i riječi konačnik kao zamjena za rezultat, kuterac kao zamjena za udarac iz kuta, kružnik za kružni tok i poslovlje za biznis. Kako je priopćilo uredništvo časopisa Jezik, u uži je krug za nagradu ušlo 18 riječi uz tumačenje značenja koje su naveli tvorci riječi.

Tako su riječi čvornik zamjena za hub (središnja točka za povezivanje), istodopka za simultanku (šahovsku igru u kojoj jači šahist istodobno igra protiv više slabijih šahista), jelokrug umjesto food court (sklop više [obično] samoposlužnih zalogajnica smještenih oko središnjeg prostora za blagovanje, unutar trgovačkog centra ili kao samostalni sklop). Riječ konačnik zamjena je za “rezultat” u smislu rezultata matematičke operacije, kovaničnik za novčanik za kovanice, krovčeg je spoj krova i kovčega, a odnosi se na thule, kutiju koja se vozi na krovu auta, kuterac je udarac iz kuta, a kružnik zamjena za rotor, odnosno kružni tok.

Mapina je križanac maline i kupine za koju koristimo engleski izraz tajberi. Zamjena za nepotrebni anglizam koji se često koristi u računarstvu i elektrotehnici overclocking je nadtaktiranje. Jako sličan primjer za koji već postoji hrvatska riječ je riječ naduzorkovanje za oversampling.

Namrežno bi bila riječ u duhu hrvatskog jezika, a njena upotreba je intuitivno jasna za pojam online. Napucak je zamjena za smeš ili smeč.

Plovopis je književno ili neko drugo djelo čiji je sadržaj opis kakva putovanja brodom ili nekim drugim plovilom, a poslovlje je zamjena za biznis dok je reciklana zamjena za reciklažno postrojenje

Riječ sigurnik predložena je kao zamjena za anglizma sef dok je tipkomamac zamjena za englesku riječ clickbait, a uglednina za goodwill, što je u računovodstvu nematerijalna imovina koja predstavlja vrijednost poduzeća iznad njegovih identificiranih fizičkih i financijskih sredstava.

Svečana dodjela nagrade održat će se 15. ožujka u Lipiku. Riječ je o tradicijskoj dodjeli nagrade za novu hrvatsku riječ koju provodi časopis Jezik, a moralno i materijalno podupire Zaklada “Dr. Ivana Šretera” u spomen na hrvatskoga mučenika Ivana Šretera.

Ivan Šreter u Jugoslaviji je osuđen na zatvorsku kaznu zbog upotrebe riječi umirovljeni časnik, a u Domovinskom ratu oteli su ga, zatočili u logoru Bučje, mučili i ubili pobunjeni Srbi. Još je nepoznato gdje mu je grob, a “u spomen na njegovu žrtvu, kroz koju sagledavamo sve hrvatske žrtve i napore za očuvanjem hrvatskoga jezika, nagrada za najbolju novu hrvatsku riječ nosi Šreterovo ime”, ističu organizatori natječaja.

Nagrađenicima pripadaju novčane nagrade – 1. nagrada 600 eura, 2. nagrada 400 eura, 3. nagrada 200 eura. Nagrade i kipiće akademskog kipara Tonka Fabrisa koji prikazuju Ivana Šretera, dodjeljuje Zaklada „Dr. Ivan Šreter“, a diplome časopis Jezik.

Povjerenstvo časopisa Jezika ocjenjuje prijedloge i izabire najbolje riječi, a povjerenstvo čine: Predsjednica Sanda Ham, članovi Igor Čatić, Zvonimir Jakobović, Hrvoje Hitrec, Marko Kovačić, Nataša Bašić, Mario Grčević, Veno Volenec, Mile Mamić i Ljubica Josić.

Božidar Kutleša, ravnatelj Porezne uprave, bio je gost Nataše Božić u N1 Studiju uživo. Je li svaki građanin koji ima dvije nekretnine ili više njih obveznik poreza na nekretnine? “Ne. Ta nekretnina može biti u dugoročnom najmu ili u njom može stanovati član obitelji”, kaže jasno Kutleša.

Oni koji su obvezni prijaviti porez na nekretnine, pojašnjava Kutleša, su oni za čije se nekretnine ne plaća komunalna naknada ili one za koje se izmijenila kvadratura. “Svi ostali koj ise prijavljuju su zapravo s razlogom oslobođenja poreza na nekretnine”, govori Kutleša pojašnjavajući da se to odnosi i na one nekretnine koje nisu adekvatne za stanovanje ili u njima netko stanuje, ali ugovor nije prijavljen Poreznoj upravi. Ako je nekretnina namijenjena za prodaju, a u poslovnom knjigama se nalazi kraće od šest mjeseci, također se ne bi trebalo plaćati porez na tu nekretninu.

Vlasnici nekretnina koji su već plaćali porez za kuće na odmor, ne moraju Poreznoj upravi prijavljivati ništa, kaže Kutleša.

Kad su u pitanju domaćini u turizmu, Porezna će znati tko je obveznik poreza na nekretnine u suradnji s Ministarstvom turizma.

Što je s onima koji naslijede stare nekretnine, osobito u ruralnim područjima? “Postoje situacije gdje us kuće prazne, vlasnici nisu u domovini. Upravo zato raspon od 0,6 do osam eura omogućava načelnicima da utvrde porez koji neće biti opterećujući vlasnicima nekretnina. Osim toga, postoji mogućnost da propišu i socijalne kriterije koji će neke osloboditi od plaćanja poreza na nekretnine”, kaže.

Kutleša kaže kako nisu primijetili drugačiji trend kad su u pitanju ugovori o najmu.

Porezna uprava u četvrtak je objavila kolika je stopa poreza u svim općinama. “Mi ćemo i dalje razmjenjivati podatke s jedinicama lokalne samouprave”, kaže dodajući da su uz iznose poreza objavili i koje je tijelo nadležno za to pitanje.

“Porez je godišnji. Dobivat će rješenje o utvrđivanju poreza na nekretnine. Ti podaci će se međusobno razmjenjivati i slati građanima”, kaže.

Gdje je najveći porez na nekretnine?
Na pitanje o najvećem porezu, kaže da je teško sve zapamtiti, ali da ima dosta općina s najvećom stopom u primorskoj i istarskoj regiji te u urbanim središtima.

Prema njegovim riječima, iznenađujuće je koliko je jedinica lokalne samouprave diglo stope poreza na nekretnine s obzirom na to da se bliže lokalni izbori. “Ovo nije nešto što smo računali da će se događati kratkoročno, nego srednjoročno”, kaže.

Govoreći o tome koji je fiskalni učinak ovog poreza, Kutleša kaže kako je teško ocijeniti ga. “Mi smo ga u osmom mjesecu procjenjivali na 66 milijuna eura. Prošle godine je ubrano 48 milijuna eura iz poreza na kuće na odmor. Neke projekcije, tih 66 milijuna eura su računate na onih 0,6 eura minimalno. Ali to može biti i kud i kamo veći iznos”, kaže Kutleša.

“Ovaj porez, ako se prelije u povećanje plaća, vidite i sami, to je jako veliki iznos”, govori.

Tko će najviše plaćati?
Koga će ovaj porez najviše pogoditi? “Kolekcionare nekretnina. Ako netko skuplja nekretnine, bez potrebe da u njima živi ili ih daje u trajni najam, oni bi trebali osjetiti”, kaže ravnatelj Porezne uprave.

Na pitanje tko posjeduje takve nekretnine, Kutleša kaže da je moguće da su u vlasništvu banaka, poduzetnika i li privatnom vlasništvu. “Razmjenjivat ćemo te podatke i s HEP-om, drugim operaterima…”, govori.

“Porezna presija na nekretnine ne potiče daljnje kupovanje radi štednje”, kaže i dodaje da se pokušava barem malo smanjiti pritisak na tržište nekretnina kako bi si i mladi mogli priuštiti nekretninu.

Prijestupnici
Onih koji izbjegavaju porezne obveze uvijek ima. Kako će se država obračunati s njima?

“95 posto naših građana poštuje porezne propise i prijavljuje sve što treba. S onih pet posto se bavi administracija”, kaže Kutleša. Dodaje i da šalju upozorenja za prve prekršaje.