Connect with us

Hrvatska

Spajaju se Znanstvena i Sveučilišna knjižnica!

Objavljeno

14 godina prije

-


Znanstvena i Sveučilišna knjižnica uskoro bi se mogle naći ne samo u zajedničkoj zgradi nego i dijeliti zajednički fundus, što bi značilo da postaju jedna knjižnica. Da se pregovori vode već duže vrijeme potvrdio nam je ravnatelj Znanstvene knjižnice Miro Grubić kao i zadarski gradonačelnik Zvonimir Vrančić.
Iako ne otvoreno Grubić je ipak istaknuo nezadovoljstvo kad je u pitanju spajanje ovih dviju knjižnica.
-Istina je da su pregovori u tijeku, ali smatram da ne bi bilo dobro da se knjižnice spoje. Stvar je komplicirana zbog građe, kako zbog seljenja iste tako iz zbog činjenice da, kad ta građa dođe u ruke novom vlasniku, dolazi do problema. Isto tako ako se knjižnice spoje građa Znanstvene više neće biti u vlasništvu Grada, već Ministarstva i države, ističe Grubić.
No Grubić je dodao kako su se ranije pregovori uglavnom vodili na ruku Sveučilištu, a sad su ipak krenuli na ruku Znanstvenoj knjižnici.
Vraničić je potvrdio kako su pregovori u tijeku, no on ne misli kako će, ako dođe do spajanja, građa Znanstvene doći u vlasništvo države:
-Pregovore vodimo na obostrano zadovoljstvo svih. Naime, ako do spajanja dođe Grad kao vlasnik Znanstvene, zatražiti će da njezin fundus ostane u vlasništvu Grada. Ipak je građa Znanstvene knjižnice jedna od najbogatijih u državi i mi ćemo se boriti da to ostane u našem vlasništvu, dodaje Vrančić.
Zajednička knjižnica trebala bi biti smještena u novu i moderno opremljenu zgradu Sveučilišne knjižnice koja će se nalaziti u Novom kampusu Sveučilišta. Ravnatelj Znanstvene knjižnice Grubić, iako je načelno protiv spajanja, ne negira da im pod hitno treba nova zgrada, što zbog količine građe, što zbog krova koji se urušava.

Iz Sveučilišta ističu kako je sadašnja knjižnica Sveučilišta se nalazi na nekoliko lokacija i ne zadovoljava u potpunosti potrebe korisnika, a zbog nedostatka prostora ne nabavlja dovoljno naslova niti dovoljan broj primjeraka za potrebe studenata. Elija Vrsaljko glasnogovornica Sveučilišta kaže kako u novoj zgradi sveučilišne knjižnice koja će se nalaziti na Novom kampusu objedinile bi se zbirke Sveučilišne, Znanstvene i knjižnice Nadbiskupije.
-Radni naziv buduće knjižnice je Znanstvena i Sveučilišna knjižnica. Prijedlog za spajanjem proizišao je iz razgovora predstavnika Sveučilišta i predstavnika Grada Zadra u protekle tri godine. Obje knjižnice sada djeluju u neodgovarajućem prostoru i to je osnovni razlog zbog kojeg ne mogu u potpunosti razviti prijeko potrebne nove službe i usluge. Predloženo rješenje je optimalno za studente i znanstvenike Sveučilišta kao i za građane Zadra, istaknula je Vrsaljko.
Izgradnja Novog kampusa Sveučilišta u Zadru se planira na prostoru bivše vojarne Franka Lisice, između gradskih četvrti Višnjika i Jazina II. Studiju razvoja Novog kampusa Sveučilišta u Zadru, u okviru projekta Novi svjetionici hrvatskog Jadrana, izradio je Studio de Architekten Cie. Izgradnja  Novog kampusa će teći u tri etape, a kraj izgradnje je predviđen za 2030. god. U novoj knjižnici bi trebalo biti uposleno od 57 do 60 djelatnika, a pitanje upošljavanja novih djelatnika ovisit će o broju uposlenih u obje knjižnice u trenutku spajanja. Do izgradnje knjižnice, Sveučilište će vjerojatno biti financirano na osnovi programskog ugovora s MZOŠ-om te će se njeno financiranje uklopiti u financijski plan Sveučilišta.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. znet

    2. prosinca 2010. at 11:06

    bravo

     
    Odgovori

  2. patricija

    2. prosinca 2010. at 13:22

    Svakako treba ostaviti autonomnost Znanstvenoj knjižnici, pa neće valjda grad dopustitit toj knjižničarskoj mafiji sa faksa da uništi blago ovog grada.

     
    Odgovori

  3. marijana

    2. prosinca 2010. at 13:23

    sentimentalno sam vezana uz Znanstvenu, nekako mi je žao da se utopi

     
    Odgovori

  4. ja

    2. prosinca 2010. at 15:26

    o čemu se priča uopće
    a ko će to platiti?

     
    Odgovori

  5. Knjižničar

    2. prosinca 2010. at 17:34

    Piše:
    Iako ne otvoreno Grubić je ipak istaknuo nezadovoljstvo kad je u pitanju spajanje ovih dviju knjižnica.
    Isto tako ako se knjižnice spoje građa Znanstvene više neće biti u vlasništvu Grada, već Ministarstva i države, ističe Grubić.
    Ovo gore govori direktor Grubić! Pa Grubiću u čemu je problem? Valjda ne misliš da je Hrvatska država okupatorska država da bi ti smetalo da knjige budu u njenom vlasništvu ili da bi bio neki problem da se hrvatsko ministarstvo brine za fundus knjiga Znanstvene knjižnice. Kako nešto što radi Hrvatska država za knjige može biti gubitak za Zadar? Ma tko je ovdje lud te za koga i što čuva Grubić? Zna li tko odgovor?

     
    Odgovori

    • patricija

      2. prosinca 2010. at 18:21

      Mislim da je čovjek puno rekao, čuva fond od kulturne mafije, a vi sa zneta istražite i napišite.

       
      Odgovori

  6. pero

    5. travnja 2011. at 12:58

    e patricija ili tanja kako se već zoveš , ti znaš da nisi u pravu a mi znamo da imaš privatne motive da pišeš gluposti

     
    Odgovori

  7. wonderwoman

    5. travnja 2011. at 13:38

    Znančilišna knjižnica ili Svestvena knjižnica ?

     
    Odgovori

  8. wonderwoman

    5. travnja 2011. at 13:43

    Kad krenu nestajati naslovi … pogotovo rijetki … koliko će se knjiga koje znanstvena generacijama čuva ko oči u glavi naći kod profesora doma, na regalu, a koliko na e-bayu … Da nema opasnih namjera, ne bi bilo ni interesa. Koliko u Zagrebu ima knjižnica? Kome bi palo na pamet da objedini knjižnicu Filozofskog i NSK? Nikome. Samo zadarskim mutikašama, sveučilišnim masonima. A Nadbiskupija se isto rješava svojih vrijednosti…Izbacite sve, izbacite … Jel tako i u Vatikanu isto, daju knjige državi? Sramota

     
    Odgovori

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

19 sati prije

-

22. prosinca 2024.

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

2 dana prije

-

21. prosinca 2024.

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

4 dana prije

-

19. prosinca 2024.

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu