Hrvatska
Bagić: "Vidaković mi je dao punomoć da mogu raspolagati Pinčićevom nekretninom"
Na Općinskom sudu u Zadru nastavljena je rasprava u postupku koji se vodi protiv Umberta Pinćića, zadnja je bila 2. studenog 2010. Svjedok Branimir Čulin nije pristupio raspravi, predočio je sudu liječničku dokumentaciju jer zbog problema s kralježnicom nije u mogućnosti iz Osijeka doći u Zadar na na raspravu, a u podnesuk Jozo Vidaković i njegov opunomoćenik, zbog nemogućnosti dolaska, su predložili da se rasprava održi u njihovoj odsutnosti.
Pinčiću se na teret stavlja da je 2001. godine kao opunomoćenik Nenada Lovrića, vlasnika konobe “Gešo” u Rogoznici, Jozi Vidakoviću iz Osijeka prodao tu konobu za iznos od 300 tisuća kuna od kojih mu je Vidaković na ruke isplatio polovinu.
Novost je da se Umberto Pinčić od 27. prosinca 2010. nalazi u zatvoru u Zadru. U ponovljenom postupku za kazneno djelo Piničić jer izjavio da se ne osjeća se krivim.
Od svjedok raspravi su pristupili Zoran Tokić i Željko Bagić.
Zoran Tokić je izjavio da je spornu konobu Gešo kupio od Željka Bagića, koji je imao punomoć, a ne od Pinčića. Tu punomoć Bagiću je izdao Jozo Vidaković, te je s tim dokumentima izvršio kupoprodaju i uknjiženje u Šibeniku. Cijena konobe je iznolila oko 110 tisuća DEM, odnosno 300, 400 tisuća kuna, a kao garanciju za isplatu cijelog iznosa Tokić je dao automobil Audi A8 procijenjen na nekih 50 tisuća DEM-a. Audi A 8 nije bilo na Tokiću već na njegovom prijatelju. Novac je dao Bagiću, a kako je on imao prometnu s tim autom, na kojem je bila totala šteta, auto je ušlo u cijenu za nekretninu.
– Nisam imao potrebe komunicirati s Jozom Vidakovićem, pravim vlasnikom konobe, kada je on imao opunomoćenika. Prvi put za Vidakovića sam čuo u kaznenom postupku. Tomislav Ramnjak mi je bio odvjetnik i kupoprodaja je bila u njegovom uredu. Cijeli poslovni odnos bio je samo sa Željkom Bagićem. Više nisam vlasnik konobe, ona je bila založno sredstvo kod kredita, stoga mi ju je uzela banka, izjavio je Zoran Tokić.
Svjedoku se neće isplatiti nikakva naknada jer se zbog ne odazivanja na pozive suda priveden putem policije.
Željko Bagić Umberta Pinčića poznaje od prije 2001. godine i povremeno ga je znao voziti jer Pinčić nije imao vozačku dozvolu.
– Jozo Vidaković mi je dao punomoć da mogu raspolagati nekretninom Gešo, i pred svjedocima je rekao kako to nije njegova konoba već da je od Umberta Pinčića. Nije mi bilo čudno što mi je Vidaković dao punomoć na raspolaganje Pinčićevom nekretninom. Ja sam tu nekretninu trebao prodati. Punomoć mi Vidaković nije nikada opozvao. Za kupca sam našao Zorana Tokića koji je u svom lokalu izjavio da želi kupiti nešto svoje. Tokić je dao automobil A8 kao garanciju dok ne digne kredit, izjavio je Željko Bagić.
Bagić je vozio taj Audi A8 jedan jedini put i imao je prometnu nesreću, na autu je procijenjena totalna šteta pa je Bagić isplatio Pinčiću razliku u novcu tako što je prodao svoj stan.
– Jozo Vidaković je krio od Umberta Pinčića da je lokal opterečen, imao je hipoteku na lokalu. Međutim, kada je donio čiste papire rekao je da novac od prodaje konobe isplatim Pinčiću. Poslije isplate su me tražili i maltretirali su mog oca a meni su govorili da će me naučiti što me ide. Vidaković mi nije prijetio, prijetili su mi ovi drugi i tražili su puni iznos jer im je Jozo Vidaković dužan dosta novca.
Sljedeća rasprava je zakazana za 18. ožujka 2011. u 10 sati.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu dodatnog proizvoda – klinčići cijeli AliBaba, sa datumom najbolje upotrijebiti do 2.09.2026. godine, pakiranje 50g, podrijetlom iz Indonezije, zbog povišene razine pesticida klorpirifosa.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.
Podaci o proizvodu:
Veleprodaja: Fresh Tropical Srl By Jawad, Corbetta, Italija
Maloprodaja: SPICE BAZAAR j.d.o.o., Antuna – Tunje Jemrića 1, 32270 Šiškovci
KATHMANDU MART d.o.o., Ul. Petra i Tome Erdodyja 17, Zagreb
Zemlja podrijetla: Indonezija
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.
Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.
Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.
Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).
Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.
Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.
Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.
Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
VIKEND NA VIŠNJIKU: Tajlandski boks, nogomet, košarka…
Povlači se još jedan začin iz prodaje, provjerite imate li ga u kuhinji
25. OŽUJKA / Koncert “Sveučilište gradu Zadru na dar” u crkvi sv. Nikole
STUDENTSKI KONCERT / 27. ožujka u Klubu Opera nastupa grupa TTM!
