Hrvatska
Seks s djetetom dopušten 40-godišnjaku
Prema postojećim zakonima, 40-godišnjaci mogu posve legalno biti u spolnoj vezi sa 14-godišnjacima ako su djeca na to pristala bez prisile. Potvrđuje to i presuda zagrebačkog Županijskog suda koji je oslobodio policajca koji se upustio u seksualni odnos s djevojčicom.
Nekidan sa Županijskog suda u Zagrebu slobodan poput ptice išetao je D. G. (41), policajac iz Zagorja, gdje je (nepravomoćno) oslobođen optužaba za silovanje prošlog travnja. Premda je oštećenicu, k tomu sestru svoje partnerice, dirao po intimnim dijelovima tijela, oštećena je izjavila da se optuženog nije bojala, a kako nije dokazano da je policajac prijetio ili je prisiljavao na taj čin, obilježja kaznenog djela silovanja u konačnici nisu utvrđena.
Doista, stvar je legalna, čista kao suza, no zna li se da je oštećenica zapravo djevojčica od 14 godina i sedam mjeseci, teško je oteti se gorčini zbog ovakvog epiloga te mučne priče. Taj događaj vremenski se poklopio s raspravom Radne skupine za izmjenu Kaznenog zakona koja se pozabavila i kaznenim djelima protiv spolne slobode te protiv braka, obitelji i mladeži. Tom prigodom otvoreno je i pitanje dobne granice za pristanak na spolni odnos koju je hrvatska legislativa postavila na 14 godina, što pojedine institucije smatraju neprimjerenim zalažući se da se 16 godina propiše kao dobna granica za mogućnost svojevoljnog promišljenog ulaska u odnos, po uzoru na praksu brojnih zemalja EU.
Ta delikatna tema s okruglog se stola odmah preselila u medije, pa se među suprotstavljenim mišljenjima moglo čuti i ono dr. Aleksandra Štulhofera, stručnjaka za sociologiju spolnosti, koji je bliži starom rješenju tvrdeći da “nije za to da zabranjujemo nešto što se teško može kontrolirati i sankcionirati”. Stoga je pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić (koja se zalaže da se granica podigne na 16 godina) odmah reagirala na “aktualne napise u medijima koji bi mogli izazvati nesporazume i pogrešno razumijevanje ove inicijative u javnosti”.
“O ovoj temi treba javno raspravljati i dobro razjasniti o čemu je riječ. Nije, dakle, riječ o “zabrani seksa mlađima od 16 godina”, kao što se negdje moglo shvatiti. Javnost treba biti informirana da u Hrvatskoj, prema postojećim zakonima, 40-godišnjaci mogu posve legalno biti u spolnoj vezi sa 14-godišnjacima ako su djeca na to pristala bez prisile.
Smatramo da je to područje koje omogućuje nekažnjeno spolno iskorištavanje i zlostavljanje djece i u kojem država mora osigurati djetetu veću zaštitu. Na žalost, u medijskim izvješćima najčešće nije spomenuto da je pritom riječ o pristanku djeteta na spolni odnos s odraslom osobom koja je od njega starija pet i više godina pa se stječe dojam da je riječ o upletanju u spolne odnose među vršnjacima”, tvrdi Mila Jelavić.
Mišljenje pravobraniteljice podržava i Sanja Cesar, psihologinja Centra za edukaciju, istraživanje i savjetovanje.
“Mladi ljudi nisu pripremljeni za ulazak u spolni život, a ovakav zakon dopušta da stariji muškarci zlorabe djevojčice. Djevojčice od 14 godina nisu dovoljno zrele da razumiju taj čin i posljedice i zato treba podići granicu. Isto tako, važno je razlikovati odnose sa starijim osobama i one među vršnjacima jer sam protiv toga da se međuvršnjački odnos kažnjava”, kaže psihologinja.
A mladi, koje je ovaj put, začudo, netko pitao za mišljenje, rekli su svoje o toj temi. Anketa provedena među 850 zagrebačkih srednjoškolaca pokazala je da njih čak 93 posto smatra dobnu granicu od 14 godina preniskom.
I ostali su rezultati iznad očekivanja: njih 48 posto traži da ta granica bude 16 godina, 19 posto traži da to bude 17 godina, a čak 14 posto misli da odluku o ulasku u spolni odnos mogu trezveno donijeti tek 18-godišnjaci. Evo što o tome misli njihova vršnjakinja iz Belišća Vedrana Vujnovac, učenica drugog razreda osječke Medicinske škole.
“Kada sam prije nekoliko dana razgovarala o toj temi sa svojom vršnjakinjom, složile smo se da je zakon koji određuje tako nisku dobnu granicu apsurdan i da ga treba mijenjati. Smatram da bi se granica trebala s četrnaeste godine pomaknuti na šesnaestu.
Dijete od 14 godina nije dovoljno zrelo za pristanak na spolni odnos s bilo kim, a kamoli na odnos s odraslom osobom. Naravno da će to učiniti zbog pritiska koji se na njega vrši. Osoba koja čini pritisak na to dijete treba i mora biti kažnjena”, kaže Vedrana Vujnovac.
Što kažu srednjoškolci
48 posto učenika trećih i četvrtih razreda zagrebačkih srednjih škola izjasnilo se da bi minimalna dob djeteta za pristanak na spolni odnos trebala biti 16 godina.
19 posto učenika u istoj anketi, u kojoj je sudjelovalo 850 srednjoškolaca, izjasnilo se da bi dobna granica za pristanak na spolni odnos trebala biti 17 godina.
14 posto učenika koji su sudjelovali u anketi smatra da bi dobna granica trebala biti znatno viša od one koju zagovara pravobraniteljica: 18 godina, tj. punoljetnost.
Dobna granica u europskim zemljama
12 Vatikan
13 Španjolska
14 Italija, Austrija, BiH, Bugarska, Srbija, Estonija, Njemačka, Mađarska, Litva, Ukrajina, Portugal
15 Grčka, Češka, Danska, Francuska, Island, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Švedska
16 Andora, Bjelorusija, Belgija, Finska, Letonija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Rusija, Švicarska, V. Britanija, Sj. Irska, Gibraltar
17 Cipar, Republika Irska
18 Malta, Turska
Hrvatska
Plenković poslao poruku učiteljima koji kreću u štrajk: U ovom trenutku, dijalog je puno bolji put od obustave rada

U povodu pete obljetnice razornog potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu 22. ožujka 2020., predsjednik Vlade Andrej Plenković obišao je u ponedjeljak nekoliko lokacija obnovljenih privatnih i javnih objekata.
Ostalo je svega nekoliko dana do pete obljetnice zagrebačkog potresa. Prilika da se rezimiraju dostignuća u obnovi, kaže Plenković.
U Zagrebu je dosad uloženo 2 mlrd eura u obnovu, na Banovini 1,5 mlrd eura.
“Naš pristup obnovi je bio takav da ne vraćamo u prijašnje stanje, zbog velikih oštećenja na zgradama, jer bi takva obnove u slučaju novog potresa bila promašena investicija. Naš je pristup bila konstrukcijska obnova po današnjim standardima”, kaže.
Na lokacijama koje će danas obići je, kaže, obnova vrijedna oko 110 milijuna eura. “To govori o veličini ovog pothvata. Kako se budemo bližili kraju obnove, vidjet ćemo razmjere pune zahtjevnosti ovog zadatka koji se dogodio usporedo s najvećom pandemijom i nizom drugih pritisaka na naše gospodarstvo”, govori premijer.
Zahvalio je ministru Branku Bačiću i ministrici Nini Obuljen Koržinek na angažmanu.
“Nastavit ćemo ovaj proces do kraja. Većina javnih zgrada trebala bi biti kompletirana do 2027. A ukupni napori do kraja desetljeća, 10 sekundi potresa za 10 godina obnove”, kaže premijer.
Oporavak od operacije
Na pitanja o oporavku od zahvata na srcu koji je prošao u petak, Plenković kaže da se dobro oporavlja, da je bila riječ o planiram zahvatu i da se osjeća odlično.
Štrajk u obrazovanju
Što se tiče štrajka u školama koji je najavljen za srijedu, premijer kaže: “Mi smo u proteklih nekoliko godina u zahtjevnim okolnostima radili najviše na onome što je naša temeljna zadaća, da ljudi imaju veće plaće i mirovine. Mi smo prva vlada u povijesti demokratske Hrvatske koja se ulovila u koštac da za približno sličan rad dobivaju približno sličnu plaću. To nitko prije nije napravio. Lani smo pokušali te nepravde svesti na najmanju moguću mjeru. Od te reforme su svi dobili više. Koliko vidim, nije problem kolike su plaće nego taj vječni sindrom usporedbe s nekim drugim. Tu savršenog rješenja nema. Uvijek će netko reći da njegov rad vrijedi više od nečijeg drugog”, kaže premijer.
“Kad gledate cjelinu povećanja plaća, otkad je krenula naša prva vlada, od 2016. do danas, plaće u obrazovanju su rasle između 80 i 100 posto, što otklanja tezu o tome da je inflacija pojela rast plaća. To jednostavno nije točno i da se izračunati. Nadam se da će predstavnici ova tri sindikata voditi računa o interesima djece. Treba voditi računa i o roditeljima. Iz kuta Vlade, gledajući koliko smo toga učinili, mi smatramo da nema posebnog razloga za štrajk, to je odabir ova tri sindikata. Što će se dogoditi u srijedu, ne znam. Znam samo da smo ovih puno godina razvili visok stupanj socijalnog dijaloga”, govori premijer dodajući da je bio i zatečen time što samo ova tri sindikata nisu htjela pristati na šest posto povećanja osnovice.
“U ovom trenutku, dijalog je puno bolji put od obustave rada”, kaže.
Tragedija u Makedoniji
U Zagreb će doći četiri pacijent stradala u požaru u diskoteci u Kočanima u Sjevernoj Makedoniji. Plenković kaže da po njih sutra idu helikopteri.
“To je ogromna tragedija. Sve informacije upućuju da je to nešto nezapamćeno za Sjevernu Makedoniju, još jednom izražavam sućut i želim oporavak ozlijeđenima”, kaže.
Situacija u pravosuđu
“Hrvatska da potkopava demokraciju? Ja bih svima poželio da živi u ovakvoj demokraciji. Pogledajte malo oko nas”, kaže na pitanja o navodima da Hrvatska potkopava demokraciju iz Izvješća o građanskim slobodama .
“Ne znam tko piše ta izvješća, to iz mog iskustva, svega onoga što u Hrvatskoj postoji, meni to djeluje smiješno”, kaže.
“To su floskule, koje vjerojatno stranim udrugama dijele oni koji su lani dolazili pred Banske dvore, htjeli ih zapaliti i baciti bandu kroz prozor. To je uvijek ista priča i fabriciranje negativnog ozračja koje je postalo nacionalni sport”, kaže premijer.
Hrvatska
UOČI ŠTRAJKA / Ministar poslao poruku roditeljima i sindikatima: “Čudna je i sramotna jedna izjava…”

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) objavilo je detalje o tome kako će funkcionirati sustav za vrijeme štrajka koji su tri obrazovna sindikata najavila za srijedu 19. ožujka.
Državna tajnica Iva Ivanković objavila je upute za fakultete za dan štrajka.
“Dužni smo voditi evidenciju o radu zaposlenika pa bi to trebali raditi i 19. 3. Nakon štrajka imat ćemo jasne podatke koliko se ljudi odazvalo štrajku. Ministarstvo će danas poslati uputu svim javnim učilištima da objave upute za rad i kako će se održavati nastava. Nevođenje evidencije je jedan od težih prekršaja prema Zakonu o radu pa pozivamo učilišta da to čine”, rekla je.
Državna tajnica Zrinka Mužinić Bikić objavila je upute za škole.
“Prioritet su nam učenici, svi u srijedu dolaze u škole. Šaljem poruku svim roditeljima da mogu poslati mirno svoju djecu u školu u srijedu. Svi ravnatelji dužni su voditi evidenciju radnog vremena”, poručila je.
Predstavljeni su i podaci o plaćama u školama i na fakultetima. Prosječna plaća učitelja je 67 posto u periodu od 2019. do danas, rekao je državni tajnik Stipe Mamić.
Plaća mentora je rasla oko 69 posto – 1730 eura. Prosječna plaća savjetnika u OŠ je rasla 72 posto, prosječna je oko 1936 eura.
Srednje škole, medijalna plaća je također rasla za 72 posto – 1604 eura je danas. Prosječna plaća je danas gotovo 1600 eura. Medijalna plaća nastavnika mentora je također rasla 70 posto, oko 1800 eura je danas. Medijalna plaća savjetnika je 1995 eura.
U viskom obrazovanja plaća asistenta je rasla 56 posto što je nešto manje jer se radi uglavnom o mlađim ljudima, pojašnjeno je. Viši asistenti također imaju 56 posto veće plaće i danas imaju medijalnu plaću od 1734 eura, dok je prosječna 1754 eura.
Docenti imaju 2053 eura danas medijalnu plaću, a prosjek je oko 2100 eura.
Medijalna plaća izvanrednog profesora je rasla 62 posto, a prosjek je 2416 eura. Redoviti profesor medijalna plaća je 2759 eura što je također rast od 56 posto. Profesor u trajnom zvanu ima 47 posto više nego 2019. – medijan je 3171 euro.
“Sindikati uvijek traže kako poboljšati svoja materijalna prava što mi podržavamo, ali ne vidimo opravdanog razloga za štrajk”, rekao je Mamić, prenosi Dnevnik.hr.
Ministar Radovan Fuchs kazao je da se cijelo vrijeme komunicira sa sindikatima te da za štrajk nema razloga.
“Vidjeli ste podatke o rastu plaća. Djeca trebaju doći u škole, studenti na fakultete. Evidencija rada će se voditi i slati u centralni sustav za obračun plaća. Sindikati očito pokreću štrajk da bi mobilizirali svoje članstvo iz nekog njihovog razloga, da bi povećali prihode. Čudna je izjava, sramotna, jednog čelnika da nije briga sindikata što će se događati sa djecom, a da je njihova jedina briga što će biti s djecom. Mi se ne možemo složiti s tom tvrdnjom, mi sa sindikatima cijelo vrijeme razgovaramo”, poručio je resorni ministar.
Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja te Školski sindikat Preporod traže povećanje materijalnih prava – osnovice za izračun plaće, korekciju koeficijenata i ugovaranje sektorskog dodatka. U ministarstvu smatraju da za štrajk nema potrebe, a objavili su i koliko iznose plaće u obrazovnom sektoru, prenosi Dnevnik.hr.
Hrvatska
Iznajmljivači i vlasnici druge nekretnine oprez: Ako ne ispunite novi formular porezne čekaju vas paprene kazne

Porezna ima važno upozorenje za velik dio građana. Izajmljivači i vlasnici druge nekretnine u kojoj ne žive državi moraju poslati svoje podatke kako bi ušli u sustav poreza na nekretnine.
Pojavio se još jedan obrazac kojeg dobar dio građana mora ispuniti i poslati Poreznoj. I da, nemate puno vremena – još svega 2 tjedna, a kazne su paprene. Tiče se to onih koji na tim adresama nemaju prijavljeno prebivalište, boravište ili neplaćaju komunalje na svoje ime. Iznajmljivačima još puno upitnika, piše Dnevnik.hr.
“Kako će se tretirati oni koji bi trebali biti izuzeti od naplate poreza pošto stalno žive u stanovima, ali recimo dva mjeseca tjekom sezone odlaze iz stanova i koriste ih za najam. Također postavlja se pitanje kako će se tretirati etažirane obiteljske kuće”, pita se Vedran Tomić iz Udruge spasimo male iznajmljivače.
Dok čekaju odgovor Porezne, evo što se za sad zna. Za prijavu vam treba broj katastarske čestice, podatak o korisnoj površini nekretnine, godini izgradnje i klasični osobni podaci – OiB, adresa prebivališta, broj telefona.
-
magazin1 tjedan prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
AKO ZATREBA… Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru ove nedjelje…
-
magazin6 dana prije
ĐIR GRADOM sa Sašom Čukom
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 tjedan prije
NOVA RADIONICA ZADARSKIH STRUČNJAKA / Dević i Družijanić otkrili i maslinarima Šibensko-kninske županije kako najbolje orezati masline