Hrvatska
Nemiri u Libiji eskaliraju
Nakon najkrvavijeg vikenda u modernoj libijskoj povijesti tijekom kojeg je ubijeno oko 200 ljudi u sukobima sa snagama sigurnosti, sin libijskog diktatora Moamera Gadafija, Saif al-Islam Gadafi, kazao je u intervjuu za državnu televiziju da će državom teći rijeke krvi bude li se nastavljalo s ustankom. “Nastavi li se ovakvo stanje, bit će gore nego što je bilo u Jugoslaviji”, rekao je Saif al-Islam Gadafi.
Istovremeno, obećao je otvaranje dijaloga na temu političkih sloboda pa čak i novi ustav. “Protiv Libije se kuje zavjera”, kazao je drugi sin Moamera Gadafija, mogući diktatorov nasljednik, u intervjuu iza ponoći, sjedeći u studiju obučen u odijelo i kravatu. Saif je putem državne televizije uvjeravao kako opozicijske skupine i “outsideri” pokušavaju Libiju razlomiti u nekoliko manjih država te ako u tome uspiju da će se strani investitori povući, a životni standard stanovnika drastično potonuti.
U govoru dugom 40 minuta, Saif je demantirao glasine da je njegov otac pobjegao iz zemlje. “Ostao je u Libiji kako bi predvodio bitku”, kazao je. Tripolijem su se u nedjelju kasno navečer, naime, pronijele glasine kako je libijski diktator napustio glavni grad, ako ne i zemlju, nakon što je istok države zapao u kaos i nasilje, javlja Time. Al Jazeera javlja kako je diktator pobjegao u Venezuelu. Saifu je, navodno, ostavio da upravlja državom.
Istovremeno, sukobi su se s istoka zemlje proširili i na glavni grad Tripoli, kojeg su neredi do sada zaobilazili. Također, jučer su ostavke podnijeli libijski veleposlanici u Ligi arapskih država, Indiji i Kini.
Saif je u intervjuu za libijsku televiziju za nerede optužio ljude izvan zemlje te ustvrdio kako policija i vojska možda jesu napravili neke pogreške, ali da je broj poginulih koji se navodi u izvješćima nevladinih organizacija izmišljen. Kazao je i kako ovo područje zemlje prolazi kroz potres te da ljudi pokušavaju kopirati ono što se dogodilo u Egiptu.
Diktatorov sin tvrdi da je u neredima poginulo nekoliko ljudi i to u sukobima kojima je cilj bio nasilje nad policijom. Kazao je i kako vojska nije trenirana da bi se znala suprotstaviti prosvjednicima. Upozorio je kako bi zemlju mogao pogoditi građanski rat u kojem bi se potrošilo bogatstvo od naftnih izvora.
Zbog potpune medijske izolacije koju je nametnuo Gadafi, nitko ne može sa sigurnošću kazati što se točno u Libiji događa. Međutim, svjedočanstva s ulica i trgova koja objavljuju najugledniji svjetski mediji poput Al Jazeere, CNN-a i BBC-a svakog dana postaju sve više zastrašujuća. Prema zadnjim dostupnim informacijama, na prosvjednike su poslane i zračne snage!
Vojnici su helikopterima nadlijetali prosvjednike i pucali na njih iz teške artiljerije, prepričao je za CNN svjedok šokantnih zbivanja u glavnom gradu Tripoliju, koji je tek jučer zahvaćen prosvjedima. Drugi svjedok novinarima je javio da su prosvjednici zapalili zgradu vlade u Tripoliju, ali ove je informacije vrlo teško potvrditi. No, čini se da je Gadafi objavio rad libijskom narodu.
Točno to je izraz koji je upotrijebio zamjenik libijskog ambasadora u UN-u Ibrahim Dabbashi, koji je diktatora optužio za genocid. “Gadafi mora prestati ubijati građane Libije. Mora se povući s vlasti i što prije napustiti zemlju”, rekao je Dabbashi novinarima u New Yorku i zatražio od Ujedinjenih naroda pomoć za libijske prosvjednike.
Iz Libije u Zagreb se u ponedjeljak navečer vratilo dvoje radnika Geofizike. Igor Mamić i Boško Lovrić redovnom su zrakoplovnom linijom iz Tripolija preko Beča stigli u Hrvatsku. U utorak se očekuje evakuacija još 34 radnika iz Tripolija.
Mamić i Lovrić su po dolasku u Zagreb o situaciji u Libiji progovorili za HTV. “Kad smo izlazili iz Tripolija oko 11 sati, situacija je još uvijek bila pod kontrolom. Nemamo nikakvih detaljnijih informacija”, rekao je Mamić. “Situacija je bila dosta užurbana i napeta. Noću je bilo nekih nereda, ali nekih većih izgreda zapravo i nije bilo prije nego smo mi otišli”, kaže Lovrić.
Zbog pogoršanja sigurnosne situacije u Libiji, u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija osnovan je Krizni stožer za pomoć hrvatskim državljanima koji se nalaze u tom zemlji. Krizni stožer zajedno s predstavnicima tvrtki u kojima su zaposleni ti Hrvati rade na njihovom povratku.
“Trenutno se u Libiji nalazi 500-tinjak hrvatskih državljana od kojih je oko 380 angažirano preko hrvatskih tvrtki (Montmontaža, Vijadukt, Crosco, Geofizika), 50-ak ih zaposleno u inozemnim, dok preostali imaju dvojno državljanstvo. S njima smo u stalnom kontaktu preko našega Veleposlanstva u Tripoliju, a prema podacima koje smo dobili u HGK-u, nakon sastanka s predstavnicima tih tvrtki, sve imaju razrađene planove za evakuaciju”, stoji u priopćenju MVPEI-ja. Dodaju kako do jučer nitko, osim 13 radnika Montmontaže, od Ministarstva nije zatražio pomoć u organiziranju povratka. No, zbog pogoršanja stanja, danas je većina tvrtki zatražila evakuaciju, a u tu svrhu je spreman zrakoplov za koji se od jučer čekaju potrebne dozvole za slijetanje u Benghazi ili Tripoli.
“Djelatnici Veleposlanstva u Tripoliju u kontaktu su sa veleposlanstvima Njemačke i Turske i dogovaraju zajednički povlačenje radnika iz Benghazija u kojem je sigurnosno stanje najteže. S obzirom da je aerodrom zatvoren, preporučeno im je da ne napuštaju objekt u kojem se trenutno nalaze, a u kojem će im se uskoro pridružiti i dio njemačkih radnika s kojima će se, kada to sigurnosne prilike dopuste, zajedno evakuirati”, pišu iz MVPEI-ja te dodaju kako je nešto bolje stanje sa zrakoplovnim linijama u Tripoliju od kuda će skupina radnika Geofizike sutra otputovati u Beč.
“Na žalost, ni za Tripoli još nije izdana niti jedna dozvola za izvanredne letove, kako za Hrvatsku, tako ni za ostale zemlje EU-a, čiji su državljani u istoj situaciji kao i hrvatski državljani. Prema našim saznanjima, od nedjelje, 20 veljače 2011., otkad je zatražena pomoć Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, nitko od državljana EU-a, osim s redovnim avionskim linijama, nije napustio Libiju”, pišu iz Ministarstva i ponavljaju da će s predstavnicima tvrtki nastaviti raditi sve u njihovoj moći da se radnicima organizira povratak u Hrvatsku.
Sjedinjene Američke Države oštro su prosvjedovale zbog nasilnog gušenja prosvjeda u Libiji. Američki predsjednik Barack Obama odaslao je signal Gadafiju kako bi njegova vlada mogla trpjeti posljedice budu li se nastavili krvavi obračuni s prosvjednicima. Amerika, usprkos oštrim tonovima, nije zatražila promjenu vlasti u toj zemlji.
I visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton pozvala je na prekid nasilja u Libiji, dok je s druge strane libijska vlada zaprijetila prekidom suradnje u borbi protiv ilegalne imigracije ako države članice EU nastave poticati prodemokratske prosvjede.
Hrvatska
Ryanair srezao cijene: Letovi iz Zadra, Zagreba i Dubrovnika od 14.99 eura
Iz Zagreba se tako već od 14.99 eura može otputovati u Göteborg, dok cijena karata za Rim kreće od 19 eura. Nova godina donosi nove Ryanair popuste. Ovaj popularni europski niskobudžetni avioprijevoznik poznat je po povoljnim cijenama karata i kratkotrajnim akcijama na koje treba brzo reagirati, piše Dubrovačkidnevnik.
Letovi iz Hrvatske dostupni su s aerodroma u Dubrovniku, Zadru i Zagrebu, a ponuda letova iz glavnog grada zemlje je najbogatija. Iz Zagreba se tako već od 14.99 eura može otputovati u Göteborg, dok cijena karata za Rim kreće od 19 eura.
Let prema Sofiji dostupan je od 19.35 eura, a prema Malagi od 21.99 eura. U okviru iste akcije iz Zagreba su dostupni i letovi prema Lanzaroteu po cijeni od 24.99 eura, Malmöu od 34.58 eura, Oslu od 37.97 eura te Palermu od 73.99 eura.
Ponuda letova iz Zadra nešto je skromnija – iz ovog grada se može letjeti u Poznan po cijeni od 28.08 eura te u Eindhoven po cijeni od 36.09 eura. Iz Dubrovnika su dostupni letovi za Bruxelles od 14.99 eura, Dublin od 19.99 eura, Poznan od 30.39 eura i Bari od 30.94 eura.
Karte je potrebno rezervirati do 9. siječnja 2025., a za putovanja između 8. siječnja 2025. i 31. ožujka 2025.
Hrvatska
Crna prognoza: Očekuje se da će cijene ove godine duplo rasti od plaća
Građani eurozone očekuju da će cijene i ove jeseni rasti više nego dvostruko snažnije nego plaće u uvjetima smanjene gospodarske aktivnosti, pokazalo je istraživanje Europske središnje banke (ECB). Ove jeseni godišnja stopa inflacije iznosit će 2,6 posto, procijenili su potrošači u ECB-ovoj anketi provedenoj u studenom, naznačivši da očekuju nešto brži rast cijena nego što su bili prognozirali u listopadu.
Do jeseni 2028. godine iznosit će po njihovim prognozama 2,4 posto. Samo mjesec dana ranije bili su procijenili da će iznositi 2,1 posto. To bi značilo da ECB po njihovim procjenama ni za tri godine neće dosegnuti ciljanu stopu inflacije od dva posto. Njihove procjene za jesen 2028. predviđaju isti rast cijena kao i u prošlogodišnjem prosincu. Europski statistički ured preliminarno je izračunao da je stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena u prosincu iznosila 2,4 posto.
U 2024. cijene su po procjenama građana porasle za 3,4 posto, pokazala je ECB-ova anketa, objavljena u utorak.
Nominalne plaće trebale bi po njima ove jeseni porasti za 1,1 posto. Još u rujnu bili su prognozirali da će do početka jeseni 2025. porasti za 1,3 posto. Nominalna potrošnja trebala bi ove jeseni po njihovim novim procjenama porasti za 3,5 posto, neznatno snažnije no što su bili prognozirali u listopadu.
Gospodarstvo eurozone trebalo bi se pak u istom razdoblju smanjiti za 1,3 posto, nešto snažnije no što su građani do sada očekivali. Stopa nezaposlenosti trenutno po njihovoj procjeni iznosi 10,1 posto, pokazuje istraživanje provedeno u studenom, a do studenog 2025. godine trebala bi porasti na 10,6 posto.
U ECB-ovoj anketi sudjeluje oko 19 tisuća građana iz 11 zemalja eurozone, uključujući Belgiju, Njemačku, Španjolsku, Francusku, Italiju i Nizozemsku, Irsku, Grčku, Austriju, Portugal i Finsku.
Hrvatska
Preminuo je Stipica Kalogjera, nezaobilazna osobnost hrvatske festivalske scene
Stjepan “Stipica” Kalogjera (Beograd, 24. svibnja 1934. – Zagreb, 3. siječnja 2025.), hrvatski skladatelj, aranžer, dirigent i producent, dugogodišnji član HDS-a, preminuo je prije nekoliko dana, a zauvijek će ostati urezan u povijest glazbene umjetnosti svojim neizmjernim talentom, kreativnošću i strašću za glazbom.
Stipica Kalogjera već je od malih nogu pokazivao izniman talent za glazbu. U Zagrebu je najprije počeo svirati violinu, a poslije trubu i klavir, da bi svoje obrazovanje zaokružio na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, gdje je diplomirao 1962. godine. Unatoč tome zvanju, nepokolebljivo se posvetio svijetu glazbe.
Njegova profesionalna glazbena karijera započela je 1958. godine kada je postao članom Plesnog orkestra Radio Zagreba (danas Big Band HRT). U tom je orkestru bio trubač, potom pijanist, a 1991.– 1993. glazbeni producent.
Skladao je oko 70 zabavnih pjesama, od kojih se ističu Vino i gitare, Ti si moja obala, Dobra večer, uzorita, Sviraj mi, gitaro, Margarita, Vjeruj mi, Krovovi, Ti, koju ne poznam, Poslije kiše dolazi sunce, Bit ćeš uvijek moja, Adrese moje mladosti, Ča je bilo tega više ni, Ponoćno sunce i Tvojih pola sata.
Tijekom svoje bogate karijere, skladao je i aranžirao više od 4000 djela za razne glazbene sastave, od malih ansambala do simfonijskih orkestara, od kojih su neki nagrađeni prestižnim priznanjima. Osobito su uspješni bili aranžmani za pjesme Galeb i Skalinada (Z. Runjić) te Cesarica (Z. Stipišić), za koju mu je i dodijeljena nagrada Porin 1994. za najbolji aranžman. Iste godine zajedno s Arsenom Dedićem dobiva Porina kao najbolji producent za album Tihi obrt, a 1998. također kao najbolji producent s Arsenom Dedićem dobiva Porina za album Ministarstvo straha. Godine 2010. dodijeljena mu je nagrada Porin za životno djelo.
Kalogjera je autor glazbe i za dva mjuzikla, O’Kaj i Kaj20, izvedena s velikim uspjehom u Zagrebačkom kazalištu Komedija. Skladao je glazbu za animirane filmove te dječje televizijske serije.
Kao skladatelj i aranžer sudjelovao je na mnogim domaćim i inozemnim festivalima zabavne glazbe (Zagreb, Split, Opatija, Slavonski Brod, Krapina, Bratislava) i osvojio više prvih nagrada. Dirigirao je festivalskim orkestrima na domaćoj sceni (stalni šef dirigent festivala u Splitu od 1980-ih) i u inozemstvu (Bratislava, Ljubljana, Eurosong u Dublinu 1995. i Birminghamu 1998).
Njegov umjetnički rad obilježila je jedinstvena sposobnost kombiniranja inovativne harmonije, bogate instrumentacije i nepogrešive emocionalne dubine, a njegov doprinos hrvatskoj glazbi glazbeni pisac Siniša Škarica uspoređuje s veličinama poput Quincyja Jonesa u svjetskim okvirima. Stipica Kalogjera ostavlja iza sebe neizmjernu glazbenu baštinu, koja će nastaviti inspirirati generacije.
-
Hrvatska3 dana prije
KRAJ BOŽIĆNIH BLAGDANA / Danas slavimo blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
MORATE U SPIZU? / Većina trgovačkih centara danas je zatvorena; u ponedjeljak ne radi nitko!
-
Hrvatska5 dana prije
Ovo je pet najtraženijih zanimanja u Hrvatskoj: Vrh popisa neće nikoga iznenaditi
-
Hrvatska5 dana prije
Sve je više viroza, liječnici upozoravaju: Najviše dominiraju ove infekcije