Connect with us

Hrvatska

Poluotok – Grad Hotel

Objavljeno

-


Danas, točno u 12 sati održana je u prostorijama zadarskog HNS-a tiskovna konferencija na temu “Što bi sve u Zadru trebalo primijeniti kao turističku novinu”. Na konferenciji su bile prisutne predsjednica zadarskog HNS-a Vesna Sabolić, Silvijana Dražović Kanazir, predsjednica Interesnog odbora za turizam Podružnice HNS-a Zadar, te Vlasta Mišurec, dopredsjednica istog.
– Najavili smo na današnjoj presici nazočnost i gospodina Igora Kolmana, voditelja Ureda za odnose s javnošću Hrvatske narodne stranke iz Zagreb koji zbog prometne nesreće na koju su naletjeli putem nažalost nije mogao stići na vrijeme. On će večeras održati edukacijsko predavanje našim novim vijećnicima i Mjesnim odborima, a najavljena tema današnje tiskovne konferencije je predstavljanje Interesnog odbora za turizam i jednog dijela programa kojeg je naš Interesno odbor za turizam ponudio HNS-u i našim koalicijskim partnerima da ga se uvrsti u predizborne programe s kojima ćemo izaći na izbore, najavila je predsjednica zadarskog HNS-a Vesna Sabolić na današnjoj tiskovnoj konferenciji.
Potom je Silvijana Dražević Kanazir predstavila Interesni odbor za turizam i samu temu o kojoj se razgovaralo.
– Ne zalažem se za masovni turizam jer po nekakvim brojkama naš turizam od milijun i nešto posjetitelja je upola manji u odnosu na Austriju, zoološkom vrtu u Beču, a to meni ništa ne govori jer do transparentnih podataka koliko smo prihodili i koliko smo rashodili, koliko smo uništili prirode, nećemo nigdje naći ni na portalima ni na službenim zahtjevima. Borimo se za manje turista ali bolje platežne moći. Naš projekt je nazvan možda malo bombastično “Grad Hotel”, gdje mi elaboriramo i pilot programom razvijamo tezu da kapacitete koje imamo su tu kao resursi šezdeset posto pokrivaju, a četrdeset posto privatnog smještaja čeka poboljšanje kvalitete za edukaciju, znanje jezika od iznajmljivača i čak da postane recepcija jednog hotela koji je povijesni Poluotok. Gosti se u paketu usluga koji radimo upućuju na polupansion gdje će taj isti gost mijenjati restorane sa markicama, sa vaučerima, kako bi mogao upoznati naše najbolje restorane i da konzumira onu kulturu o kojoj će kolegica nešto više reći. To je jedan projekt, a drugi projekt koji nam je u pripremi i možda će se uskoro raditi na njemu sa Udrugom brodara, mo hoćemo da ovaj grad hotel uskoro ujedini jednu sestricu, a to je brod hotel. Inspirirani smo Amsterdamom. Želimo da stari, onemoćali brodovi postanu u nekakvoj finoj mirnoj urbanoj luci hosteli, sa svom infrastrukturom, a s druge strane bi se otvorilo puno lijepog ambijenta za studente. Treći plan je kućna radinost kao izvor zarade kroz pop-up ambalaže za turističke proizvode naše županije, istaknula je Silvijana Dražević Kanazir.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. hotel

    24. veljače 2011. at 15:30

    o čemu ove gospođe govore?

     
  2. hypo grad

    24. veljače 2011. at 20:37

    hotel
    to pitanje vjerojatno su sebi postavili i hypo-kradezeovci????mislim da im se baš ne uklapaju u projekcije njihovog samorazvoja grada, ali nikad ne znaš, revolucije je počela večeras u zagrebu, a broj sjedišta i letova za pobić je ograničen…

     
  3. bivši

    25. veljače 2011. at 8:45

    u kombinacija sa gradom muzejom i možemo lagano svi počet kupit prnje. nema više pameti na ovom svitu… 🙁

     
  4. trener

    25. veljače 2011. at 16:31

    brod hotel stručno se zove botel…ali da krenemo iz početka. Ovaj naš narod nema dovoljno civiliziranog ponašanja da bi ugostli bolju klijentelu, Jedino ako su mislile da grad ograde žicom a da nas gosti gledaju kao u zološkom vrtu i plaćaju za atrakciju zvana “životinje iz Zadra”. Prvo treba educirat ljude, da normalno komuniciraju, da ne beštimaju, da znaju reći hvala uz osmjeh, a tek onda da znaju očistit smeće, sredit fasade, zakrpat sve rupe po zgradama i cestama, zgrade opiturat, regulirat parkiranje i promet u centru…i još puno drugih malih detalja koji puno znače…i tek onda možemo govorit o selektivnom turizmu. I zaboravio sam još na uređenje gradskih plaža. Ali evo i malo pohvala, barem za Vlastu – još i dalje izgleda magično i privlačno…

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Stiže nova ciklona, prijete obilna kiša, grmljavina, moguća i tuča

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Pogledajte što za naredne dane prognozira meteorologinja Tea Blažević.

Pretežno je oblačno diljem zemlje, tlak zraka je u padu, stiže nova promjena vremena u nastavku četvrtka. Narednih sati kiša i pljuskovi zahvatit će najprije obalu Jadrana i područje u Jadran, poslijepodne će oborine biti i u unutrašnjosti. Na snazi je upozorenje putem sustava Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda za veći dio zemlje. Lokalno treba računati na obilniju oborinu, osobito duž Jadrana i uz Jadran, iako izraženih pljuskova s grmljavinom može biti i u osječkoj i zagrebačkoj regiji, što može pratiti i pojava tuče te snažnih naleta vjetra.

Nestabilno će biti i na Veliki petak. KIše i pljuskova bit će lokalno uglavnom duž Jadrana i uz Jadran, iako prolazno pljuskova može biti i u unutrašnjosti.

Za vikend stabilnije.

U subotu ujutro još malo kiše može biti na sjevernom Jadranu i u gorju, dok će za Uskrs posvuda biti uglavnom suho, pretežno sunčano i razmjerno toplo.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Od srijede moguće kandidature za lokalne izbore

Objavljeno

-

By

Od srijede, 16. travnja političke stranke i birači mogu nadležnim izbornim povjerenstvima podnositi kandidacijske liste za izbor članova predstavničkih tijela na lokalnim izborima te kandidature za izbor načelnika, gradonačelnika i župana i njihovih zamjenika.

Obrasci za postupak kandidiranja na lokalnim izborima, koji će se održati 18. svibnja, mogu se preuzeti s mrežne stranice Državnog izbornog povjerenstva (DIP) počevši od srijede u 00,00 sati.

Prijedlozi kandidacijskih lista i kandidatura moraju nadležnom povjerenstvu prispjeti u roku od 14 dana od dana stupanja na snagu Vladine odluke o raspisivanju izbora, dakle do 29. travnja u ponoć.

U roku 48 sati od isteka roka za kandidiranje, dakle do 1. svibnja u ponoć nadležna općinska, gradska i županijska izborna povjerenstva trebaju sastaviti i objaviti sve pravovaljano predložene kandidacijske liste i kandidature i zbirne liste kandidacijskih lista i kandidatura.

Danom objave zbirne liste počinje izborna promidžba koja službeno traje do ponoći, 16. svibnja.

Potpisi potrebni za kandidiranje

Dok političke stranke nemaju tu obvezu, birači moraju prikupiti propisani broj potpisa za kandidacijske liste s kojih će se birati članovi lokalnih predstavničkih tijela, vijeća i skupština. Potreban broj potpisa ovisi o broju stanovnika neke jedinice, a taj se broj kreće od 25, u jedinicama koje imaju do 350 stanovnika, do 2.500 potpisa u onima koje imaju više od pola milijuna stanovnika.

Kod kandidatura za općinske načelnike gradonačelnike i župane, druga je priča, potpise moraju prikupiti i političke stranke i birači, od 35 u jedinicama do 350 stanovnika do 5.000 u jedinicama s više od pola milijuna stanovnika.

Potpisi birača prikupljaju se na obrascu čiji je sadržaj i oblik propisao DIP, a taj će obrazac od srijede će biti dostupan na mrežnoj stranici Povjerenstva.

Voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca

DIP skreće pozornost političkim strankama i biračima da kod predlaganja lista za predstavnička tijela općina, gradova i županija  poštuju načelo ravnopravnosti spolova i vode računa o uravnoteženoj zastupljenosti muškaraca i žena, tako da zastupljenost jednog spola na listi ne bude niža od 40 posto.

To konkretno znači da, ako je na listi sedam kandidata, tri moraju biti muškarci, odnosno žene, a ako ih je 47, tada ih 19 moraju biti žene, odnosno muškarci.

Liste koje ne ispune taj zahtjev, neće biti odbačene, no njihovi predlagatelji mogli bi se suočiti sa novčanim kaznama u iznosu od 5.308,91 eura kad se radi o izborima za članove gradskih vijeća i županijskih skupština, odnosno 2.654,46 eura na izborima za članove općinskih vijeća.

Glasovanje samo u mjestu prebivališta, biraju i državljani članica EU

Pravo birati na lokalnim izborima imaju hrvatski državljani s navršenih 18 godina i prebivalištem u jedinici čije se predstavničko tijelo i izvršna vlast bira.

Za razliku od predsjedničkih, parlamentarnih i izbora za Europski parlament, birači na lokalnim izborima mogu glasovati samo u mjestu prebivališta, ne u nekom drugom mjestu, bilo u Hrvatskoj, bilo u inozemstvu.

Članove lokalnih predstavničkih tijela imaju pravo birati i u njih biti birani i državljani drugih država članica EU. Ukoliko žele glasovati na lokalnim izborima, trebaju zatražiti upis u registar birača najkasnije do 17. travnja.

Zahtjev za upis u taj registar podnose nadležnom upravnom tijelu koje vodi registar birača u županiji ili Gradu Zagrebu prema mjestu prebivališta ili boravišta. Poveznica na popis tih tijela dostupna je na mrežnoj stranici Ministarstva pravosuđa i uprave.

Državljani drugih država EU ne mogu birati niti se kandidirati za lokalnu izvršnu vlast, općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike.

U nedjelju, 18. svibnja, birat će se lokalna vlast u 576 jedinica – 428 općina, 127 gradova, 20 županija i u Gradu Zagrebu koji ima status grada i županije.

Broj članova koji se bira u vijeća i skupštine ovisi o broju stanovnika jedinice, najmanje – sedam, bira se u općinama i gradovima do 1.000 stanovnika, najviše 47, u jedinicama s više od 300.000 stanovnika.

Koliko će birača moći glasovati za lokalnu vlast, precizno će se znati neposredno pred izbore.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Trećina šunki koje pojedemo je iz uvoza. Slično je i s druge dvije omiljene uskrsne namirnice

Objavljeno

-

By

Pixabay

Ušli smo u Veliki tjedan, vrijeme pripreme za najveći kršćanski blagdan Uskrs. Ta priprema podrazumijeva i nabavku namirnica za uskrsni stol, u prvom redu šunke, jaja i mladog luka.

A sve tri spomenute namirnice u ogromnim količinama stižu na naše stolove iz uvoza, kao i druge hrane koje Hrvatska nema dovoljno ili ne proizvodi u dostatnim količinama.

Evo kako uoči Uskrsa stoje stvari s tri glavne namirnice s blagdanskog jelovnika.

Mladi luk

Domaća proizvodnja mladog luka lani je iznosila 20 tisuća tona. Pet godina ranije proizvodili smo 27 tisuća tona. Najviše ga uvozimo iz Italije i Španjolske.

U trgovačkim centrima mladi luk uglavnom se prodaje u vezicama od otprilike 200 grama i ondje mu je cijena ovih dana od 0.59 do 0,89 eura. Na tržnicama u Zagrebu mladi luk košta između 6 i 7 eura za kilogram, što bi preračunato u onu vezicu iz trgovine bilo od 1,2 do 1,4 eura. A u Osijeku, primjerice, na tržnici mu je cijena 0,70 eura za vezicu. Uspoređujući sadašnju cijenu vezice mladog luka u trgovačkim centrima s onom uoči lanjskog Uskrsa, u prosjeku je skuplja oko 10 centi.

Svježa jaja

I proizvodnja svježih jaja je u padu. Godine 2023. proizvedeno je 14 posto manje nego dvije godine ranije. A lani je uvoz konzumnih i rasplodnih jaja narastao za 70 posto. Najviše ih uvozimo iz Poljske, Italije i Albanije.

Vlada je još u rujnu 2023. godine među artikle sa zamrznutim cijenama uvrstila i svježa jaja (razred M, kavezni uzgoj, 10 komada) s najvišom cijenom ograničenom na 2,45 eura. Cijena jaja ostalih razreda u trgovačkim centrima je viša. Primjerice, pakiranje od 10 jaja razreda L iz slobodnog uzgoja u trgovačkim centrima ide i do 3,40 ponegdje i više od toga.

Šunka

Što se tiče “kraljice” uskrsnog stola, šunke, nju također uvozimo u velikim količinama. Čak trećina šunki, sušenih ili termički obrađenih, stiže iz uvoza.

“Mi smo 50 posto samodostatni u proizvodnji svinjskog mesa. Već sama ta činjenica govori da dobrim dijelom uvozimo i ostale proizvode od svinjskog mesa”, kaže Igor Mikulić iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) Županijske komore Osijek.

“Pod šunkom mnogi podrazumijevaju i termički obrađenu rolanu lopaticu bez kosti. U trgovinama se prodaju i drugi proizvodi koji se u posljednje vrijeme uvriježeno smatraju šunkom. Općenito, kako već godinama pada proizvodnja svinjskog mesa u Hrvatskoj, tako pada i proizvodnja šunki. Onih klasičnih, tradicionalno obrađenih, koje se najprije drže u salamuri pa se suše i dime i onda kuhaju za Uskrs, sve je manje na tržištu. Sve ostalo što ljudi podrazumijevaju pod kuhanom šunkom, poput rolane lopatice, također dobrim dijelom uvozimo”, rekao nam je Mikulić.

Ovih dana šunke se prodaju po cijeni od 9 do 15 eura za kilogram.

Najviše šunki uvezli iz Italije i Češke

U Hrvatskoj je, prema podacima HGK, lani proizvedeno 6,6 tisuća tona šunki. Od toga 4,4 tisuće tona sušenih ili dimljenih šunki i pršuta te 2,2 tisuće tona termički obrađenih svinjskih butova i njihovih dijelova s kostima. Godinu dana ranije proizvedeno je 7,3 tisuće tona šunki. U godinu dana proizvodnja je pala za 700 tona.

Istodobno, lani smo uvezli 2,1 tisuću tona šunki te već pripremljenih ili konzerviranih butova. Uvozili smo ih iz 12 zemalja, a najviše iz Italije (876 tona), Češke (575 tona) i Slovenije (239 tona). Vrijednost uvoza šunki i već pripremljenih butova bila je 13,1 milijun eura.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu