Svi pričaju o nevjerojatnoj Netflixovoj seriji “Adolescencija” koja na izrazito realističan način opisuje problem vršnjačkog nasilja, često neshvatljivog i skrivenog roditeljima i učiteljima. Koliko je i u domaćim osnovnim školama žrtava novih oblika nasilja o kojima odrasli ne znaju ništa i koje im je teško shvatiti čak ako im se odvija pred nosom? O tome koliko kao odrasli razumijemo nove oblike vršnjačkog nasilja i što u njegovom suzbijanju možemo činiti a što (ne) činimo, u Novom danu N1 televizije razgovarali su s nastavnicama iz zagrebačke OŠ Ivana Meštrovića Gordanom Ljubas i Helenom Mađer.

Te dvije predane i aktivne nastavnice u OŠ Meštrović na izvannastavnoj aktivnosti Zajednica aktivnih građana upravo provode projekt protiv vršnjačkog nasilja “Sjena prijateljstva” u sklopu kojega su održane fokus grupe s roditeljima i učenicima, kao i istraživanje među učenicima i profesorima škole.

“Istraživanje provedeno na relevantnom uzorku među učenicima osnovnih i srednjih škola pokazuje da su u gradu Zagrebu cyber nasiljem najviše pogođena djeca u osnovnim školama. U projektu ‘Sjene prijateljstva – sigurna škola, sretna škola’ od naših smo učenika u fokus grupa doznali o različitim novim oblicima cyber nasilja. Npr., ignoriranje isključivanjem iz grupa. Imate niz Whatsapp grupa koje u naslovu imaju ‘bez nekoga’, znači imate u naslovu neki razred pa bez Ivana. Na tim grupama koje su ‘bez nekoga’ je vrijeđanje, omalovažavanje. Imate poruke prijetećeg sadržaja koje budu izbrisane one sekunde kada su pročitane”, objašnjava nastavnica Gordana Ljubas.

Osnovna škola Ivana Meštrovića prošle je školske godine uvela pravilo da nema korištenja mobitela u školi, osim u iznimnim situacijama kada to zahtjeva učitelj za potrebe nastave.

“Jedan od ciljeva je bio i suzbijanje cyber nasilja, no tu ne možemo reći da smo uspješni jer poruke stižu i nakon nastave. Zanimljivo je pitanje koliko kao odrasli prepoznajemo nove oblike nasilja. Naše istraživanje među učiteljima pokazuje da oni često prepoznaju nasilje, i ogromna većina njih, čak 80 posto, kaže kako se nasilje većinom odvija eletroničkim putem, a fizičko nasilje je u padu. Oni ga vide i primjećuju, a način kako ga detektiraju je raznolik: ili ga učenici prijave sami, ili im kažu neki drugi učenici u povjerljivom razgovoru, primjete promjene ponašanja kod učenika – oni se ili povlače ali često mogu i sami postati agresivni nakon što budu žrtve nasilja”, poručila je Helena Mađer.

“Roditelji znaju biti dio problema”

Roditelji i nastavnici, nažalost, često budu dio problema kod pojave vršnjačkog nasilja, a zapravo je njihova uloga ključna u suzbijanju i rješavanju izazova vezanih uz međuvršnjačko nasilje.

“Učitelji uglavnom kažu da reagiraju po protokolu, no učenici kažu kako nekada dolazi do izjednačavanja žrtve i nasilja i da učitelji, nesvjesni problema, nekad izgovaraju rečenice poput ‘pa, pomirite se’ ili ‘odite zajedno razgovarati sa stručnim suradnicima’ – pa se djeca žrtve onda osjećaju obeshrabrenima… Roditelji nekad znaju biti dio problema, a s druge su strane ključno rješenje. Djeca nam znaju reći da roditelji, baš kao i učitleji, ponekad podcjenjuju ili obezvrijede njihov problem pa kažu: ‘Pa, pomiri se s tom djevojčicom jer sam ja dobra s njezinom mamom’ ili ‘pa vi se tolike godine družite, pa sve će biti u redu’ ili ‘Briga te za nju ili njega, nađi si novog prijatelja’. Roditelji posebno znaju biti problem kad je njihovo dijete nasilnik, kad se više djece na njega žale. Oni burno reagiraju: ‘ne, to nije moje dijete’, ili ‘drugi to isto rade’ ili ‘Pa uvijek je bilo toga, dižete to na preveliku razinu’ – i tako banaliziraju problem. Problem je i kad roditelji misle da će škola sve riješiti”,  ispričala je nastavnica Ljubas.

U sklopu projekta “Sjena prijateljstva” traži se rješenje problema vršnjačkog nasilja na višu razina, kroz suradnju svih aktera – učenika, profesora i roditelja te edukaciju šire zajednice.

U sklopu projekta u ponedjeljak 24. ožujka u 18 sati u prostorijama mjesnog odbora u Koprivničkoj ulici u Zagrebu održat će se I tribina “Vršnjačko nasilje” na kojem sudjeluje niz stručnjaka koji rade s djecom.

Prema prvoj dugoročnoj prognozi Severe Weather Europea izgleda da kontinent čeka dinamično razdoblje. Ljeto bi moglo početi s nešto više oborina, ali sredina i kraj sezone donose sušnije uvjete i veći rizik od toplinskih valova.

Kod sezonskih i dugoročnih prognoza uvijek treba imati na umu da se radi o trendovima, a ne o preciznim scenarijima. Mnogo je globalnih čimbenika koji mogu utjecati na vremenske obrasce. Ipak, ove prve prognoze pružaju uvid u to kako bi ljeto moglo izgledati.

Prijelaz iz proljeća u ljeto

Prije nego što se usmjerimo na samu ljetnu sezonu, Severe Weather Europe analizirao je što nas čeka tijekom proljeća, konkretno u travnju, svibnju i lipnju.

Tromjesečna prognoza anomalije tlaka zraka pokazuje da se nad zapadnom i sjeverozapadnom Europom razvija područje niskog tlaka, što otvara prostor za dotok toplijeg i vlažnijeg zraka s juga, osobito iz Sredozemlja. Istovremeno se nad istokom i sjeveroistokom Europe formira polje visokog tlaka.

U takvom rasporedu veći dio kontinenta nalazi se pod utjecajem toplije zračne mase. Zapad ima nešto blaže temperaturne anomalije zbog blizine ciklona, dok se nad istokom i sjeveroistokom očekuju izraženije toplinske vrijednosti.

Kad je riječ o oborinama, veći dio Europe očekuju iznadprosječne količine padalina, osobito na zapadu i sjeverozapadu, dok će jugoistočna Europa biti sušnija, pod utjecajem anticiklone. Sve u svemu, proljeće će završiti u živahnoj atmosferi, piše SWE, a prema sredini i kraju ljeta očekuju se stabilnije vremenske prilike, piše Index.

Lipanj: Varljivi početak

Severe Weather Europe donosi rani pregled modela ECMWF za lipanj – modela koji se pokazao kao jedan od pouzdanijih u sezonskim prognozama.

Prema prvim kartama, nad sjevernim Atlantikom i sjeverozapadnom Europom zadržat će se područje niskog tlaka, dok se istovremeno očekuje jačanje anticiklone prema istoku i Skandinaviji.

Ovakav raspored pogodan je za zapadne i jugozapadne struje prema središnjoj Europi, što znači topliji zrak i povećanu vlagu – uvjete koji često donose nestabilnosti i izraženije vremenske prilike.

Temperature će u većini Europe biti iznad prosjeka, a najtoplije će biti u središnjoj, jugoistočnoj i sjevernoj Europi.

Što se tiče oborina, očekuje se više kiše u zapadnim i središnjim krajevima te na sjeverozapadu, dok će jug i jugoistok ostati sušniji.

U srpnju – pojačani rizik od suša

Srpanj je u pravilu najtopliji mjesec u godini, a prema modelima koje je analizirao Severe Weather Europe, to bi moglo posebno doći do izražaja ove godine. Prognoze pokazuju stabilnu i snažnu anticiklonu koja se smješta nad središnjom i sjevernom Europom – riječ je o tzv. blokirajućem sustavu koji donosi dugotrajnu stabilnost, toplinu i sušu.

Toplinski višak najizraženiji je u središnjoj i jugoistočnoj Europi, dok se na krajnjem sjeveru i jugozapadu očekuju temperature bliže prosjeku.

Oborine će biti oskudne u većem dijelu središnje i sjeverne Europe, dok će nešto više kiše pasti na krajnjem sjeveru, primjerice nad dijelovima UK-a i Skandinavije, gdje će djelovati rub niskotlačnog sustava s Atlantika.

Sve upućuje na to da bi srpanj mogao donijeti izraženije sušne uvjete i povećani rizik od toplinskih valova, osobito u središnjoj Europi.

Kolovoz 2025.: Toplinski valovi ne popuštaju

Kolovoz, kao posljednji mjesec meteorološkog ljeta, često donosi produžetak vrućina – a modeli Severe Weather Europe ukazuju da će tako biti i ove godine. Visoki tlak ostat će dominantan nad središnjom i sjevernom Europom, a toplinski valovi će se nastaviti. Područje niskog tlaka prema istoku donekle ograničava ekstremne temperature u tom dijelu kontinenta.

Najveći toplinski višak očekuje se u središnjim i sjevernim dijelovima Europe.

Oborine će biti rijetke u većem dijelu kontinenta, a nešto više padalina moguće je na krajnjem sjeveru i istoku.

Što kaže kanadski model CANSIPS?

Severe Weather Europe donosi i analizu kanadskog modela CANSIPS. I on predviđa dominantan visoki tlak nad sjeverozapadom i središnjom Europom. Takav položaj najčešće znači niži tlak nad jugom kontinenta i Sredozemljem.

Temperature će biti iznadprosječne u većem dijelu Europe, a nešto hladnije samo na krajnjem istoku, gdje prevladava sjeverna struja. Oborine će biti ispod prosjeka, osobito u središnjoj i sjevernoj Europi, dok jug i Sredozemlje mogu očekivati više kiše zbog utjecaja niskog tlaka.

Što čeka Hrvatsku?

Za područje Hrvatske prognoza temperature pokazuje iznadprosječne vrijednosti u lipnju, srpnju i kolovozu. Na kartama temperature za srpanj vidi se da su najjače temperaturne anomalije predviđene za jugoistočnu i središnju Europu, što uključuje i Hrvatsku. To upućuje na vruće ljeto s temperaturama višim od dugogodišnjeg prosjeka, uz mogućnost intenzivnih toplinskih valova, osobito u srpnju i kolovozu.

Što se tiče oborina, karte pokazuju da bi područje južne i središnje Europe, uključujući Hrvatsku, moglo imati povećane oborine u ranom dijelu ljeta (lipanj). Međutim, u srednjem i kasnijem dijelu ljeta (srpanj i kolovoz) predviđa se sušniji period pod utjecajem stabilnog sustava visokog tlaka zraka koji će dominirati središnjim i sjevernim dijelovima Europe. To znači da bi u Hrvatskoj, posebice u priobalnom području, moglo biti manje oborina od prosjeka, što povećava rizik od suše i potencijalno pogoduje razvoju toplinskih valova.

Ukratko, što očekivati?

Temperature: Iznadprosječno toplo vrijeme tijekom cijelog ljeta, s najvišim temperaturama u srpnju i kolovozu, uz visoku vjerojatnost toplinskih valova

Oborine: Vlažniji početak ljeta (lipanj) s većom količinom oborina, nakon čega slijedi sušniji period u srpnju i kolovozu, s manje oborina od prosjeka

Opći uvjeti: Stabilni i suhi vremenski uvjeti u kasnijem dijelu ljeta, što može rezultirati povećanim rizikom od suše, posebice u unutrašnjosti, dok bi obala mogla doživjeti tipično vruće i suho ljeto uz povremene lokalne pljuskove

Pročitajte vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.

Pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, uz kišu, mjestimice i grmljavinu, sunčanije je na istoku i na sjevernom Jadranu. Frontalni sustav premješta se preko naših krajeva, prilike su nepovoljne. Lokalno može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, prijepodne na zapadu, poslijepodne na istoku i u Dalmaciji.

Državni hidrometeorološki zavod upozorio je moguće poplave uslijed obilne oborine: “Zbog lokalno obilnije i intenzivnije oborine koja je moguća na području Jadrana i njegovog zaleđa te Gorskog kotara, Banovine i Like postoji mogućnost pojava bujičnih i urbanih poplava.”

Iz Hrvatskog autokluba vozače pozivaju na oprez zbog mokrih i skliskih kolnika, u prekidu su katamaranske linije i trajektne linija na jugu Jadrana zbog snažnog vjetra. Vjetrovito će na jugu biti, i u nastavku ponedjeljka, i iznadprosječno toplo.

Nestabilno će biti i tijekom utorka. Lokalno obilniji pljuskovi s grmljavinom mogući su duž Jadrana i uz Jadran većinom.

I tijekom srijede lokalno kiša i pljuskovi, a kako će zapuhati sjeverac i sjeveroistočnjak u unutrašnjosti, bura na moru, temperature će pasti.

Nestabilno vrijeme nastavit će se i u drugom dijelu tjedna, gotovo svakodnevno uz kišu i pljuskove. Temperature će se još malo sniziti krajem tjedna.