Hrvatska
Oko 500 ljudi je dobilo posao nakon prošlogodišnjeg sajma
Sajam poslova projekt je Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji je zahvaljujući dosadašnjim uspješnim rezultatima postao tradicionalan.
Vrata Arsenala danas su otvorena svima koji su zainteresirani i koji su u potrazi za poslom.
Koliko zapravo ovakav sajam može pomoći ljudima, a mnogo ih je, koji su u potrazi za poslom? Koliko njih dobije posao nakon što baš na ovom sajmu preda svoju molbu? Odgovore na ova i druga pitanja saznali smo u razgovoru s Željkom Marićem, pročelnikom HZZ-a PS Zadar.
– Cilj ovog sajam je zapravo posredovanje između poslodavaca i posloprimaca. Na ovaj način i poslodavci mogu vidjeti kakva im se radna snaga nudi. Cilj je povezati sve poslovne čimbenike. Mi već godinu dana imamo radionicu s grupom nezaposlenih koji su prošli razgovore s psiholozima. Naučeni su kako se predstaviti na razgovoru za posao, kako tražiti posao i kako napisati životopis. Svi ti ljudi danas su došli naći nešto što ih zanima, a to su ujedno i oni najaktivniji u traženju poslova. Ovo je odbar način i za poslodavce da stvore vlastitu bazu podataka. Nakon otprilike dva mjeseca ćemo napraviti anketu da vidimo koliko je ljudi s ovog sajma dobilo posao, rekao je Marić.
Prema dostupnim podacima, nakon prošlogodišnjeg sajma, negdje između 400 i 500 ljudi je dobilo posao nakon prijave na sajmu. Iako se više nude sezonski poslovi, ponajviše u ugostiteljstvu i turizmu, svaki posao dobro dođe.
Marić nam je predstavio i novi pilot projekt koji će krenuti ovih dana u Karlovcu i Zadru. Naime, radi se o formiranju 2 grupe po 10 ljudi kao Klubova za tražiti posao.
Na sajmu je bilo mnogo mladih ljudi. Upitali smo i njih kakva su im očekivanja i da li misle može li im ovako nešto pomoći u potrazi za poslom.
– Predali smo par molbi, vidjet ćemo. Došli smo se tu informirati, ali i s nadom da ćemo naći posao, rekli su nam studenti koji su diplomu dobili prije dvije godine, a još uvijek su nezaposleni.
Upravo kod mladih ljudi se javlja problem s iskustvom. Naime, mnogi su nam se požalili da iako imaju sve uvejte za dobiti posao, često budu odbijeni zbog manjka iskustva te su se upitali gdje su mogli skupiti iskustvo dok su studirali.
Vezano za taj problem Marić je rekao:
– Postoji projekt koji zapošljava mlade ljude na određene poslove samo za stjecanje iskustva. Zavod ih financira s 1600 kuna i plaća im mirovinsko. To su poslovi najčešće u lokalnoj samoupravi, ali u okolnim gradovima puno mladih ljudi skuplja iskustvo na taj način.
Marić nam je još rekao kako očekuje da će biti poslanu oko 2000 molbi nakon ovog sajma za svakojake poslove.
Hrvatska
Povlači se još jedan začin iz prodaje, provjerite imate li ga u kuhinji

Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu dodatnog proizvoda – klinčići cijeli AliBaba, sa datumom najbolje upotrijebiti do 2.09.2026. godine, pakiranje 50g, podrijetlom iz Indonezije, zbog povišene razine pesticida klorpirifosa.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.
Podaci o proizvodu:
Veleprodaja: Fresh Tropical Srl By Jawad, Corbetta, Italija
Maloprodaja: SPICE BAZAAR j.d.o.o., Antuna – Tunje Jemrića 1, 32270 Šiškovci
KATHMANDU MART d.o.o., Ul. Petra i Tome Erdodyja 17, Zagreb
Zemlja podrijetla: Indonezija
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
Hrvatska
Lesnina, Ikea i Jysk ostvarili najveće prihode od prodaje namještaja

Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.
Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.
Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.
Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).
Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.
Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.
Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.
Hrvatska
ZNATE LI KADA SE POMIČE SAT? / Uskoro prelazimo na ljetno računanje vremena

Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.