Hrvatska
Helikopteri koje je Slavica zvao za pomoć stajali na heliodromu na Hvaru
Na Županijskom sudu u Zadru nastavljeno je suđenje Draženu Slavici, bivšem zapovjedniku Šibensko-kninske vatrogasne zajednice. Slavicu Državno odvjetništvo tereti za organizacijske propuste pri gašenju požara na Kornatima, kojom prilikom je poginulo dvanaest vatrogasaca.
Na današnjem suđenju svoje iskaze dali su Mihovil Tomašević, koji je u inkriminirajuće vrijeme radio kao mehaničar u bazi, Rafael Boban, vojni pilot, Slaven Morožin, koji je tog dana bio zrakoplovni tehničar u helikopteru kojim je upravljao Boban, Antonela Marinov, časnica HV-a, a bila je u kopilot u helikopetru s pilotom Poljakom koji je svjedočio jučer te Stjepan Lešković, pilot kanadera.
Tomašević je posvjedočio kako je sudjelovao u mjenjanju gume na helikopteru koji je došao u bazu. Rekao je kako je bio vidljiv rez na ventilu za koji je on zaključio da je nastao nakon kontakta sa stijenom. S posadom helikoptera nije pričao o stanju na Kornatu.
Vojni pilot Boban toga dana imao je naredbu da preveze u dva narata na Hvar generala Stojkovića, glavnog vatrogasnog zapovijednika Jurina te bojnika kojem se nije mogao sjetiti imena. On je sa svojim helikoterom, nakon što ih je prevezao, a oni su otišli na sastanak, stajao na heliodromu na Hvaru i čekao. Budući da je istog dana i na Hvaru bio požar, vidio je još dva helikoptera. Iako je požar na Kornatu već uzeo maha, a to se i znalo, Boban je iz neobjašnjenih razloga ostao čekati ljude koje je prebacio dok ne završe sa sastankom. Kada su se vraćali on nije prevozio glavnog vatrogasnog zapovijednika Jurina te ne zna kako se on uopće s Hvara vratio.
– Meni je general Stojković na povratku rekao kako bi mogli svratiti do Kornata da izvidimo situaciju, no prvo smo trebali otići u Divulje da bi napunili gorivo. Nedugo nakon slijetanja mi je naređeno da krenem što prije sam, bez generala, na Kornat jer su vatrogasci u okruženju. Moj helikopter može skupiti maksimalno dvoje ljude, a ni nema opremu za izvlačenje. A može ih skupiti jedino ako imam gdje sletjeti i ako ti ljudi mogu hodati. Međutim, kad sam došao tamo i pronašao unesrećene, izvršio sam dva, tri nadlijetanja, ali nisam mogao ništa učiniti te sam zvao pomoć. Tada su mi rekla da je GSS iz Splita već krenuo. Ja sam ostao tu dok oni nisu došli, kako bi im olakšao pronalazak lokacije unesrećenih.
Boban je rekao kako je njemu rečeno da ide sam na Kornat te da ima ljudi u okruženju, ali da nitko nije spominjao unesrećene. Njegov tehničar Morožin je rekao suprotno, te je posvjedočio kako mu je Boban prilikom spremanja za let rekao kako na Kornatu ima unesrećenih te da mu je to rekao general i da trebaju ići što prije.
– Ja sam to prokomentirao riječima “čini mi se da je netko gadno stradao”, rekao je Morožin te je dodao kako je vidjevši unesrećene najprije mislio kako se radi o turistima i starim ljudima, a kada su se približili vidio je da su to zapravo mladi ljudi te je bio iznenađen.
I Boban i Morožin nisu znali reći zašto su stajali i čekali ljude koji su bili na sastanku, a već je bilo poznato da je požar na Kornatu ozbiljan. Odvjetnik Dražena Slavice, Čedo Prodanović potom je ljutito iznio tezu obrane rekavši:
– Mog klijenta se tereti za propuste, a on je nešto iza 12 sati zatražio dodatne snage i helikoptere u zraku. Zašto su ti helikopteri stajali na Hvari i na Kornat došli tek oko 16:30, to nitko ne zna!
Časnica Antonela Marinov bila je kopilot u helikopteru s Poljakom koji se uputio po pozivu na zadaću spašavanja. Kazala je kako su vremenski uvjeti bili vrlo loši te da je puhao vjetar jačine i do 100km/h kao i da je očekivala da će biti jedan ili dva ozljeđena koje će oni prevesti u bolnicu u Split.
– Tek kada smo došli vidjeli smo da je to nešto ozbiljnije. Vremenski uvjeti su bili iznimno loši, a mi nismo imali opremu za izvlačenje svih tih ljudi. Za nas je to sve bilo puno kalkulacija koga prevesti prvog, tko ima veće šanse za preživjeti… Bila je to utrka s vremenom.
Marinov je potvrdila kako je odmah nakon dolaska na lokaciju unesrećenih zatražila dodatnu pomoć, a one unesrećene koje su prevezli, prebacili su na jedinu lokaciju koja je bila povoljna za sletjeti. Prebacivali su ih obješene za uže zajedno s pripadnicima GSS-a. Marinov je rekla kako je prilikom traženja pomoći rekla kako trebaju poslati helikopter s ispravnom LPG dizalicom na što je zastupnik oštećenih komentirao:
– Zar svi helikopteri ne bi trebali imati ispravnu opremu ili to znači da se voze i helikopteri koji nemaju ispravnu opremu.
Pilot kanadera Stjepan Lešković posvjedočio je kako mu nije bilo drago kada je bio opozvan s požara na Korantu na požar u Vodicama, ali isto tako rekao je kako mu to Slavica nije, niti je mogao po hjerarhiji narediti. Iako on tvrdi da je pričao sa Slavicom, koji se kao zapovjednik predstavlja kao Burin 1, rekao je kako se on s njim samo savjetovao o požarima, ali da je on radio po zapovijedi nekog drugog kada je morao otići s Kornata.
– Kada sam došao na požar na Kornatu pokušao sam stupiti u vezu s vatrogascima. Požar je dosta odmicao i odmah sam rekao da treba poslati još snaga iako sam znao da ja vozim jedini kanader. Moje je bilo da zatražim pomoć. U usporedbi s onim požarom u Vodicama, da se mene pitalo, na Kornat bi posalo tri kanadera, a u Vodice dva. Na putu prema Vodicama sam stupio u kontakt sa Slavicom te mu objasnio situaciju.
Iako on tvrdi da je u razgovoru sa Burinom 1 zapravo razgovarao sa Slavicom, upravo Slavica je uložio prigovor konstatirajući kako on u vrijeme tog razgovora nije bio na lokaciji niti u mogućnosti da priča. Slavici u prilog ide i iskaz Vojimira Miloševića, njegovog zamjenika, koji je posvjedočio kako je on razgovarao s pilotom kanadera kao Burin 1.
Kanader se potom vratio na Kornat iak0 je bio na rubu s gorivom. Kada je Lešković tamo došao vidio je druge helikoptere. Stupio je u kontak s časnicom Marinov koja mu je rekla kako “skupljaju mrtve i žive”.
– Ja sam se nakon toga zaledio. Odmah sam počeo vrtjeti u glavi gdje sam bacao vodu i koga sam ozlijedio. Nakon toga ih nisam zvao već sam krenuo na drugu stranu otoka gasiti do kasno u noć. Tek kad sam sletio u bazu čuo sam i shvatio što se zapravo dogodilo.
Lešković je istaknuo kako ga je u cijeloj toj situaciji ljutilo što ga skidaju s požara na Korantu bez da su se raspitali ili zanimali o stanju na samom požarištu, pritom misleći na Kontrolu leta u Zadru.
Čedo Prodanović konstatirao je kako pilot kanadera ne može primati zapovijedi od županijskog zapovijednika, što je tada bio Dražen Slavica, već da on komunicira sa svojim dežurnim operativnim koji naredbe prima od NOS-a.A Slavicu se tereti i da je prebacio kanader s požara na Kornatu u Vodice.
Suđenje se nastavlja 21. travnja u 09:30 sati u sudnici Borisa Babića.
Pogledajte što za naredne dane prognozira meteorologinja Tea Blažević.
Pretežno je oblačno diljem zemlje, tlak zraka je u padu, stiže nova promjena vremena u nastavku četvrtka. Narednih sati kiša i pljuskovi zahvatit će najprije obalu Jadrana i područje u Jadran, poslijepodne će oborine biti i u unutrašnjosti. Na snazi je upozorenje putem sustava Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda za veći dio zemlje. Lokalno treba računati na obilniju oborinu, osobito duž Jadrana i uz Jadran, iako izraženih pljuskova s grmljavinom može biti i u osječkoj i zagrebačkoj regiji, što može pratiti i pojava tuče te snažnih naleta vjetra.
Nestabilno će biti i na Veliki petak. KIše i pljuskova bit će lokalno uglavnom duž Jadrana i uz Jadran, iako prolazno pljuskova može biti i u unutrašnjosti.
Za vikend stabilnije.
U subotu ujutro još malo kiše može biti na sjevernom Jadranu i u gorju, dok će za Uskrs posvuda biti uglavnom suho, pretežno sunčano i razmjerno toplo.
Od srijede, 16. travnja političke stranke i birači mogu nadležnim izbornim povjerenstvima podnositi kandidacijske liste za izbor članova predstavničkih tijela na lokalnim izborima te kandidature za izbor načelnika, gradonačelnika i župana i njihovih zamjenika.
Obrasci za postupak kandidiranja na lokalnim izborima, koji će se održati 18. svibnja, mogu se preuzeti s mrežne stranice Državnog izbornog povjerenstva (DIP) počevši od srijede u 00,00 sati.
Prijedlozi kandidacijskih lista i kandidatura moraju nadležnom povjerenstvu prispjeti u roku od 14 dana od dana stupanja na snagu Vladine odluke o raspisivanju izbora, dakle do 29. travnja u ponoć.
U roku 48 sati od isteka roka za kandidiranje, dakle do 1. svibnja u ponoć nadležna općinska, gradska i županijska izborna povjerenstva trebaju sastaviti i objaviti sve pravovaljano predložene kandidacijske liste i kandidature i zbirne liste kandidacijskih lista i kandidatura.
Danom objave zbirne liste počinje izborna promidžba koja službeno traje do ponoći, 16. svibnja.
Potpisi potrebni za kandidiranje
Dok političke stranke nemaju tu obvezu, birači moraju prikupiti propisani broj potpisa za kandidacijske liste s kojih će se birati članovi lokalnih predstavničkih tijela, vijeća i skupština. Potreban broj potpisa ovisi o broju stanovnika neke jedinice, a taj se broj kreće od 25, u jedinicama koje imaju do 350 stanovnika, do 2.500 potpisa u onima koje imaju više od pola milijuna stanovnika.
Kod kandidatura za općinske načelnike gradonačelnike i župane, druga je priča, potpise moraju prikupiti i političke stranke i birači, od 35 u jedinicama do 350 stanovnika do 5.000 u jedinicama s više od pola milijuna stanovnika.
Potpisi birača prikupljaju se na obrascu čiji je sadržaj i oblik propisao DIP, a taj će obrazac od srijede će biti dostupan na mrežnoj stranici Povjerenstva.
Voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca
DIP skreće pozornost političkim strankama i biračima da kod predlaganja lista za predstavnička tijela općina, gradova i županija poštuju načelo ravnopravnosti spolova i vode računa o uravnoteženoj zastupljenosti muškaraca i žena, tako da zastupljenost jednog spola na listi ne bude niža od 40 posto.
To konkretno znači da, ako je na listi sedam kandidata, tri moraju biti muškarci, odnosno žene, a ako ih je 47, tada ih 19 moraju biti žene, odnosno muškarci.
Liste koje ne ispune taj zahtjev, neće biti odbačene, no njihovi predlagatelji mogli bi se suočiti sa novčanim kaznama u iznosu od 5.308,91 eura kad se radi o izborima za članove gradskih vijeća i županijskih skupština, odnosno 2.654,46 eura na izborima za članove općinskih vijeća.
Glasovanje samo u mjestu prebivališta, biraju i državljani članica EU
Pravo birati na lokalnim izborima imaju hrvatski državljani s navršenih 18 godina i prebivalištem u jedinici čije se predstavničko tijelo i izvršna vlast bira.
Za razliku od predsjedničkih, parlamentarnih i izbora za Europski parlament, birači na lokalnim izborima mogu glasovati samo u mjestu prebivališta, ne u nekom drugom mjestu, bilo u Hrvatskoj, bilo u inozemstvu.
Članove lokalnih predstavničkih tijela imaju pravo birati i u njih biti birani i državljani drugih država članica EU. Ukoliko žele glasovati na lokalnim izborima, trebaju zatražiti upis u registar birača najkasnije do 17. travnja.
Zahtjev za upis u taj registar podnose nadležnom upravnom tijelu koje vodi registar birača u županiji ili Gradu Zagrebu prema mjestu prebivališta ili boravišta. Poveznica na popis tih tijela dostupna je na mrežnoj stranici Ministarstva pravosuđa i uprave.
Državljani drugih država EU ne mogu birati niti se kandidirati za lokalnu izvršnu vlast, općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike.
U nedjelju, 18. svibnja, birat će se lokalna vlast u 576 jedinica – 428 općina, 127 gradova, 20 županija i u Gradu Zagrebu koji ima status grada i županije.
Broj članova koji se bira u vijeća i skupštine ovisi o broju stanovnika jedinice, najmanje – sedam, bira se u općinama i gradovima do 1.000 stanovnika, najviše 47, u jedinicama s više od 300.000 stanovnika.
Koliko će birača moći glasovati za lokalnu vlast, precizno će se znati neposredno pred izbore.
Hrvatska
Trećina šunki koje pojedemo je iz uvoza. Slično je i s druge dvije omiljene uskrsne namirnice
Ušli smo u Veliki tjedan, vrijeme pripreme za najveći kršćanski blagdan Uskrs. Ta priprema podrazumijeva i nabavku namirnica za uskrsni stol, u prvom redu šunke, jaja i mladog luka.
A sve tri spomenute namirnice u ogromnim količinama stižu na naše stolove iz uvoza, kao i druge hrane koje Hrvatska nema dovoljno ili ne proizvodi u dostatnim količinama.
Evo kako uoči Uskrsa stoje stvari s tri glavne namirnice s blagdanskog jelovnika.
Mladi luk
Domaća proizvodnja mladog luka lani je iznosila 20 tisuća tona. Pet godina ranije proizvodili smo 27 tisuća tona. Najviše ga uvozimo iz Italije i Španjolske.
U trgovačkim centrima mladi luk uglavnom se prodaje u vezicama od otprilike 200 grama i ondje mu je cijena ovih dana od 0.59 do 0,89 eura. Na tržnicama u Zagrebu mladi luk košta između 6 i 7 eura za kilogram, što bi preračunato u onu vezicu iz trgovine bilo od 1,2 do 1,4 eura. A u Osijeku, primjerice, na tržnici mu je cijena 0,70 eura za vezicu. Uspoređujući sadašnju cijenu vezice mladog luka u trgovačkim centrima s onom uoči lanjskog Uskrsa, u prosjeku je skuplja oko 10 centi.
Svježa jaja
I proizvodnja svježih jaja je u padu. Godine 2023. proizvedeno je 14 posto manje nego dvije godine ranije. A lani je uvoz konzumnih i rasplodnih jaja narastao za 70 posto. Najviše ih uvozimo iz Poljske, Italije i Albanije.
Vlada je još u rujnu 2023. godine među artikle sa zamrznutim cijenama uvrstila i svježa jaja (razred M, kavezni uzgoj, 10 komada) s najvišom cijenom ograničenom na 2,45 eura. Cijena jaja ostalih razreda u trgovačkim centrima je viša. Primjerice, pakiranje od 10 jaja razreda L iz slobodnog uzgoja u trgovačkim centrima ide i do 3,40 ponegdje i više od toga.
Šunka
Što se tiče “kraljice” uskrsnog stola, šunke, nju također uvozimo u velikim količinama. Čak trećina šunki, sušenih ili termički obrađenih, stiže iz uvoza.
“Mi smo 50 posto samodostatni u proizvodnji svinjskog mesa. Već sama ta činjenica govori da dobrim dijelom uvozimo i ostale proizvode od svinjskog mesa”, kaže Igor Mikulić iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) Županijske komore Osijek.
“Pod šunkom mnogi podrazumijevaju i termički obrađenu rolanu lopaticu bez kosti. U trgovinama se prodaju i drugi proizvodi koji se u posljednje vrijeme uvriježeno smatraju šunkom. Općenito, kako već godinama pada proizvodnja svinjskog mesa u Hrvatskoj, tako pada i proizvodnja šunki. Onih klasičnih, tradicionalno obrađenih, koje se najprije drže u salamuri pa se suše i dime i onda kuhaju za Uskrs, sve je manje na tržištu. Sve ostalo što ljudi podrazumijevaju pod kuhanom šunkom, poput rolane lopatice, također dobrim dijelom uvozimo”, rekao nam je Mikulić.
Ovih dana šunke se prodaju po cijeni od 9 do 15 eura za kilogram.
Najviše šunki uvezli iz Italije i Češke
U Hrvatskoj je, prema podacima HGK, lani proizvedeno 6,6 tisuća tona šunki. Od toga 4,4 tisuće tona sušenih ili dimljenih šunki i pršuta te 2,2 tisuće tona termički obrađenih svinjskih butova i njihovih dijelova s kostima. Godinu dana ranije proizvedeno je 7,3 tisuće tona šunki. U godinu dana proizvodnja je pala za 700 tona.
Istodobno, lani smo uvezli 2,1 tisuću tona šunki te već pripremljenih ili konzerviranih butova. Uvozili smo ih iz 12 zemalja, a najviše iz Italije (876 tona), Češke (575 tona) i Slovenije (239 tona). Vrijednost uvoza šunki i već pripremljenih butova bila je 13,1 milijun eura.
USKRŠNJA SUBOTNJA ŠPICA U CITY GALLERIJI
ŽUPANIJSKI DANI 2025. – Smotra klapa Zadarske županije u crkvi sv. Donata
FOTOGALERIJA / Marko Šarlija na Srijedom u sridu: Kako znanstvenici mogu ući u duboki san?
FOTOGALERIJA / Gušti od južine
Kako obojati jaja za Uskrs na prirodan način? Ovako su to radile naše bake
-
ZADAR / ŽUPANIJA6 sati prijeVELIKI ČETVRTAK / Danas je spomendan Isusove posljednje večere. Do subote se gase sva crkvena zvona
-
magazin7 dana prije(FOTOGALERIJA) SUPERNOVA ZADAR / Peek & Cloppenburg otvorio petu trgovinu u Hrvatskoj
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeDI U SPIZU? / Danas su u Zadru otvorene sljedeće trgovine…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeCVJETNICA / U 11 blagoslov kod benediktinki, pa misa u katedrali i procesija gradom