Connect with us

Hrvatska

U DVIJE RIJEČI SVE STANE…

Objavljeno

-


Iz različitog intelektualnog opusa, izdvojit ću one autore koji su na različite načine u svega dvije riječi detektirali glavna obilježja ili stremljenja  suvremenih društava, a koja  se bitno odražavaju na obilježja mladih:
K. Marx je detektirao da je usud čovjekovog života živjeti u „carstvu nužnosti” i „carstvu slobode”. Danas slobodno vrijeme suvremenog čovjeka, osobito mladih sve više postaje vrijeme otuđenja. Suvremena društva stvaraju „gomile usamljenika” (D. Riesman). Umjesto Marxovog „oslobođenja rada”, preferira se oslobađanje od rada ili – „ukidanje rada” (B.Black). Dok je u nastanku kapitalizma temelj društva bio proizvođač, danas čovjek postaje „kralj potrošač” (E. Hamingway). Papa Benedikt je kod svoje inauguracije ustvrdio da je suvremenim svijetom zavladala „diktatura relativizma”, a T. Ivančić krizu suvremenog doba je pronašao u „krizi smisla”. Papa Ivan Pavao II. je za života više puta ukazivao da se suvremeno društvo nalazi u procjepu „kulture života” i „kulture smrti”. Odatle se vrijedi podsjetiti oproštajnog pisma A. Rukavine pod nazivom „Želim život”! Pod naletom Interneta, A. Keen opisuje posljedice na djecu koje vode „digitalnom narcizmu”. Ako je ljubav „mogućnost razgovora” (F. Nietzsche), onda je virtualna ljubav samo fikcija. K. Popper je ustvrdio da  medijski manipulatori vode „smrti demokraciji”. Posljedica toga je „tabloidizacija medija” (S. Malović) i/ili uvoz „kulturnog smeća”. Reality show programi nude intimu na prodaju, voajerstvo postaje stil života, a sve vodi „psihološkom kanibalizmu” (G. Dodig).
Kada su mladi bili nezainteresirani za svijet oko sebe: apolitični, hedonisti, strogo razdvajali vanjski svijet konformizma od svijeta privatnosti- iindividualizma, onda ih je H. Schelesky nazvao „skeptična generacija”. Dok su mladi iz reveolucionarnih šezdesetih bili okrenuti prosvjedima u demistificiranju društvenih anomalija tada su bili određeni kroz glavne karateristike „perfekcionističke iluzije“ (A. Maslow) ili “revolucionarnog idealizma” (H. Marcuse).
Pisao sam u ranijim radovima da mladi nisu izgubljena nego „izigrana generacija”, a danas su  postali „bumerang generacija”. Mlade smo učinili „prognanicima života“ (T. Ivančić) i sad nam oni uzvračaju udarac.  Glavno obilježje  današnjih masovnih prosvjeda je „facebook revolucija” i „dani bijesa” (od Afrike i Azije do većine zemalja članica EU).
I dok pametnima sve stane u dvije riječi, našu svakodnevnicu truju logoreični demagozi, bez detekcije glavnih problema i  strategije izlaska iz „dirigiranog kaosa”, (o čemu sam pisao na ovom portalu). Revolucionarni porivi i pozivi kod nas se od vladajućih nojevski prešućuju, a sve ove okolnosti svakodnevnih prosvjeda se izbjegavaju nazvati pravim imenom- „dani kaosa“. Zato potreba o Vladi Nacionalnog spasa i/ili zdarave pameti doći će, ako ne skoro, najkasnije u prvoj godini uspostave nove vlasti.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. Đuro

    28. ožujka 2011. at 8:06

    WFT?

     
  2. Kontrolorka

    28. ožujka 2011. at 8:50

    Zijeeeeev

     
  3. peace

    28. ožujka 2011. at 11:00

    Eto profesore ,upravo ova dva gornja kometara sve govore,mladi nisu boomerang generacija,oni su jednostavno zatupljeni sredstvima za odvraćanje od filmova ,serija,interneta,pornografije i sličnoga da tekstove u kojima se ne spominje seks,novac ili nasilje uopće ne žele shvatiti.

     
  4. hedonist

    28. ožujka 2011. at 19:31

    “našu svakodnevnicu truju logoreični demagozi, bez detekcije glavnih problema”
    najbolji samoopis i dijagnoza našeg “uvaženog” profešura. ajd barem da se jednom nađe nešto korisno u njegovim tekstovima. 😀

     
  5. lektor u fušu

    28. ožujka 2011. at 19:45

    Hamingway – Hemingway
    Schelesky – Schelsky
    iindividualizma – individualizma
    uzvračaju – uzvraćaju
    zdarave – zdrave
    karateristike – karakteristike
    reveolucionarnih – revolucionarnih
    Zato potreba o Vladi Nacionalnog spasa – Zbog toga, potreba za Vladom nacionalnog spasa
    itd. itd.

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora

Objavljeno

-

By

foto: HTV

Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora. 

Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%. 

Prvi krug: Milanović ispred Primorca

Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.

Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.

Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.

Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.

Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.

Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju

U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.

U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.

Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

By

Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.

U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.

I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.

Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.

Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.

Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.

U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).

U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).

Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).

U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa

Objavljeno

-

By

Fakultet prirodnih znanosti u Puli/Screenshot/Facebook

Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.

“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.

“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.

Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu