Nekategorizirano
Antun Baja Novoselović – sasvim ozbiljno
Odmah u startu jedno ozbiljno priznanje i strogi demantij. Subjekt prve epizode “Profila” portala Z NET ni iz daleka nije banalan, periferan i nezanimljiv tip kako se to u nekim trenucima nekima činilo. Dapače, ma koliko se relativizirala njegova nekadašnja i aktualna pozicija – a pri tome trenutačno najmanje mislimo na poziciju u generalno banalnom, politički perifernom i ideološki, programski i intelektualno nezanimljivom SDP-u – manje istraživanje koje ćemo u nastavku objasniti pokazuje da je ona sve samo ne i podložna interpretaciji.
Antun Baja Novoselović ne izgleda ozbiljno, ali ima ozbiljne namjere i ništa vezano za njega i njih nije za potcjenjivanje. Greške se, pokazalo je iskustvo, prijete ozbiljno naplatiti.
Antuna Baju Novoselovića vlastite su “zasluge” pospremile na mjesto koje mu pripada i površan promatrač pomislio bi da je tu kraj, no ne. Opet smo zaboravili da je bolje nekoga precijeniti, nego podcijeniti… Baja je društveno možda rizičniji no ikada. Pronašao je, otkrivamo iz dana u dan sočne detalje ove teško probavljive priče, vrlo slične sebi. Društvo sastavljeno od bivše kradljivice trenutačno smještene u Poreznoj upravi, političkog disidenta pred smjenama svih vrsta iz lokalne Financijske policije, sredovječne novinarske koketuše koja je u dvije godine karijere isprobala sjedišta u navodno svim policijskim automobilima i jednog edipovog kompleksaša iz suspendirane škole Općinskog državnog odvjetništva (o svima njima nakadno, u narednim epizodama “Profila”), te Baja… za svašta je, ali ne i za zanemarivanje.
Baja, živa je istina, više nije na policijskoj dužnosti niti je u bilo kojoj strukturi relevantan faktor i naizgled nema štofa niti motiva da bi se o njemu i dalje polemiziralo, no izgled iznova vara. Baja je posvuda – iza mnogih naslovnih stranica dijela tiskovina, iza lažnih svjedočanstava, poturenih dezinformacija… cijelog jednog svemira iskrivljenih ogledala kojeg stvara uz pomoć i gore navedenih. On iz policije nije otišao nakon dva dana i samo sa ručnim satom. Ponio je sobom, štoviše, i cijele ormare službenih informacija, kopije dosjea, vreću gorčine i nikad snažniju odluku da završi montirane procese koje je započeo.
Demistificirat ćemo stvar do kraja, tako što ćemo krenuti od – početka. Baja nije bio najpopularniji u razredu, ni najpametniji. Ljepota je subjektivna stvar, pa o njoj nećemo. Nije bio u klasi talentiranih, ali ni prgavih, odlučnih da životu pokažu zube, a što sve skupa ne ostavlja previše prostora za buduće manevre. Nije o tome ni razmišljao. Završio je školu i vjerovao kako će jednog dana imati troje djece, vrijednu suprugu, do mirovine otplaćen stan i dovoljno ušteđevine za sedam dana godišnje na moru.
No, kako prilika stvara lopova, tako je neprilika stvorila – Baju. Rat, točnije. Baja je probuđen iz svoje prosječnosti u trenutku kada je netko dopustio da ga dopadne oružje. Za koju godinu, oružje je zadržao, a dobio je i značku. Dovoljno za zaključiti negativnu selekciju i započeti zbrajanje štete. Kao baš svi gore nabrojani članovi njegove nove družine, kao mnogi nažalost, kad mu je život jednom dao više nego ga pripada, logično je bilo da – poželi i više… I više…
I, dobio je. Ni jednom objektivnom zaslugom, a unatoč mnogim preprekama kakve su – čišćenje za delinkventnim sinom, sumnje u namještanje utakmica, privatizacija policijskih datoteka i tome slično – Baja je uspio postati čak i šef kriminalističke policije. Naravno da je pomislio da je Odabran. Svatko na njegovom mjestu pomislio bi isto. Dati minimalno, pokvariti maksimalno, a svo vrijeme dobivati – riječ može biti samo o sretnoj zvijezdi? To je, opet nažalost, princip razmišljanja ovoga podneblja. Ili smo besramni sretnici ili su nam zvijezde pogrešno raspoređene, takve i slične teorije su nas i dovele do toga što imamo. Pa i do Baje. Čvrsta vjera u to kako imamo samo ono što Bog, sudbina ili karma za nas predodrede. Jedina naša uloga jest da – čekamo.
Tako razmišljajući, pa potom uspoređujući svoje skromne i naivne dječačke snove sa onim što ga je snašlo – ali ne zahvaljujući nabrojanim elementima nego alkoholiziranom šefu – Baja je pomislio da ga Bog bezuvjetno akreditira za… šta god.
Narednu dionicu priče dobro znamo, onu iz policije. Dovoljno je zapravo da poznajemo brzinu i metodu kojom je pometen iz iste. Dobra vijest je da ipak sve dođe na svoje, povremeno, loša je da govorimo o podcijenjenom čovjeku. Baja praktički uopće nije umirovljen, a više nego ikada je nelogičan. Razoružan od pištolja i značke, opasniji je no ikada zbog arsenala podataka i nedovršene misije koju si je odredio kao životnu.
Taj nerealizirani osvetnik u društvu nerealizirane žene i prerealizirane ljubavnice s početka priče, kompromitirane službenice, starog momka iz ODO-a i financijaša koji odbrojava dane karijere… na vrhuncu su svojeg zadatka i imaju malo toga za izgubiti. Na to se bajka, nažalost, svodi. Na osobne frustracije, komplekse i intrige, sve uz logistiku pronevjerenih državnih arhiva. Pišu se anonimne prijave, poduzimaju besmisleni, ali maltretirajući izvidi, pa kad ništa od svega ne urodi željenim plodom – onda se u medijima zacrtana meta servira kao glavno jelo.
Antun Novoselović Baja, krajnje je vrijeme da se stvari ogole do kosti, nije na dužnosti prvog čovjeka krim policije proveo ni dva sata ni dva dana ni dva mjeseca i mogao je pohapsiti pola grada.
Zašto nije?
To je jedino preostalo pitanje, pametnome dovoljno.
A dovoljno bi bilo i preostaloga navedenog?
Ili ne?
Nekategorizirano
Je li Trump prijetnja euru?
Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.
Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.
Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.
Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.
Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.
Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.
Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.
Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.
S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.
Nekategorizirano
18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market…
Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.
18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.
“Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.
Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market, platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.
Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.
“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.
Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.
Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE, u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.
Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.
Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac.
“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.
Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:
“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”
Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.
Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama.
Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.
Nekategorizirano
Novi travnjak na malonogometnom terenu
Na terenu za mali nogomet uspješno su završeni radovi na postavljanju novog travnjaka. S postavljanjem zaštitne mreže teren će u potpunosti biti spreman za korištenje. Ova obnova omogućit će bolju igru i ugodnije iskustvo za sve naše korisnike, uključujući djecu, mlade sportaše i rekreativce koji svakodnevno koriste naš centar.
Svi potrebni radovi izvedeni su u zadanom rokovima te je igralište pripremljeno za nadolazeći ljetni malonogometni spektakl, 8. Memorijalni humanitarni turnir Antonio Jurjević.
Zahvaljujemo svima na razumijevanju i strpljenju tijekom trajanja radova. Radujemo se što ćemo vas uskoro ponovno vidjeti na našem novouređenom terenu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana ago
(NE)RADNI DANI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru u nedjelju i ponedjeljak…
-
Svijet5 dana ago
Rusko-sibirska anticiklona pomiče se prema zapadu: Sredozemlje se priprema za nalet hladnoće
-
magazin1 dan ago
Špica!
-
magazin5 dana ago
Jesu li znanstvenici zaista pronašli pilulu koja može zamijeniti 10 kilometara trčanja?
Stolar
6. travnja 2011. at 8:40
Stvarno imate petlje! Svaka van cast!
Sve pohvale… I nemojte stati sad – budite ko do sada – navalite.
Uskrsnji zeko
6. travnja 2011. at 9:01
Pa su neki prozvali A.B. da nema muda… Kako ste se zahebali dobro… A vidim da ce i Baji doci brzo kraj… i vrime je!!!
guvernator
6. travnja 2011. at 12:45
zašto misliš, arijana, barabušo jedna, da je baju domoljublje navelo da se lati oružja. da ga je rat doveo u policiju?
kako možeš iti pomisliti tako nešto….
pa time bi mu dala jednu drugačiju dimenziju, i totalno promašila njegov “profil”, u kojemu nema mjesta za kategoriju nacionalne svijesti, ili nedaj Bože domoljublja…
pa baja ti je milicioner, stara garda, čuvar brastva i jedinstva, svjetli tekovina i štovatelj lika i djela druga tita. toliki štovatelj i mrzitelj “nacionalista” i “iridentista”, da je čak i na Kosovu uspije boraviti, tamo neke 88. il 89., gušeći povampirenu avet iridente…nije on čovik od jednog režima. njega triba svaka vlast, svaki režim, sve političke opcije. pravi glavonja (vidi vraga, uprav tako su ga i zvali kolege s posla, dok nije posta načelnik).
i ne igrajte se, čovik je dobar sa predsjednikom države.
on je baraba, a ne ti, arijano, barabušo jedna…
bomba
6. travnja 2011. at 16:16
samo pišete da nešto pišete, a napisali niste ništa
Dražen
6. travnja 2011. at 18:52
A moja Arijana,pardon Slobodanka,ovaj tvoj profil je toliko ljigav i neupotrebljiv,neprobavljiv.Dobro je poznato da policija u Hrvatakoj radi po nalogu HDZ-a,pa tako u policiji ne prolazi nitko tko nije član stranke.Što su sve napravili Ivanu Gambiraži koji je morao naslijediti Sokolara,a onda je degradiran.Što se siceva tiče,neka baci kamen onaj…Bolje je ništa ne reći nego kakiti…
guvernator
7. travnja 2011. at 9:32
hahaha da gambiraža… ma koga on to nije triba zaminit? sve i jednog načelnika je on triba zaminit. najveći ljigavac, dvoličnjak, lizač guzica…
njegov glavni zadatak je bije sačuvat guzicu vrkiću iz CO, a zauzvrat mu je i žena umakala prste u med….
Primorac
6. travnja 2011. at 22:07
Znate li da se u Rijeci ulicni kontejner za smece u zargonu zove ‘baja’?
Nece ovaj dugo jos – cini mi se da mu je The End dosao…
Dalmatinac
6. travnja 2011. at 22:15
E moj Primorac i tu je tako – samo se nama ne zovu kontenjeri tako nego bivši policajci
Dalmatinac
6. travnja 2011. at 22:29
“sredovječne novinarske koketuše koja je u dvije godine karijere isprobala sjedišta u navodno svim policijskim automobilima” – može u slijedećem Profilu da pišete o ovoj – zanima me tko je ona!!!
Ludvik
6. travnja 2011. at 23:26
I mene Dalmatinac. Ako je u prve dvije, pa k tome još i sjedišta u automobilima političara, e onda znam. Arijana Barava glavom i bradom. Ali ako nije, ma neka imenuje sve aktere. Čemu tajnovitost. Kad se ovako javno piše, ma sigurno ima i dokaze za sve što navodi pa se ne mora bojati tužbe. Bit će zanimljivo čitati svakako
Dražen
6. travnja 2011. at 23:18
tko je obrisao moj prvi komentar?
kardinal
6. travnja 2011. at 23:22
I mene Dalmatinac. Ako je u prve dvije onda znam. arijana Baraba glavom i bradom. ako nije, a onda neka napiše. Nek navede i ostale aktere priče imenom. Čemu okolišanje, tajnovitost. Kad je bal, nek je maskenbal!
Marko
12. svibnja 2011. at 12:21
Ima u ovom gradu kriminalaca od kalibra.
O njima naravano ni riječi.
A o Antunu u nastavcima.
I to bez pozpisa novinara.