Nakon što je već nekoliko smrti povezanih s mentalnim zdravljem dovedeno u vezu s ChatGPT-jem, čini se da bi loši medicinski savjeti koje daje ovaj chatbot mogli odnijeti još jedan život.

U intervjuu za Daily Mail, kojeg prenosi Futurism, 37-godišnjak po imenu Warren Tierney ispričao je kako je od brižnog muža koji se brinuo za svoju suprugu tijekom teških trudnoća, završio sa stadijem 4 raka nakon što mu je chatbot rekao da njegova sve jača upala grla nije razlog za zabrinutost.

Tierney, iz malog irskog mjesta Killarney u okrugu Kerry, rekao je da je početkom ove godine počeo pitati ChatGPT treba li ga zabrinjavati njegova uporna upala grla, koja je s vremenom postala toliko jaka da više nije mogao gutati ni tekućinu. Pitao se može li i on, poput svog oca, imati rak.

Prema snimkama zaslona koje je podijelio s novinarima, ChatGPT je tvrdio da je „vrlo malo vjerojatno” da Tierney, inače psiholog po struci, ima rak. Tijekom razgovora s chatbotom, Tierney ga je čak ažurirao poput pravog liječnika, govoreći da mu se bol u jednjaku smanjila dovoljno da može pojesti keks nakon što je počeo uzimati lijekove za razrjeđivanje krvi — na što mu je chatbot odgovorio da je to „vrlo ohrabrujući znak”.

“Ako je rak, ne moraš me tužiti”

Zbog „sustavnog muškog uvjerenja” da ne mora posjetiti pravog liječnika, mladi otac poslušao je chatbot i vratio se po savjet tek kad se bol ponovno pogoršala, izvještava Daily Mail.

„Ako je rak, ne moraš me tužiti — napisat ću ti izjavu za sud i kupiti ti Guinness,” našalio se chatbot u jednom trenutku.

No, kad je Tierney konačno otišao liječniku nekoliko mjeseci kasnije, dočekala ga je šokantna dijagnoza: stadij 4 adenokarcinoma jednjaka, agresivan oblik raka koji ima vrlo niske stope preživljavanja jer se često otkrije prekasno.

Suočen s teškom prognozom iz bolničkog kreveta u Njemačkoj, za čije je liječenje njegova supruga Evelyn Dore prikupila više od 120.000 dolara, Tierney je priznao da mu je njegovo povjerenje u ChatGPT „vjerojatno oduzelo nekoliko mjeseci života”.

„Mislim da je to stvarno postao problem,” rekao je. „ChatGPT mi je vjerojatno odgodio ozbiljnu medicinsku pomoć.”

„AI model pokušava reći ono što želiš čuti da bi te zadržao angažiranim,” razmišljao je Tierney. „U statističkom smislu, ono što je rekao da mi je bilo — bilo je vrlo vjerojatno točno. Ali, nažalost, u ovom konkretnom slučaju nije bilo.”

OpenAI nije namijenjen za liječenje

Na upit Daily Maila o Tierneyjevom slučaju, OpenAI je izjavio da njihov chatbot „nije namijenjen za liječenje bilo kakvih zdravstvenih stanja i nije zamjena za profesionalni medicinski savjet.” Kako je rekao sam Tierney, on je „živi primjer” onoga što se dogodi kad korisnici ignoriraju ta upozorenja.

„Tu moramo biti jako oprezni s korištenjem umjetne inteligencije,” rekao je. „Ako ju koristimo kao posrednika za izražavanje da se ne osjećamo dobro, moramo biti svjesni posljedica.”

„U velikim sam problemima jer sam se možda previše oslonio na nju,” zaključio je. „Možda sam jednostavno želio vjerovati u njezino ohrabrenje da je sve u redu — a nažalost, nije bilo.”

ChatGPT i slični chatboti poznati su po opasnom „ulizivanju” korisnicima, tj. po tome da im govore ono što žele čuti kako bi ih zadržali. Posljednjih godina ta je sklonost dovela do zatvaranja, hospitalizacija, samoozljeđivanja, pa čak i ubojstava i samoubojstava. Također je već zabilježeno da chatbot daje opasne medicinske savjete, kao u slučaju iz časopisa Annals of American Medicine, gdje je savjetovao starijem muškarcu da zamijeni kuhinjsku sol tzv. „bromidnim solima” — zastarjelim lijekom iz 19. stoljeća koji se danas koristi u pesticidima i sredstvima za čišćenje bazena.

U tom je slučaju muškarac razvio bromizam — gotovo izumrlo neuropsihijatrijsko stanje koje uzrokuje zbunjenost, usporen govor i psihozu — no nakon tri tjedna detoksikacije u bolnici, potpuno se oporavio.

Najveći krivci su uređaji koji troše struju čak i kada mislite da su isključeni.

Najveći potrošači električne energije u domu nisu samo hladnjak ili bojler – oni su očiti. Problem su oni uređaji koji rade tiho, u pozadini. Punjači ostavljeni u utičnici, televizori u standby modu, Wi-Fi ruteri, pa čak i aparat za kavu koji čeka sljedeći ciklus.

Zvuči bezazleno, ali svaki od njih mjesečno može dodati 10–20% na vaš račun za struju, piše krstarica.com.

Najveći krivci koje treba odmah isključiti

Grijalice

Na vrhu popisa su prijenosne grijalice. Čak i kada nisu uključene, digitalne grijalice s tajmerima i senzorima temperature troše energiju. Najsigurnije ih je potpuno isključiti iz struje.

Televizori

Televizori troše energiju čak i kada ne rade, jer moraju biti spremni za uključivanje putem daljinskog upravljača. Ovisno o modelu, potrošnja energije u stanju pripravnosti kreće se od 2 do 50 W.

Uredski uređaji kod kuće

Pisači, skeneri i rezači papira često ostaju u “standby“ načinu rada, trošeći nepotrebnu energiju. Najbolje ih je isključiti kada se ne koriste.

Kuhinjski aparati s ekranom ili tajmerom

Aparati za kavu, mikrovalne pećnice i pećnice s digitalnim satovima stalno troše energiju kako bi osvijetlili zaslon. Ako vam te funkcije nisu potrebne, povremeno ih isključite iz struje.

Računala

Čak i kada su u “sleep“ načinu, računala troše električnu energiju – od 1 do 49 W dnevno, što može povećati račun za struju i do 50 eura godišnje.

Kako odmah vidjeti rezultate

Rješenje je jednostavno i lako dostupno – dovoljno je razviti naviku isključivanja uređaja iz utičnice. Učinak je brz i vidljiv, a osjećaj kontrole nad troškovima daje dodatnu motivaciju.

Komičar i pisac Richard Stott odustao je od razgovora za posao copywritera kada je saznao da će ga umjesto čovjeka ispitivati umjetna inteligencija (AI). Smatrajući takav pristup nepoštovanjem prema kandidatima, odlučio je povući svoju prijavu, što je potaknulo raspravu o ulozi AI tehnologije u procesu zapošljavanja, piše BBC. “Nije mi se to svidjelo pa sam im rekao da ako im intervju uživo nije vrijedan vremena, onda ni uloga nije vrijedna mog, i odustao sam”, izjavio je Stott.

“Osjećao sam se kao da me ne poštuju”
Stott je svoju zabrinutost podijelio na društvenim mrežama, gdje je, kako kaže, dobio “jednoglasnu podršku” ljudi koji se slažu da AI intervjui “nisu dobra ideja”. “Osjećao sam se nepoštovano što nisu bili voljni posvetiti vrijeme razgovoru s kandidatima”, dodao je. “Kada ulazite u tvrtku ili tim, osobnost je važna i to ne možete kvantificirati podacima, pa se čini kontraintuitivnim da AI to ukloni.”

Ipak, Stott ističe kako AI “može biti fantastičan” ako se koristi za odgovarajuće zadatke, poput preuzimanja napornih poslova. “Ne može svatko odbiti razgovor za posao, ali ako koriste AI i dovoljno nas kaže ne, onda se to neće uhvatiti”, zaključio je.

Stručnjaci: Ljudski element je nezamjenjiv
Luke Bottomley, direktor tvrtke za zapošljavanje James Ray Recruitment, rekao je da umjetna inteligencija postaje “sve važnija” u poslovanju. “Mislim da će AI biti nešto što se mora integrirati u poslovanje ili će zaostati. Trenutno je to jednosmjerni vlak i svi ga moraju pratiti”, smatra Bottomley, no dodaje: “Međutim, kada je riječ o ljudskom elementu, mislim da ga neće zamijeniti.”

Objasnio je da bi korištenje AI-ja u selekcijskom postupku značilo da će tvrtke “propustiti potencijalno iznimne kandidate”. “Intervju jedan na jedan pruža priliku da upoznate pojedinca i što on može donijeti ulozi, to ne možete dobiti putem robota”, istaknuo je.

S time se slaže i Hayfa Mohdzaini, viša savjetnica za tehnologiju u CIPD-u, profesionalnom tijelu za ljudske resurse. “Poslodavci moraju pronaći pravu ravnotežu između AI i ljudske interakcije prilikom zapošljavanja te uzeti u obzir preferencije kandidata kako ne bi propustili sjajne talente”, rekla je.

Naglasila je da, iako chatbot može biti isplativ, mogao bi odbiti neke kandidate. “Poslodavci bi trebali unaprijed obavijestiti kandidate kada će se koristiti AI i objasniti kako će im to koristiti”, savjetovala je.