Hrvatska
Prosvjedi protiv ACTA-e stižu u Hrvatsku: Izborite se za svoje pravo na slobodni internet!
Borba protiv ACTA-e u Hrvatsku je službeno stigla u četvrtak, kada je haktivistički kolektiv Anonymous srušio internetske stranice Ive Josipovića. Hrvatski predsjednik podržao je ACTA-u i odmah na sebe navukao bijes online zajednice.
Već u subotu se borba protiv ACTA-e seli na ulice. Prosvjedi će se održati u Zagrebu (u 15 sati ispred Ministarstva vanjskih poslova na Zrinjevci), Splitu (u 15 sati na Peristilu), Rijeci (u 15 sati kod Radio Rijeke), Osijeku (u 15 sati na Trgu Ante Starčevića) i Puli (u 15 sati na Forumu).
Hrvatska vlada o ACTA-i, prema riječima potpredsjednice Milanke Opačić, još nema stav. O kontroverznom međunarodnom sporazumu koji je izazvao prosvjede diljem Europe, provest će se argumentirana javna rasprava, obećava Opačić. To je cilj i Tonina Picule, saborskog zastupnika SDP-a i bivšeg ministra vanjskih poslova, koji za sebe kaže da je “iznadprosječni korisnik interneta”.
Korisnike interneta treba pitati što misle
– Da sam sutra u Zagrebu, vjerojatno bih došao podržati prosvjed na Zrinjevcu, ali idem na hladni jug. Prosvjednicima mogu dati samo jednu ‘remote’ podršku, kazao je Picula u razgovoru za Index. Picula priznaje da još nije donio konačni sud oko ACTA-e. Mora se, kako kaže, dodatno informirati. No, vjeruje da se ogromni otpor tom sporazumu nije javio bez dobrog razloga.
– Očito je da se priča oko ACTA-e pripremala čitav niz godina. Koliko god da je stara borba za dostupnost informacija, toliko je stara i borba onih kojima to ne odgovara, koji to žele spriječiti, kaže nam Picula.
Priča oko zaštite autorskih prava nije od jučer, tvrdi bivši ministar. “Inicijativa za zaštitu autorskih prava sama po sebi ne bi bila sporna. Ali čini mi se da se ovaj put pokušava nešto promovirati mimo javne rasprave, bez razgovora s onima koji računala koriste 24 sata dnevno”, smatra Picula.
Cenzura na mala vrata?
Razgovor o kontroli sadržaja na internetu, ističe SDP-ov zastupnik, nikad nije bio izloženiji političkoj raspravi nego danas. “Uzmimo samo u obzir Arapsko proljeće, koje nam je pokazalo koliko društvene mreže mogu biti bitne u borbi protiv diktatora i autoritarnih režima. To je situacija koja ističe važnost slobode komuniciranja na internetu. Svaki pokušaj da se ta sloboda regulira, odnosno da se neke stvari zaštite, mora biti prilagođen korisničkoj masi. Formirane su čitave generacije koje bez interneta ne mogu – bilo profesionalno ili rekreativno – i svaka intervencija u taj prostor zahtjeva pomnu komunikaciju s ljudima”, tvrdi Picula.
Utoliko je nervoza korisnika interneta, smatra Picula, itekako opravdana. Da ACTA ni u političkim krugovima nije primljena bez rezerve, vidljivo je i po reakciji šefa socijalista u europskom parlamentu Martina Schultza, kao i još nekolicine europarlamentaraca poput Hannesa Swobode. Picula podsjeća da je sličnu reakciju među dijelom zastupnika u američkom parlamentu imala i SOPA, od koje se, makar privremeno, odustalo upravo zbog jakog otpora online zajednice.
– ve to skupa upućuje da treba biti oprezan. Kao država moramo imati zreo i odgovoran odnos na tom pitanju. Najgore je nešto skrivati od javnosti, pričati da je to bezazlen akt koji neće imati utjecaj na dosadašnje korištenje interneta, kada to možda i nije tako. Moramo pratiti i sve što se događa u Europskoj uniji, čija ćemo članica uskoro postati nakon čega će se i na nas odnositi europske odredbe. Ne možemo dopustiti da se cenzura uvede na mala vrata, zaključuje Picula.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu dodatnog proizvoda – klinčići cijeli AliBaba, sa datumom najbolje upotrijebiti do 2.09.2026. godine, pakiranje 50g, podrijetlom iz Indonezije, zbog povišene razine pesticida klorpirifosa.
Proizvod se povlači jer nije u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ.
Podaci o proizvodu:
Veleprodaja: Fresh Tropical Srl By Jawad, Corbetta, Italija
Maloprodaja: SPICE BAZAAR j.d.o.o., Antuna – Tunje Jemrića 1, 32270 Šiškovci
KATHMANDU MART d.o.o., Ul. Petra i Tome Erdodyja 17, Zagreb
Zemlja podrijetla: Indonezija
Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.
Trgovina na malo namještajem u 2023. je ostvarila 43,6 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 35,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje analiza Financijske agencije (Fine).
Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe u 2023. godini, u djelatnosti trgovine na malo namještajem poslovalo je 235 poduzetnika s 3.122 zaposlena. Broj zaposlenih je prema godini prije porastao za 4,9 posto.
Poduzetnici u trgovini namještajem u 2023. su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 651 milijun eura, što je 18,9 posto više nego u godini prije. Ukupni su im rashodi povećani za 18 posto, na 601 milijun eura.
Ostvarena je dobit razdoblja od 44,8 milijuna eura, gubitak razdoblja od 1,2 milijuna eura te je ukupna neto dobit iznosila 43,6 milijuna eura.
Poduzetnici u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. su ostvarili izvoz od 25,2 milijuna eura, što je rast od 8,9 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvoz im je porastao za 8,4 posto, na 209,4 milijuna eura.
Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. je iznosila 1.259 eura, što je 16,5 posto više u odnosu na 2022. te 22,5 posto više od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (1.028 eura).
Analiza Fine pokazala je da je najveće ukupne prihode u 2023. godini ostvarila Lesnina Hrvatska, u iznosu od 183,3 milijuna eura. Na drugom mjestu po ukupnim prihodima je Ikea Hrvatska s 162,3 milijuna eura, a na trećem Jysk sa 122,5 milijuna eura.
Najveću dobit razdoblja, u iznosu od 15,2 milijuna eura, iskazao je Jysk, a na drugom mjestu je Lesnina Hrvatska s dobiti razdoblja od 9,7 milijuna eura.
Od 235 poduzetnika u djelatnosti trgovine na malo namještajem u 2023. godini, njih 189 bilo je mikro, 40 malih, tri srednje velika i tri velika poduzetnika, navodi se u analizi Fine.
Pomicanje satova jedna je od onih tema o kojima se svake godine raspravlja: zašto to još uvijek radimo, koja je svrha i najvažnije – kada pomičemo satove?
Ni 2025. neće biti ništa drugačije, jer ćemo satove pomicati i u proljeće i u jesen.
Iako se u prošlosti dosta govorilo o ukidanju pomicanja sata, sadašnji nas raspored još uvijek drži u ritmu od dva pomicanja sata godišnje.
Možda se čini kao sitnica, ali pomicanje sata ima brojne posljedice – od utjecaja na naše zdravlje i dobrobit do promjena u prometu, pa čak i poslovanju.
U 2025. kazaljke na satu pomicat ćemo, kao i do sada, dva puta:
Ljetno računanje vremena: nedjelja, 30. ožujka 2025., u 2:00 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. To znači da ćemo izgubiti jedan sat sna.
Zimsko računanje vremena: Nedjelja, 26. listopada 2025. godine, u 3 sata pomaknut ćemo kazaljke jedan sat unazad, na 2 sata ujutro. Tada ćemo dobiti sat vremena sna.
Kazaljke se prvi puta pomicale 1916.
Ideju za “ljetnim” računanjem vremena (ono zimsko je prirodno, usklađeno s putanjom sunca) dao je, ali više kroz šalu, američki filozof, književnik i izumitelj Benjamin Franklin davne 1784. godine. Neki su njegovu dosjetku ozbiljno uzeli u razmatranje pa je početkom 20. stoljeća bilo prijedloga vladama nekih država da uvedu ljetno računanje vremena.
Ideju su prve realizirale tek Njemačka i Austro-Ugarska (u sklopu nje i ondašnji prostor Hrvatske) tijekom Prvog svjetskog rata, od 1916. do 1918. godine. Sezonska izmjena zimskog i ljetnog računanja vremena prakticirala se i u Kraljevini Jugoslaviji, a potom i za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Nakon toga, na ovim prostorima nije prakticirana sve do 1983. godine. Otada do danas kazaljke pomičemo dvaput godišnje – ujesen jedan sat unatrag, a u proljeće jedan sat naprijed. U Europskoj uniji odluka o tome na snazi je od 1996. godine.
U međuvremenu, prelazak na ljetno računanje vremena podosta se osporavalo. Europska unija predložila je 2018. ukidanje te prakse, ali dogovor među članicama još nije postignut. Prema važećoj odluci objavljenoj u Službenom glasniku EU-a, uvođenje ljetnog sata trajat će do 2026. godine.
28./29. OŽUJKA: Nova manifestacija u Kukljici – “Šparogijada”!
Otkriveni tajanstveni signali iz naše galaksije. “Nikad ovako nešto nismo vidjeli”
OBAVIJEST: U ponedjeljak bez vode dio Kožina!
VIKEND NA VIŠNJIKU: Tajlandski boks, nogomet, košarka…
