Tech
Zagrijavanje će pokrenuti potrese, vulkane i cunamije!
U svojoj novoj knjizi ‘Buđenje giganta’, koja bi se u prodaji trebala naći u travnju ove godine, ugledni stručnjak za vulkane Bill McGuire tvrdi da će globalno zagrijavanje kojem svjedočimo posljednjih desetljeća izazvati otapanje velikih ledenjaka i ledenih površina u polarnim područjima te otjecanje njihovih voda u oceane što će utjecati na Zemljinu koru i pokrenuti vulkanske i seizmičke aktivnosti, klizanje tla i cunamije.
Na samom početku knjige britanski znanstvenik ističe da se slična stvar već dogodila u prošlosti – nakon završetka posljednjeg ledenog doba prije više od 20 tisuća godina, geološke aktivnosti Zemlje naglo su porasle. Ovu promjenu uzrokovala je redistribucija vodene i ledene mase na površini našeg planeta.
– To može zvučati ludo, međutim, imamo puno dokaza koji govore u prilog takvoj tezi, rekao je u nedavnom intervjuu za Guardian Bill McGuire.
– Od ledenog doba prije 20-ak tisuća godina u kojem su veliki dijelovi sjeverne hemisfere bili prekriveni ledom do današnje situacije u kojoj ondje gotovo uopće nema leda, došlo je do velike promjene u klimi, a razine mora narasle su za 130 metara. Kada analiziramo ovo razdoblje, vidimo da je otapanje leda napunilo oceanske bazene i izazvalo reakcije u Zemljinoj kori. Količina leda na polovima se smanjila, voda se prelila u oceane pa su se pritisci na Zemlju promijenili što je izazvalo reakcije u kori – povećao se broj vulkanskih erupcija, potresa, klizanja zemljišta i sličnih stvari’, rekao je Bill McGuire i dodao: ‘Prije 20.000 godina više od 54 milijuna četvornih kilometara vode premjestilo se s polova u oceanske bazene. To je golema masa… Na višim geografskim širinama nestao je ledeni pokrov debeo nekoliko kilometara pa se kora ponovno uzdigla što je pokrenulo potrese. Voda koja je napunila oceane potisnula je koru prema dolje što je također pokrenulo vulkane i seizmičke aktivnosti. Dakle, tu je na djelu bilo veliko premještanje mase – rasterećivanje na jednom i opterećivanje na drugom dijelu Zemlje.
Bill McGuire ističe da postoje dokazi koji potvrđuju da su se ovi procesi uistinu odvijali. ‘Jedan dobar primjer je Skandinavija. Norveška, Švedska i Laponija inače nisu mjesta koja se obično povezuju s velikim potresima. One su prije 20.000 godina bile prekrivene s tri kilometra leda. Kada se led otopio, Zemljina kora se uzdigla za 300-tinjak metara što je pokrenulo velike potrese. U Laponiji su dosezali magnitudu 8. Ondje se i danas vide velike napukline u sedimentima glečera. Postoje odlični dokazi koji to potvrđuju. Ako pogledate primjer Islanda koji je bio potpuno prekriven ledom debelim više kilometara. Nakon ledenog doba u tom su području vulkanske aktivnosti povećane 50-ak puta jer je golema masa nestala s vulkana koji su prije bili zarobljeni pod ledom. Magma je mogla lakše izlaziti van. Osim toga, kako se smanjio pritisak, pod korom se moglo stvarati više magme. Nad mnogim se vulkanima još i danas nalazi dosta leda. Kada se on otopi, ponovno će se povećati vulkanske aktivnosti. Takve stvari su se događale u prošlosti pa nas očekuju i u budućnosti’, rekao je Bill McGuire i dodao da zbivanja u Skandinaviji također utječu na procese na sjeveru Atlantika. Vulkanske i seizmičke aktivnosti te stvaranje novih sedimenata moglo bi pokrenuti i velika klizanja zemljišta te cunamije.
Prema britanskom vulkanologu, preraspoređivanje golemih masa moglo bi utjecati i na brzinu rotacije Zemlje te duljinu trajanja dana. ‘To se može usporediti s klizačima koji skupljaju ruke kako bi se brže okretali na ledu ili ih šire kako bi usporili’, objasnio je Bill McGuire.
Na primjedbu voditelja da je situacija danas ipak drukčija nego što je bila nakon prošlog ledenog doba kada su veliki dijelovi Zemlje bili prekriveni kilometarskim slojevima leda, Bill McGuire je odgovorio: ‘Mada danas u Skandinaviji ili sjevernoj Kanadi nema tri kilometra ledenog pokrova, ima ga na Grenlandu i na zapadnoj Antarktici. Led je još uvijek tu. Razine mora neće porasti 120 metara, međutim, brzina njihova dizanja može se u najmanju ruku usporediti s brzinom nakon ledenog doba. Imamo priliku vidjeti da se ove stvari već zbivaju. Grenland se već počeo uzdizati. Težina leda na Grenlandu toliko je velika da je njegov srednji dio trenutačno ispod razine mora. Kada bi se sav taj led otopio, Grenland bi izgledao kao atol s morem u sredini. Međutim, kada led nestane, kora će se ondje ponovno uzdići. To se neće dogoditi u ovom stoljeću, no s vremenom ipak hoće. U narednim desetljećima već bismo mogli vidjeti neke seizmičke reakcije i klizanja zemljišta na Grenlandu’, objasnio je.
Bill McGuire kaže da sada nije moguće znati kada ćemo početi bilježiti ozbiljne reakcije niti koliki će njihovi razmjeri biti, no ističe primjer Aljaske koja je već izgubila kilometre ledenog pokrova u posljednjih stotinjak godina. ‘Ondje smo već zabilježili porast seizmičkih aktivnosti, a moguće je da će uskoro uslijediti i veći potresi magnitude 7. Na Aljasci se povećao i broj klizanja zemljišta.’
Bill McGuire priznaje da je teško predvidjeti kada će uslijediti veliki potresi i velike erupcije vulkana, no ističe da će to u najvećoj mjeri ovisiti o tome što ćemo poduzeti da zaustavimo globalno zagrijavanje. ‘Nakon zaključaka konferencije u Durbanu prema kojima nećemo puno uspjeti napraviti u narednih desetak godina, ja sam prilično pesimističan… Ne vidim kako možemo izbjeći opasan porast temperature od dva stupnja Celzijusa. Neki modeli čak predviđaju porast od četiri stupnja do 2060. ili 2070. To na višim geografskim širinama znači porast od 15 stupnjeva. Ledeni pokrivač na Grenlandu neće izdržati porast od 15 stupnjeva… Htio sam upozoriti ljude da je Zemlja sustav koji je puno složeniji nego što smo mislili te da klimatske promjene neće djelovati samo na oceane i atmosferu, već i na samu Zemlju što će dovesti do neočekivanih posljedica’, upozorio je autor knjige Buđenje giganta.
Tech
(FOTO) SKUP “50 GODINA POSLIJE” NA SVEUČILIŠTU U ZADRU / Tankerska plovidba platila je prvo računalo 500.000 dolara, nabavljeno je zaobilaznim putem preko Malezije
Sveučilište u Zadru i Udruga za promicanje tehničkih znanosti History Computers Adria u povodu pedesete obljetnice primjene računala u zadarskom gospodarstvu organizirali su skup “50 godina poslije”, kojim su željeli podsjetiti na povijesni pregled računarstva u Zadru te problematizirati utjecaj razvoja informacijskih tehnologija na gospodarstvo, kulturu i druga područja, s osobitim osvrtom na utjecaj umjetne inteligencije.
Predsjednik udruge Željko Škara podsjetio je sudionike na pionirsko doba uporabe računala u Zadru, a ono je krenulo 1974. godine, kada je Nino Dellavia baš u zgradi Tehničke škole, danas SEP Sveučilišta u Zadru, u kojoj je održan ovaj skup, održavao prve seminare o računalima. Prvo računalo IMB S3 tada je nabavila Tankerska plovidba, i to zaobilaznim putem preko Malezije, jer SAD nije dopuštao prodaju sofisticirane tehnologije socijalističkim zemljama.
Prvo računalo plaćeno je 500 tisuća dolara, no kada je ono došlo nije bilo alata, edukacije, programa. Potrošio se veliki novac, pomaka u proizvodnom procesu nije bilo jer se paralelno sve radilo ručno, a o profitabilnosti da se ne govori. Ipak, ti pionirski koraci otvorili su prostor za edukaciju, stvaranje prve generacije zadarskih informatičara koji će kasnije spremni dočekati revoluciju i prelazak na PC-e početkom osamdesetih. Kada su velike ormare zamijenila računala kakva i danas poznajemo, a cijena se smanjila, njihova upotreba se proširila u zadarskom gospodarstvu.
– Naši gospodarstvenici znali su da moraju ići ukorak sa svijetom, gospodarstvo je bilo na niskoj razini, s ručnim radom i previše radne snage. Vidjeli su da su na Zapadu računalima unaprijedili produktivnost te su to vidjeli kao izlaz iz problema. Nažalost, u tim okolnostima nije moglo biti profitabilno, ali je proces pokrenut. Nekada je računarski centar imala svaka veća firma u Zadru, danas je ostao samo OTP banka, čiji su sustav stvarali zadarski informatičari. Razvilo se niz malih firmi koje su našle svoje niše za funkcioniranje u suvremenim uvjetima, istaknuo je Škara u povijesnom pregledu.
U osposobljavanje nove generacije stručnjaka uključilo se svojim programima i Sveučilište u Zadru.
– Možemo zamisliti uzbuđenje kada su rova računala došla zadarskim gospodarstvenicima i kada su oni prepoznali značaj tehnologije. Možda su neki osjećali strah, ali i ponos što su postavljali temelje gospodarstva kakvo danas znamo . Računala koja su tada stajala u prostorije danas stavimo u džep, a ovaj skup će pokazati kako je do toga došlo, Promišljat ćemo kako nas je digitalizacija promijenila, nije riječ samo o softveru i računalima, nego i ljudima, načinu na koji rade, misle i povezuju se. Jesu li nam olakšala život ili su nam stvorila nove izazove, jesmo li produktivniji ili izloženiji stresu? Ovaj jubilej prilika je da se osvrnemo ne to i postavimo pitanja kako će utjecati na živote ljudi u sljedećih 50 godina. Zadar zahvaljujući poduzetnim mladim ljudima ima sve uvjete da ostane prepoznat kao mjesto inovacija i tehnoloških napretka, poručila je u pozdravnoj riječi prorektorica Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić.
Doc. dr. sc. Ante Panjkota predstavio je stručni prijediplomski studij Informacijske tehnologije, kao i brojne projekte u kojima studenti mogu sudjelovati. Prof. dr. sc. Srećko Krile sa Sveučilišta u Dubrovniku govorio je o tehnološkim promjenama ICT tehnologije na brodu, a prof. dr. sc. Božidar Kliček s Fakulteta organizacije i informatike Varaždin o umjetnoj inteligenciji u turizmu
Poznati zadarski gospodarstvenik mr. sc. Željko Goja (HSTech Glass systems) dao je povijesni prikaz razvoja novih inovativnih proizvoda podržanih računalom, a obrađene su i teme umjetne inteligencije u praksi, etičkih pogleda na umjetnu inteligenciju, inteligentnih pomorskih luka itd.
Organizatori i sudionici poželjeli su da ovaj skup postane tradicionalan te da već sljedeće godine prezentiraju promjene koje su se dogodile u tom, za informatičku revoluciju, dugom vremenu.
Tech
Opasan virus zarazio milijune mobitela! Na udaru popularne aplikacije, evo što napraviti
Privatna međunarodna kompanija za sigurnost na internetu Kaspersky upozorila je na opasan virus koji je napao čak 11 milijuna korisnika Androida. U pitanju je trojanac Necro, a u opasnosti su korisnici modificiranih verzija Spotifyja, WhatsAppa, Minecrafta i drugih popularnih aplikacija s Google Playa.
Riječ je o trojancu koji je Kaspersky otkrio još 2019., a ovaj virus u potpunosti je sposoban ukrasti osobne podatke. Međutim, nakon što se instalira, također može pokrenuti pristajanje na skupe pretplate, a da vlasnik Androida ništa ne posumnja.
Istražujući popularni servis za glazbu Spotify, tim tvrtke Kaspersky primijetio je neobičnu modifikaciju aplikacije Spotify Plus. Korisnike se poziva da preuzmu novu verziju aplikacije, ali iz neslužbenog izvora, besplatno i to uz otključanu pretplatu koja nudi neograničeno slušanje. No, u pitanju je zapravo zlonamjerni softver. Ovaj tim je pronašao slične modifikacije i za aplikacije kao što su WhatsApp, Minecraft i druge.
Kako se zaštititi?
Kaspersky savjetuje da nipošto ne preuzimate aplikacije iz neslužbenih izvora jer je rizik od preuzimanja virusa tim putem iznimno visok.
Drugo, aplikacije na Google Playu i drugim službenim platformama također treba tretirati sa zdravom dozom skepse. Čak se i popularna aplikacija poput Wuta Camera, s 10 milijuna preuzimanja, pokazala nemoćnom pred ovim trojancem.
Kaspersky predlaže sljedeće konkretne korake:
– Zaštitite svoj uređaj kako vas trojanac ne bi iznenadio. To znači da preuzmete pouzdane alate za zaštitu i prepoznavanje zlonamjernih programa.
– Provjerite stranicu aplikacije u trgovini prije preuzimanja. Također, pregledajte i recenzzije, osobito one s niskim ocjenama jer one najčešće upozoravaju na moguće zamke. Pozitivne recenzije mogu biti lažne, a vioska ocjena također može biti napuhana.
– Ne tražite modificirane ili hakirane verzije aplikacija jer su one gotovo uvijek prepune svih vrsta trojanaca: od najbezazlenijih do mobilnih špijunskih programa poput CanesSpyja.
Tech
Ovo je jedan od najvećih potrošača struje u kućanstvu, evo što možete napraviti
Dok cijene energenata intenzivno rastu, mnogi traže načine kako barem malo manje trošiti, no nerijetko iz neznanja trošimo i više nego što bismo trebali i račune za struju si povećavamo samo zbog nepažnje; najviše s uređajima koje stalno držimo uključene u struju, čak i kad ih ne koristimo.
Takvi se uređaji, piše The Guardian, a prenosi Večernji, zovu još i energetski vampiri, jer energiju troše kontinuirano, čak i kad ne rade, a prema nedavnoj studiji British Gasa, mogu biti odgovorni za nevjerojatnih 23 posto potrošene električne energije u kućanstvu!
Za većinu je uređaja najočitije rješenje da ih držite isključene iz struje dok se ne koriste, a evo kako možete “ukrotiti” električni bojler, za kojeg stručnjaci procjenjuju da je jedan od najvećih energetskih vampira u domaćinstvu:
Naime, za samo jedan sat rada bojler snage dva kilovata potroši dva kWh. Ako bojler svaki dan radi dva i pol sata, mjesečno potroši ukupno 150 kWh. Na većini je bojlera temperatura unaprijed namještena, no da biste uštedjeli, termostat bojlera podesite na ekonomično grijanje, odnosno na temperaturu između 50 i 60°C. Osim što je nepotrebno, pregrijavanje vode (na 75 ili čak 85 °C) prouzročuje veću potrošnju struje, ali i brže propadanje bojlera i stvaranje kamenca.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
MORATE U SPIZU? / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…
-
magazin3 dana prije
FOTOGALERIJA / Špica!
-
Hrvatska5 dana prije
Uskoro promjena u obračunu struje: Nemojte na ovo zaboraviti, može vas koštati dvostruko više!
-
Hrvatska3 dana prije
Uz pomicanje sata idu i tri važne promjene, ne zaboravite na njih