Sigurnosna razlika za brzine do 50 km/h iznosi 3 km/h, za brzine veće od 50 km/h do 100 km/h iznosi 10 km/h, a za brzine veće od 100 km/h je 10%. To ostavlja nešto prostora vozačima koji voze na gornjoj granici, no moramo napomenuti da ograničenja brzine treba poštivati ne toliko zbog kazne, koliko zbog sigurnosti svih sudionika u prometu.

Ma, možeš slobodno do 150 km/h, neće te na autocesti kazniti za tu brzinu! Koliko ste puta čuli takav poticaj da malo snažnije pritisnete gas, argumentiran nedostatkom policijskih službenika. Zacijelo više puta, no pitanje je jeste li među onima koji su se odlučili taj savjet i poslušati. Policijskih djelatnika nedostaje – to je sigurno – no uz prometnice je tijekom protekle godine niknulo puno stacionarnih uređaja za mjerenje brzine, prenosi Večernji list.

Jeste li pri 150 km/h na autocesti sigurni od kazne?

Presretači također redovno krstare autocestama. S druge strane, tolerancija na prekoračenje brzine vožnje propisana je i Pravilnikom o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za mjerila brzine u cestovnom prometu (NN 60/20). Kakva je onda situacija? Jeste li pri 150 km/h na autocesti sigurni od kazne?

Ne možemo staviti ‘ruku u vatru’ za to, jer u spomenutom se pravilniku navodi da sigurnosna razlika kod mjerenja brzine vozila za brzine do 100 km/h iznosi 10 km/h, a za brzine veće od 100 km/h iznosi 10 posto izmjerene brzine. Sigurnosna razlika definirana je kao vrijednost brzine izražene u km/h ili postotak koja se mora odbiti od izmjerene vrijednosti brzine kako bi se učinio ispravak zbog pogreške mjerila brzine, odnosno, mjerne metode.

Ograničenje je na autocesti (ako prometnim znakom nije drukčije naznačeno) u Hrvatskoj postavljeno na 130 km/h, što bi značilo da se tolerira brzina do 143 km/h. No, ni uređaj kojim se mjeri brzina nije bezgrešan, pa Pravilnik propisuje da i on mora biti u granicama dopuštene pogreške: plus/minus 3 km/h kod mjernih vrijednosti do i uključivo100 km/h, odnosno plus/minus 3% kod mjernih vrijednosti iznad 100 km/h. Sigurnosna razlika kod mjerenja brzine za brzine do 50 km/h stoga iznosi 3 km/h, za brzine veće od 50 km/h do 100 km/h iznosi 10 km/h, a za brzine veće od 100 km/h iznosi 10%. Sve ovo ipak ostavlja nešto prostora vozačima koji voze na gornjoj granici, iako moramo napomenuti da ograničenja brzine treba poštivati ne toliko zbog kazne, koliko zbog sigurnosti svih sudionika u prometu.

Hrvatska nije jedina

Hrvatska nije jedina koja ima propisanu sigurnosnu razliku. Tolerancija na prekoračenje brzine varira među europskim zemljama, ovisno o njihovim zakonima i pravilnicima. U većini država postoji određena tolerancija koja uzima u obzir moguće pogreške u mjerenju brzine, no važno je napomenuti da se oslanjanje na ovu toleranciju ne preporučuje, jer može dovesti do kazni.

Konkretno, u Hrvatskoj su za prekoračenje brzine kretanja Zakonom o sigurnosti prometa na cestama propisane kazne u iznosu do 2650 eura. Ta, najviša kazna predviđena je za vozače koji se u naselju kreću brzinom koja je za više od 50 km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine. Vratimo se na pitanje tolerancije na prekoračenje brzine u drugim europskim državama.

Tolerancija zbog moguće pogreške uređaja za mjerenje brzine postoji, primjerice, i u Njemačkoj, Austriji, Italiji, Francuskoj, Sloveniji. Razlike su minimalne. Općenito, pravilo je da se kod brzina do 100 km/h oduzima određeni broj kilometara na sat (3-5 km/h), dok se kod viših brzina primjenjuje postotna tolerancija (3-5%). U nekim zemljama tolerancija također ovisi o vrsti mjerenja. Tako se u Njemačkoj kod stacionarnih uređaja (fiksni radari) kod brzina do 100 km/h oduzima 3 km/h, a kod brzina iznad 100 km/h oduzima se 3% izmjerene brzine.

Jednak je postupak kod mjerenja brzine mobilnim uređajima, odnosno ručnim radarima ili uređajima u vozilima. No, kod mjerenja iz policijskih vozila u pokretu, ovisno o metodi, tolerancija može biti veća – obično između 5 i 10% – zbog veće mogućnosti pogreške. U Italiji se kod stacionarnih i mobilnih radara temeljem tolerancije zbog tehničkih ograničenja uređaja kod brzina do 100 km/h oduzima 5 km/h, a kod brzina iznad 100 km/h oduzima se 5% izmjerene brzine. Kod takvih radara u Austriji se kod brzina do 100 km/h oduzima 3 km/h, kod brzina iznad 100 km/h oduzima se 3% izmjerene brzine. a kod policijskih vozila s radarom u pokretu tolerancija može biti nešto veća (ovisno o tehnologiji).

Isto je u Sloveniji, gdje se kod policijskih radara u pokretu tolerancija obično kreće do deset posto izmjerene brzine. U Francuskoj se za stacionarne i mobilne radare kod brzina do 100 km/h oduzima 5 km/h, kod brzina iznad 100 km/h oduzima se 5% izmjerene brzine. Kod ručnih mjerenja ili mobilnih uređaja ponekad se primjenjuje veća tolerancija, posebno u specifičnim uvjetima, poput kiše.

Dakle, općenito je pravilo da se kod brzina do 100 km/h oduzima određeni broj kilometara na sat (3-5 km/h), dok se kod viših brzina primjenjuje postotna tolerancija (3-5%). To se automatski oduzima od izmjerene brzine prije nego što se izda kazna, čime se vozačima osigurava pravedno postupanje. Međutim, ovo ne znači da vozači mogu svjesno prelaziti brzinu, jer i uz toleranciju mogu dobiti kaznu.

Clever Dialer (internetski portal za prijavu sumnjivih telefonskih brojeva) mjesečno sastavlja popis deset najčešćih i najnovijih brojeva za spam.

Brojevi od kojih bi se trebali posebno čuvati trenutno su:

+31 6 83113854 (fiksna linija iz Nizozemske – zamka za troškove

0178 7556032 (mobilni telefon iz Njemačke – sumnjivo)

+31 6 20122312 (fiksna linija iz Nizozemske – zamka za troškove)

+31 6 83122531 (fiksna linija iz Nizozemske – zamka za troškove)

0178 7556013 (mobilni telefon iz Njemačke – zamka za troškove)

01525 6704704 (mobilni telefon iz Njemačke – zamka za troškove)

+31 6 57600971 (fiksna linija iz Nizozemske – zamka za troškove)

+31 6 83354081 (fiksna linija iz Nizozemske – zamka za troškove)

01523 7218516 (mobilni telefon iz Njemačke – zamka za troškove)

0176 25318584 (mobilni telefon iz Njemačke – zamka za troškove)

Jedan od primjera koji su žrtve prijavile na Clever Dialer jest broj +31 6 83113854, gdje je osoba izvijestila:

“Vrlo naporno, željeli su me obavijestiti da je netko pokušao povući novac s mog računa.”

Prevaranti su ustrajni. Ovaj broj prijavljen je od korisnika Clever Dialera čak 12.125 puta u posljednjih 30 dana!

Što učiniti ako postanete žrtva takvih poziva?

Ovisno o namjeri pozivatelja, phishing pozivi ne samo da mogu biti dosadni, već mogu postati i vrlo skupi.

Stoga treba biti oprezan. Ako vaš telefon zazvoni s nepoznatog broja, trebate poduzeti sljedeće:

Nikada ne prihvaćajte pozive s nepoznatih brojeva iz inozemstva.

Zabilježite sve važne informacije (vrijeme poziva, broj pozivatelja, sadržaj razgovora, spomenuta imena).

Blokirajte broj u postavkama svog pametnog telefona.

Provjerite broj na portalima kao što su Clever Dialer ili TrueCaller i prijavite ga ako je potrebno.

Ako ste propustili takav poziv, nemojte nazivati broj natrag! Moguće su visoke telefonske naknade, upozorava Savez potrošača Niedersachsen.

Ako ipak slučajno prihvatite poziv, važno je ostati miran:

Što prije prekinite razgovor bez komentara.

Ako dođe do razgovora s prevarantima, odgovarajte samo punim rečenicama kako biste spriječili manipulaciju snimkom razgovora.

Nikada ne potvrđujte svoje podatke putem telefona, bez obzira na to jesu li točni ili netočni, piše Fenix.

Podrška za Windows 10 završava u listopadu 2025. Microsoft želi milijune korisnika potaknuti na prelazak na Windows 11 – no mnogi će morati nabaviti novu hardver.

Microsoft je 2025. godinu proglasio “godinom obnavljanja Windows 11 PC-a”. U službenom blogu, Yusuf Mehdi, izvršni potpredsjednik i direktor marketinga za potrošače u Microsoftu, najavio je inicijativu koja ima za cilj privući milijune korisnika Windows 10 da pređu na novi operacijski sustav, piše Fenix magazin.

Razlog za ovaj iskorak je jasan: 14. listopada 2025. Microsoft će prestati pružati podršku za Windows 10. Nakon tog datuma, korisnici neće više dobivati besplatna ažuriranja softvera, tehničku podršku i sigurnosna ažuriranja. Prema trenutnim statistikama, više od 60 posto korisnika koristi Windows 10, dok je samo oko 34 posto već prešlo na Windows 11.

Microsoft se oslanja na umjetnu inteligenciju i novu kategoriju računala

Microsoft u svojoj marketinškoj strategiji prvenstveno ističe umjetnu inteligenciju kao ključnu prednost. Mehdi naglašava u svom blogu da je novi PC s Windows 11 “najbolji, najsigurniji i najmoćniji način” za iskorištavanje prednosti umjetne inteligencije. Tvrtka uvodi novu kategoriju računala: tzv. Copilot+ računala koja će biti opremljena specijaliziranim računalnim čipovima za obradu AI aplikacija, poznatim kao Neural Processing Units.

Međutim, mnogi korisnici morat će nabaviti novi hardver kako bi prešli na Windows 11. Sustavne zahtjeve za Windows 11 su znatno veći od onih za prethodnu verziju, zbog čega mnogi računari koji trenutno savršeno rade s Windows 10, više neće biti kompatibilni.

Microsoft se poziva na istraživanje marketinške tvrtke IDC, prema kojem gotovo 80 posto tvrtki planira obnoviti svoju PC flotu do kraja 2025. godine. Među privatnim korisnicima, 70 posto planira prelazak na Windows 11 u naredne dvije godine.

Produljena podrška košta 30 eura godišnje

Međutim, postoje i alternative za neposredni prelazak: Microsoft po prvi puta nudi i privatnim korisnicima mogućnost da uz nadoplatu od 30 dolara godišnje i dalje primaju sigurnosna ažuriranja za Windows 10 putem tzv. Extended Security Updates (ESU). Ova opcija nije spomenuta u Mehdiovom blogu.

Istraživanja iz prošle godine također pokazuju da proizvodi označeni “AI” kod kupaca često izazivaju nepovjerenje. Ipak, Microsoft obećava da će nova Copilot+ računala biti do pet puta brža od najčešće korištenih pet godina starih Windows računala.