Svijet
Razine mora rastu puno brže od UN-ovih procjena!

Razine svjetskih mora rastu čak 60 posto brže nego što je nedavno procijenio UN-ov klimatski panel (IPCC), objavili su u srijedu stručnjaci
Prema izviješću predstavljenom u novom broju časopisa Environmental Research Letters one se trenutno svake godine podižu za 3,2 milimetra. IPCC je 2007. predvidio da će one rasti za dva milimetra. Nove brojke podudaraju se s uvriježenim mišljenjem da bi razine mora do kraja stoljeća mogle narasti za jedan metar, rekao je Grant Foster iz američke tvrtke Tempo Analytics.
‘U niskim područjima u kojima na razinama ispod metra nadmorske visine živi veliki broj ljudi kao primjerice u Bangladešu to znači da će zemlja koja ih hrani nestati što bi moglo stvoriti stotine milijuna klimatskih izbjeglica te razne vrste sukoba i ratova za resurse’, rekao je Foster. ‘U priobalnim gradovima poput New Yorka ključna posljedica bit će ono što smo vidjeli za uragana Sandy’, dodao je.
Njemački stručnjaci pod vodstvom Stefana Rahmstorfa iz Instituta za istraživanje klimatskih utjecaja u Potsdamu kažu da su UN-ova predviđanja porasta temperatura od 0,16 stupnjeva Celzijevih godišnje točna, ali ne i procjene porasta razina mora. Tim vjeruje da je IPCC došao do nižih rezultata zato što je brzina otapanja leda 2007, kao i danas, bila velika nepoznanica.
Procjene UN-ovog panela temeljile su se na informacijama prikupljenim između 1993. i 2003, međutim, u međuvremenu su postali dostupni brojni drugi podaci i preciznija radarska mjerenja satelitima. U novim proračunima u obzir su uzeti čimbenici poput El Nina te aktivnosti vulkana i Sunca i isključena mogućnost da je veći porast razina mora posljedica prirodne klimatske varijabilnosti, a ne ljudskog utjecaja. Tim je također utvrdio da postoji značajna korelacija između razina mora i globalnih temperatura u posljednjih 130 godina te s njihovim naglim porastom u zadnja tri desetljeća što nikako ne može biti puka koincidencija.
Svijet
STRUČNJACI ZABRINUTI / Očekuje li nas najgora sezona u zadnjih 10 godina? “Nismo već dugo vidjeli virus poput ovog”
Sezonski virus gripe iznenada je mutirao tijekom ljeta. Sezona gripe počela je više od mjesec dana ranije, a stručnjaci upozoravaju da bi ova sezona mogla biti jedna od težih u posljednjem desetljeću.
NHS je izdao upozorenje zbog straha da bi sve to moglo dovesti do iznimno teške zime.
Postoji mnogo nijansi i neizvjesnosti, ali vodeći stručnjaci kažu da ne bi bili iznenađeni kada bi ovo bila najgora sezona gripe u posljednjih deset godina, piše BBC.
“Nismo već neko vrijeme vidjeli virus poput ovog, ovi obrasci su neuobičajeni,“ kaže profesorica Nicola Lewis, ravnateljica Svjetskog centra za gripu na Institutu Francis Crick .
“To me zabrinjava, apsolutno. Ne paničarim, ali jesam zabrinuta“, dodala je.
Uzrok je iznenadna mutacija virusa sezonske gripe H3N2, koja se dogodila tijekom ljeta, izvan uobičajenog razdoblja širenja gripe.
Sedam mutacija pojavilo se u soju H3N2 sezonske gripe, što je dovelo do “brzog porasta“ prijava slučajeva mutiranog virusa, objašnjava profesor Derek Smith, ravnatelj Centra za evoluciju patogena na Sveučilištu u Cambridgeu.
“Gotovo sigurno će se proširiti svijetom“ kaže prof. Smith.
U Velikoj Britaniji i Japanu već su zabilježeni porasti slučajeva od rujna, potaknuti povratkom djece u škole i početkom hladnijeg vremena. Iako točne posljedice mutacija još nisu u potpunosti razjašnjene, znanstvenici vjeruju da one omogućuju virusu da lakše zarazi ljude, čak i one s djelomičnim imunitetom. To objašnjava zašto sezona gripe nije čekala uobičajene zimske uvjete, poput boravka u zatvorenim prostorima s uključenim grijanjem i zatvorenim prozorima.
Sezonska gripa obično ima R broj (reprodukcijski broj) oko 1,2, dok se rana procjena za ovu godinu kreće oko 1,4, navodi prof. Lewis. Vrlo pojednostavljeno, ako bi 100 ljudi imalo gripu, oni bi je u prosječnoj godini prenijeli na 120 ljudi – a ove godine na 140.
U tipičnoj sezoni gripe, otprilike se jedna od pet osoba zarazi se virusom, no ove bi godine ta brojka mogla biti i veća, upozorava profesor Christophe Fraser iz Instituta za pandemijske znanosti na Sveučilištu u Oxfordu.
Ipak, sve te prognoze još su obavijene neizvjesnošćuAustralija, koja je ove godine zabilježila najgoru sezonu gripe ikad, služi kao upozorenje, iako se tamošnji val gripe odnosio na drugačiji soj.
Svijet
Pogledajte što je otkrilo veliko istraživanje o štetnosti cjepiva protiv covida
Najveće istraživanje koje se tiče cjepiva Pfizer-BioNTecha protiv covida-19 pokazalo je da uzrokuje znatno manje zdravstvenih problema kod djece i mladih od samog virusa.
Ovo otkriće dolazi nakon ranijih zabrinutosti zbog mogućih štetnih učinaka cijepljenja.
Novo istraživanje, koje su proveli stručnjaci sa sveučilišta UCL, Cambridge i Edinburgh, uz potporu BHF Data Science Centra pri Health Data Research UK, obuhvatilo je zdravstvene zapise 13,9 milijuna djece mlađe od 18 godina u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2022.
Rizici povezani s infekcijom trajali dulje
U tom razdoblju oko 3,9 milijuna mladih dijagnosticiran je covid-19, dok je 3,4 milijuna primilo prvu dozu Pfizer-BioNTech cjepiva, koje je bilo glavno cjepivo za dobnu skupinu od pet do 18 godina.
Istraživači ističu da su rizici povezani s infekcijom covidom-19 trajali mnogo dulje u usporedbi s onima zabilježenima nakon cijepljenja.
Tijekom pandemije utvrđena je povezanost između cjepiva protiv covida-19 i povećanog rizika od miokarditisa (upale srčanog mišića) te perikarditisa (upale ovojnice oko srca).
Većina osoba koje su razvile te simptome učinila je to unutar tjedan dana nakon primanja cjepiva, a slučajevi su bili češći kod mladih muškaraca mlađih od 25 godina.
Tim je analizirao rizik od rijetkih komplikacija poput trombocitopenije (niskih razina krvnih pločica), krvnih ugrušaka u arterijama i venama (tromboza) te miokarditisa i perikarditisa.
Istraživači su otkrili da su djeca i mladi imali veći rizik od navedenih stanja do 12 mjeseci nakon dijagnoze covida-19.
S druge strane, rizik od miokarditisa ili perikarditisa bio je povišen tijekom četiri tjedna nakon cijepljenja, ali su istraživači naglasili da je taj rizik značajno manji od rizika koji slijedi nakon infekcije virusom.
“Naše istraživanje cijele populacije tijekom pandemije pokazalo je da, iako su ta stanja rijetka, djeca i mladi imaju veću vjerojatnost da razviju srčane, vaskularne ili upalne probleme nakon infekcije covidom-19 nego nakon cijepljenja, a rizici nakon infekcije traju znatno dulje”, izjavila je dr. Alexia Sampri sa Sveučilišta u Cambridgeu za Independent.
Teške odluke
Također, istraživači procjenjuju da je tijekom šest mjeseci infekcija covidom-19 dovela do 2,24 dodatna slučaja miokarditisa ili perikarditisa na 100.000 djece i mladih, dok se taj broj smanjuje na 0,85 dodatnih slučajeva na 100.000 kod cijepljenih.
“Roditelji i skrbnici suočili su se s teškim odlukama tijekom pandemije. Izgradnjom snažnije baze dokaza o ishodima infekcije i cijepljenja, nadamo se da ćemo pomoći obiteljima i zdravstvenim djelatnicima da donose odluke utemeljene na najboljim dostupnim podacima”, komentirala je koautorica prof. Pia Hardelid sa sveučilišta UCL i Nacionalnog instituta za zdravstvena istraživanja – Great Ormond Street Hospital Biomedical Research Centre.
Tim je također proučavao niz upalnih stanja, uključujući pediatrijski multisistemski upalni sindrom (PIMS) – bolest koja se javlja nekoliko tjedana nakon preboljelog covida-19 i uzrokuje oticanje cijelog tijela – te Kawasaki bolest, upalu krvnih žila koja uzrokuje temperaturu, osip i oticanje.
“Nakon dijagnoze covida-19 vidimo da je rizik od upalnih stanja bio oko 15 puta veći u prvim tjednima, a taj se rizik zadržavao mjesecima – možda i gotovo do godinu dana. Nakon cijepljenja, međutim, vidimo da su rizici bili čak i nešto niži od prosječne razine, što vjerojatno odražava zaštitni učinak cjepiva”, dodala je koautorica prof. Angela Wood sa Sveučilišta u Cambridgeu i zamjenica ravnateljice u BHF Data Science Centru.
Stručnjaci naglašavaju da su nalazi, objavljeni u časopisu The Lancet Child and Adolescent Health, od velike važnosti za nacionalne kreatore politika i skrbnike koji odlučuju o davanju suglasnosti za cijepljenje djece.
Također su zaključili da rezultati podržavaju javnozdravstvenu strategiju cijepljenja protiv covida-19 djece i mladih kako bi se ublažili češći i dugotrajniji rizici povezani s infekcijom.
“Iako su rizici povezani s cjepivom vjerojatno rijetki i kratkotrajni, budući rizici nakon infekcije mogu se mijenjati kako se pojavljuju novi sojevi i kako se mijenja imunitet. Zato je praćenje zdravstvenih podataka cijele populacije i dalje ključno za donošenje odluka o cjepivima i drugim važnim javnozdravstvenim mjerama”, navodi dr. Wood.
Svijet
EU do 2040. gradi mrežu brzih vlakova. Zagreb–Budimpešta za 4 sata
Europska komisija predstavila je danas akcijski plan za željeznice velikih brzina kojim se utvrđuju koraci za poboljšanje prekograničnih i dalekih putovanja vlakom diljem Europe.
“Novi akcijski plan za brze željeznice utvrđuje korake koji su nam potrebni za stvaranje brže, interoperabilnije i bolje povezane europske željezničke mreže do 2040.”, izjavio je Raffaele Fitto, izvršni potpredsjednik Europske komisije.
Vlak kao alternativa kraćim letovima
Dovršetkom brzih željezničkih veza između glavnih gradova Europske unije putnici bi trebali dobiti privlačnu alternativu letovima na kraćim relacijama i dugotrajnim putovanjima automobilom.
Prema procjenama Komisije, dovršetak planirane mreže velikih brzina TEN-T do 2040. godine zahtijevat će oko 345 milijardi eura ulaganja. Ambicioznija verzija mreže, s brzinama znatno iznad 250 km/h, mogla bi doseći trošak od 546 milijardi eura.
Takva ulaganja nije moguće financirati samo javnim novcem, upozorava Komisija, pa će biti potrebna privatna ulaganja te zajmovi i jamstva financijskih institucija poput Europske investicijske banke (EIB) i nacionalnih razvojnih banaka.
TEN-T mreža uključuje i Hrvatsku
Plan se nadovezuje na postojeću transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T), predviđajući povezivanje glavnih čvorišta pri brzinama od 200 km/h i više.
Prema Uredbi TEN-T iz 2024., Hrvatska je, uz postojeća dva prometna koridora — Mediteranski koridor i Rajna–Dunav, dodatno uvrštena u još dva: Baltičko more–Jadransko more i Zapadni Balkan–Istočni Mediteran.
Uredbom je obuhvaćena željeznička infrastruktura do Splita, a luke Split i Ploče postale su dio osnovne mreže TEN-T-a.
Putovanje Zagreb–Budimpešta bit će kraće za gotovo dva sata
Prema projekcijama Komisije, nova mreža značajno će skratiti vrijeme putovanja diljem Europe:
iz Zagreba u Budimpeštu – 4 sata i 15 minuta umjesto sadašnjih 6 sati,
iz Berlina u Kopenhagen – 4 sata umjesto 7,
iz Sofije u Atenu – 6 sati umjesto 13 sati i 40 minuta.
Nejednaka razvijenost željezničkih pruga
Povjerenik za održivi promet i turizam Apostolos Tzitzikostas upozorio je da je 12.000 kilometara brzih željezničkih pruga danas koncentrirano u tek nekoliko država članica – Španjolskoj, Francuskoj, Italiji i Njemačkoj – dok su srednja i istočna Europa slabo povezane.
“To se mora promijeniti”, poručio je Tzitzikostas.
-
magazin3 dana prijeŠPICA!
-
magazin5 dana prijeĐIR PO GRADU sa Sašom Čukom
-
magazin5 dana prije(VIDEO) NOVA ČOLIĆEVA PJESMA NA KOJU SE DUGO ČEKALO – “TAMO” / Konačni glazbeni susret dva velikana – Čolić s Huljićevim potpisom
-
ZADAR / ŽUPANIJA5 dana prijeFOTO / U Europskom parlamentu obilježeno 1100 godina hrvatskog kraljevstva: promovirani Paški sir i Drniški pršut






