U Bakuu je počela UN-ova konferencija o klimatskim promjenama. Jesu li svjetski čelnici spremni napraviti nužne zaokrete kako bi se zaustavilo globalno zagrijavanje? Kako će na borbu protiv klimatskih promjena utjecati dolazak Trumpa na čelo SAD-a – koji je već najavio ponovni izlazak iz Pariškog sporazuma? Koliko su Europa, a posebice Hrvatska daleko stigle u zelenoj tranziciji?

Geofizičar Branko Grisogono za HRT je kazao kako će ova godina biti prva ili druga najtoplija godina globalno od kada postoje mjerenja.

“Trend je neumoljiv i idemo prema gore. Vidimo to po ekstremnim događajima koji su sve češći. Pojačani su ekstremi i temperatura ide prema gore”, naglasio je.

Rekao je kako pojava ”hladne kaplje” ili visinske ciklone je česta pojava, ali ne tako česta kao što je bila ove godine.

“Izgledi su da će takvih žestokih ciklona biti sve više i bit će sve dugotrajnije”, naglašava.

Daljnja degradacija prirode

Nataša Kalauz, izvršna direktorica Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF Adrija kazala je kako je najnoviji izvještaj WWF-a pokazao daljnju degradaciju prirode.

“Ono što posebno zabrinjava je brzina kojom gubimo vrste. Mi smo u 50-ak godina izgubili preko 70 posto vrsta. Zabrinjava i to što se približavamo parametrima koji označavaju visoki stupanj ugroze za sav život na planeti Zemlji.”

“Pariški je sporazum skupina lijepih želja, ali on nema sankcijske mehanizme. Ne može se reći da se ništa nije radilo, mnoge su se zemlje obvezale za određene klimatske ciljeve i tu je EU lider, ali zabrinjava izostanak najvećih „svjetskih zagađivača”, kazala je.

Istaknula je kako zabrinjava situacija u SAD-u gdje se očekuje povlačenje iz Pariškog sporazuma, a izostaje i Kina.

Klimatske promjene najviše uvjetovane ljudskim djelovanjem

Kalauz naglašava kako ne postoje znanstvene dileme da su klimatske promjene najviše uvjetovane ljudskim djelovanjem.

Grisogono je naglasio da kada bi u ovom trenutku prestali proizvoditi stakleničke plinove, zagrijavanje bi trajalo još stotinjak godina zbog toplinske tromosti oceana i mora, ali postoji velika šansa za ubrzavanje zagrijavanja.

“Najviše stradavaju siromašne zemlje. Tamo gdje je pustinja, bit će je više i tamo gdje je loše bit će još gore, a gdje su klizišta i poplave, bit će toga još žešće i češće”, istaknuo je.

Potrebne restrikcije i nova pravila u proizvodnji energije i hrane

Smatra kako su potrebne restrikcije i nova pravila u proizvodnji energije i hrane.

Kalauz se složila i rekla kako ne postoji dileme što se treba učiniti, ali kako ne postoji politička volja da se sve provede, ali ne postoji ni, kako kaže, interes krupnog kapitala da dio svog profita usmjeri u borbu protiv klimatskih promjena.

Na pitanje što se očekuje od ovogodišnje klimatske konferencije Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, rekao je kako je ove godine tema postavljanje novog globalnog cilja vezano uz financiranje fonda koji bi se trebao boriti protiv klimatskih promjena i to upravo za zemlje koje su u razvoju.

“To je bilo postavljeno na 100 milijardi dolara godišnje, a cilj je da se taj iznos poveća i oko toga će se voditi pregovori. Razgovarat će se i oko povećanja nacionalnih ambicija i obveza”, kazao je.

Dodaje kako neki očekuju kako će ova konferencija biti točka preokreta, ali svi moramo raditi da pomaci budu značajniji.

“Kada pogledamo da je Kina najveći emiter s gotovo jednom četvrtinom svjetskih emisija, a SAD je na drugom mjestu, onda je izostanak njihovih čelnika na konferenciji primjetan. Za borbu protiv klimatskih promjena bitna je uključenost svih država svijeta i zajednički rad za iznalaženje rješenja”, naglasio je.

Zeleni plan

Kalauz je rekla kako je brine što je u EU parlamentu krenula snažna kampanja o zaustavljanju Zakona o deforestaciji što znači da EU šalje poruku o njenom stajalištu kada je u pitanju zelena tranzicija.

Duplić je rekao kako želi vjerovati u europski „Zeleni plan” te da će generacija koje dolaze učiti o jednom povijesnom iskoraku za svjetliju budućnost.

“Taj plan je zahtjevan i podrazumijeva promjene u funkcioniranju cijelog društva. Smatram da nemamo alternativu”, naglašava.

Nekada je to bila europska Sjeverna Koreja, zatvorena komunistička diktatura. Ali sada Albanija mami milijune turista godišnje, a sve veći dio dolazi u potrazi za blistavim osmijehom ili boljim grudima.

“Ne volim govoriti o medicinskom turizmu. Zvuči pomalo zastrašujuće”, rekao je Dritan Gremi, koji vodi stomatološku kliniku u glavnom gradu Tirani.

“Više volim govoriti o turizmu sreće”.

Gremi je rekao da njegova klinika nudi “visokokvalitetnu uslug i opremu”, zajamčenu i certificiranu prema europskim standardima. Ali za samo po djeliću europskih cijena.

Ima talijanske, francuske, belgijske i švicarske klijente koji su često privučeni paket aranžmanima koji uključuju troškove putovanja i smještaja.

Prodaja osmijeha

Putovanje Stephanea Pealata u Albaniju počelo je s nadom u novi osmijeh po pristupačnoj cijeni.

On i njegov brat, iz Valencea na jugu Francuske, dugo su patili od problema sa zubima koji ih je nagnao da na složenu proceduru implantacije zuba.

“U Francuskoj smo imali početnu procjenu koja je bila vrlo, vrlo skupa. Zatim smo počeli tražiti na internetu — Bugarska, Turska, Albanija, Španjolska”, rekao je Pealat za AFP.

Za kliniku Gremi saznao je tijekom konzultacija u Lyonu s albanskim stomatolozima.

Nakon prvog posjeta u kolovozu, Pealat i njegov brat bili su zadovoljni viđenim u Tirani i vratili su se u jesen.

Operacija ugradnje zubnih implantata za koju se odlučio koštala je otprilike 50.000 eura u Francuskoj, u usporedbi sa samo 13.500 eura u Albaniji.

Za Pealata to nije bila mala razlika.

“Važno je imati lijep osmijeh”, rekao je.

Nathalie Gangloff, koja radi u domu za starije u Cognacu u zapadnoj Francuskoj, također je odabrala kliniku u Albaniji za liječenje svojih stomatoloških problema.

Platila je manje od 15.000 eura za zube u usporedbi s 42.000 eura koliko bi morala potrošiti u Francuskoj.

Nakon vađenja i ugradnje implantata u veljači, vratila se u Tiranu sredinom rujna na završni rad, sretna što opet ima svoj osmijeh.

“Za moj posao važno je imati lijepe zube”, rekla je za AFP, rekavši da je odmah promijenila profilnu sliku na Facebooku kako bi pokazala svoj nov osmijeh.

Liječnik nije hotel s pet zvjezdica

Niski troškovi režija i niski porezi pomogli su albanskim klinikama da privuku klijente nižim cijenama.

Procjenjuje se da sektor medicinskog turizma u zemlji zarađuje između 200 i 250 milijuna eura godišnje, a najmanje 50.000 Talijana svake godine posjeti Tiranu radi liječenja.

Međutim, postupci nisu bez rizika.

Voditelj albanske nacionalne udruge liječnika Fatmir Ibrahimaj rekao je da se i strani i lokalni pacijenti ne bi trebali oslanjati samo na internetsko oglašavanje za kozmetičke zahvate i pripaziti gdje se podvrgavaju liječenju.

“Liječnik nije hotel s pet zvijezdnica ili s nijednom”, rekao je Ibrahimaj novinarima.

“Sve više stranih turista također dolazi i na kozmetičke tretmane kako bi uljepšali svoj osmijeh”, rekla je Monika Fida, dermatologinja i sveučilišna predavačica u Tirani.

Posebno su popularne injekcije hijaluronske kiseline u usne.

“Iznad svega žele se osjećati dobro i imati što prirodnije oblikovane usne”, dodala je Fida, koja kaže da njezinu kliniku svake godine posjeti između 750 i 1000 stranih pacijenata.

Vera Panaitov, 60-godišnja talijanska kuharica iz Verone, prvo je došla u Tiranu ‘srediti’ zube.

Ali kad je već bila ondje, odlučila se i za zahvate na grudima i struku.

“Morate biti lijepi u bilo kojoj dobi i sreću u svakom trenutku”, rekla je za AFP, smiješeći se iz bolničkog kreveta, rekavši da se osjeća “pomlađenom”.

Katar više neće biti posrednik u pregovorima o prekidu vatre u Gazi sve dok Hamas i Izrael “ne pokažu iskrenu spremnost da se vrate za pregovarački stol”, rekao je Reutersu dužnosnik upućen u to pitanje. Zaljevska zemlja zaključila je da Hamasov politički ured u Dohi “više ne služi svojoj svrsi”, dodao je dužnosnik.

Ovaj potez označava najveći neuspjeh u naporima da se postigne prekid vatre otkako je Hamas pokrenuo rat u Gazi napadom na Izrael 7. listopada prošle godine.

“Katarci su od početka sukoba govorili da mogu posredovati samo kada obje strane pokažu istinski interes za pronalaženje rješenja”, rekao je dužnosnik. Dodao je da je Katar o svojoj odluci obavijestio Hamas, Izrael i američku administraciju. Katar je zajedno sa SAD-om i Egiptom odigrao važnu ulogu u dosad bezuspješnim pregovorima o prekidu vatre u jednogodišnjem ratu u Gazi. U posljednjem krugu pregovara sredinom listopada nije postignut dogovor jer je Hamas odbacio kratkoročni prijedlog o prekidu vatre.

“Nakon što su ponovno odbili prijedlog o oslobađanju talaca, čelnici Hamasa više ne bi trebali biti dobrodošli u glavnim gradovima bilo kojeg američkog partnera. To smo naglasili Kataru nakon što je Hamas prije nekoliko tjedana odbio još jedan prijedlog za oslobađanje talaca”, rekao je visoki dužnosnik koji želi ostati anoniman.

Katar je iznio zahtjev vođama Hamasa prije otprilike 10 dana, rekao je dužnosnik. Washington je rekao Dohi da je sad pravo vrijeme da zatvori politički ured skupine.

Tri dužnosnika Hamasa porekla su da je Katar rekao vođama Hamasa da više nisu dobrodošli u zemlji. Glasnogovornik katarskog ministarstva vanjskih poslova to nije komentirao.

Nije jasno je li Katar čelnicima Hamasa dao konkretan rok da napuste zemlju.

Administracija predsjednika Joea Bidena sprema se na zadnji pokušaj da zaustavi izraelske napade u Gazi i Libanonu. Ovotjedni izbor republikanca Donalda Trumpa za sljedećeg predsjednika SAD-a znatno je smanjio Bidenov utjecaj tijekom njegovih posljednjih tjedana na dužnosti.

U prethodnom krugu pregovora o prekidu vatre, neslaganja oko novih zahtjeva koje je Izrael postavio o budućoj vojnoj prisutnosti u Gazi opstruirala su dogovor, čak i nakon što je Hamas prihvatio verziju prijedloga o prekidu vatre koju je Biden predstavio u svibnju.

Hamas je u to vrijeme smatrao da Izrael želi dogovor postići u zadnji čas i brinuo se da će svi ustupci koje napravi biti popraćeni dodatnim zahtjevima, rekao je za Reuters u kolovozu izvor blizak pregovorima.

Katar, utjecajna država i glavni saveznik Washingtona izvan NATO-a, ugostila je političke čelnike Hamasa od 2012. u sklopu sporazuma sa SAD-om.

Katarski premijer šeik Mohamed bin Abdulrahman al Tani više je puta rekao tijekom prošle godine da Hamasov ured postoji u Dohi kako bi omogućio pregovore sa skupinom te da će dopustiti da Hamasov ured ostane otvoren sve dok je kanal koristan.

Nije jasno koliko dužnosnika Hamasa živi u Dohi, ali oni uključuju nekoliko vođa koji bi mogli biti zamjena za vođu Jahju Sinvara, kojeg su izraelske snage ubile u Gazi prošlog mjeseca.