Njemačka vlada odobrila je u srijedu zakon kojim se uvodi novi oblik vojne službe, doznaje se iz vladinih izvora.

Zakonom, koji je predstavio ministar obrane Boris Pistorius, ponovno se uspostavlja vojni registar u koji se mladići moraju upisati kada navrše 18 godina, u kojem se navodi jesu li voljni i sposobni služiti vojnu službu, javlja njemačka agencija Dpa.

“Zakon o novoj vojnoj službi omogućuje nam ponovno uspostavljanje vojnog registra koji više ne postoji jer je 2011. godine ukinut obvezni temeljni vojni rok. Da sutra nastupi obrambeno stanje, ne bismo znali koga možemo zvati jer nema potpune baze podataka”, rekao je Pistorius za Dpa uoči odluke.

Ruski rat protiv Ukrajine potaknuo je Njemačku da preispita svoju obrambenu poziciju, koja je sve više patila od nedostatka ulaganja od kraja Hladnog rata kako se činilo da se neposredne prijetnje smanjuju.

Obvezni vojni rok ukinut je u Njemačkoj 2011. nakon 55 godina, što je dovelo do ukidanja svih povezanih procesa, uključujući i registar. Međutim, zakon i dalje dopušta ponovno uspostavljanje obveznog vojnog roka ako parlament proglasi stanje obrane.

Njemačka vojska, ili Bundeswehr, suočena je s problemima s osobljem. U lipnju je imala manje od 180.000 vojnika u evidenciji, kao i dodatnih 60.000 stalno integriranih rezervista.

Treba im 460.000 vojnika
Pistorius je rekao da Njemačkoj treba oko 460.000 vojnika kako bi ispunila ciljeve NATO-a i da se “veliki dio njih, oko 260.000, mora moći povući iz rezervi”.

Prema podacima Bundeswehra, trenutno postoji oko 15.000 mjesta za obuku volontera koji služe vojsku, od kojih je 5.000 redovito upražnjeno. Bundeswehr također planira stvoriti dodatnih 3000 mjesta za obuku godišnje.

Vojni planeri vjeruju da će obvezni registar i mjesta za dobrovoljnu službu biti dovoljni da osiguraju dovoljan broj kandidata.

Popis nije obavezan za žene
Njemački ustav predviđa samo obveznu vojnu službu za muškarce, zbog čega je popis neobavezan za žene.

Osnovna obuka za novu vojnu službu trebala bi trajati šest mjeseci, s mogućnošću produljenja do 23 mjeseca ako se ljudi odluče specijalizirati za određeno područje.

Pistorius je rekao da se razmatra plaća od najmanje 1.800 eura za regrute, a možda i do 200 eura više, ovisno o okolnostima.

Zakon sada mora proći kroz dva doma njemačkog parlamenta. Mogao bi stupiti na snagu u svibnju sljedeće godine.

Apple je upozorio investitore da nijedan od budućih proizvoda možda neće postići izvanredan financijski uspjeh kao iPhone unatoč velikim ulaganjima tvrtke u umjetnu inteligenciju i virtualnu stvarnost.

Ovo upozorenje Apple je naveo u svom najnovijem godišnjem izvješću, u kojem je ažurirao dio o potencijalnim rizicima. Apple je upozorio da bi budući proizvodi mogli donijeti manje prihoda i nižu zaradu, izvještava Financial Times.

“Novi proizvodi, usluge i tehnologije mogu zamijeniti postojeće, ali pritom ostvariti manje prihode i niže zarade”, stoji između ostalog u Appleovom izvješću. Tvrtka priznaje da bi takve promjene mogle imati “značajan negativan utjecaj” na njeno poslovanje i financijsku stabilnost.

Apple danas vrijedi 3.4 bilijuna dolara zahvaljujući uspjehu iPhonea
Apple danas vrijedi približno 3.4 bilijuna dolara zahvaljujući uspjehu iPhonea, koji mu donosi rekordne zarade. U zadnjem tromjesečju zarada je bila znatno veća nego 2007. godine, kada je iPhone tek lansiran.

Unatoč rastućoj konkurenciji proizvođača jeftinijih pametnih telefona Apple je zadržao značajnu zaradu, osobito jer kupci biraju skuplje modele iPhonea. Odjel usluga tvrtke, uključujući App Store i prihode od Google pretraga, trenutno ostvaruje zaradu veću od 70%.

Upozorenje dolazi u trenutku kada Apple intenzivno ulaže u nove tehnologije, uključujući nedavno lansiran Apple Intelligence i Vision Pro uređaj po cijeni od 3499 dolara. Analitičari upozoravaju da se Apple suočava s neizvjesnostima oko toga kako će zarađivati na novim projektima, posebice u području umjetne inteligencije, gdje su konkurenti poput Googlea i Mete ostvarili prednost.

“Nalazimo se u trenutku s mnogo nepoznanica”, izjavio je Gene Munster iz Deepwater Asset Managementa za Financial Times, ističući pitanja o tome kako će Apple ostvarivati prihod od AI značajki osim kroz prodaju uređaja. S druge strane, analitičari s Wall Streeta predviđaju da bi Appleova bruto marža mogla dosegnuti 49% do 2030. godine.

Donald Trump novi je predsjednik SAD-a. Ako ste se ikada pitali kako izgleda njegov prosječan dan i što sve u njemu pojede, imamo odgovor. Iako je predsjednik, jede neke sasvim uobičajene stvari, ali i fast food, baš kao pravi Amerikanac.

Preskače doručak
Trump je u razgovoru s Jessejem Waltersom iz Fox Newsa 2016. rekao da, kad god može, preskače doručak. Najčešće jede ručak, no njegov najdraži obrok u danu je večera. Ipak, ponekad odluči doručkovati te u tom slučaju uglavnom bira jaja i slaninu, žitarice ili McDonald’s McMuffin, a ne pije ni čaj ni kavu.

Voli mesnu štrucu
Osim što ne doručkuje, ponekad preskoči i ručak. Njegove prehrambene navike otkrivene su u knjizi Let Trump Be Trump koju je napisao bivši voditelj kampanje Corey Lewandowski, koji tvrdi da je predsjednik ponekad izdržao 14 do 16 sati bez jela.

Trump je veliki obožavatelj mesnih štruca, a to je poznato još od 2005. godine, kada su se on i Melania pojavili u gostima kod Marthe Stewart. Tamo su pripremali sendvič od mesne štruce, za koji je Trump rekao da mu je najdraži oblik mesne štruce.

Obožava fast food i dijetalnu Colu
Trump je i veliki obožavatelj brze hrane, uključujući McDonald’s, Burger King i KFC. Za večeru najčešće bira McDonald’s, i to dva Big Maca, dva Filet-O-Fisha i mali čokoladni shake. Trump je također obožavatelj pizze iako ne voli jesti koru. Kada ne jede prženu piletinu ili hamburgere, Trump uživa u dobrom odresku. Voli ih dobro pečene i poslužene s kečapom.

Novi predsjednik SAD-a voli dijetalnu Colu, koju ponekad popije za doručak. Navodno je u Bijeloj kući za vrijeme prvog mandata čak imao instaliran gumb za dijetalnu Coca-Colu, koju su mu nerijetko donosili i do 12 puta dnevno.

Osim što je pio 12 limenki dijetalne Cole dnevno, volio je i jesti grickalice, a najčešće su to bili Lays čips ili Doritosi. Trump navodno otvara novi paket grickalica svaki put kad ih jede, čak i ako je u prethodnom paketu ostalo još, i to zato što je germofob, odnosno ima strah od bakterija.