Europska komisija predložila je akcijski plan za spas europske autoindustrije. Do kraja desetljeća emisije CO2 se u prodaji novih automobila moraju smanjiti za 55%, a plan potpune zabrane novih osobnih automobila i kombija na fosilna goriva od 2035. godine ostaje i dalje na snazi, prenosi Reuters.

“Držimo se ciljeva za 2035., što znači da se držimo ciljeva za 2025., 2030. i, naravno, ciljeva za 2035.”, kaže povjerenik za promet Apostolos Tsitsikostas.

Komisija je najavila kako će ovog mjeseca predložiti izmjenu Uredbe o standardima za emisije CO2 za automobile, čime bi se proizvođačima omogućilo da ostvare svoje ciljeve usklađenosti tako što bi se njihova učinkovitost utrostručila tijekom trogodišnjeg razdoblja (2025.-2027.). Prevedeno, dopustilo bi im se da nedostatke u jednoj ili dvije godine nadoknade postignućima u preostalim godinama.

Plan za spas europskih proizvođača
Nakon što je u siječnju pokrenut strateški dijalog o budućnosti autoindustrije u Europi, iz Europske komisije sada dolazi i akcijski plan za spas europskih proizvođača težak oko 1.8 milijardi eura. Komisija tako predviđa stvaranje čvrstog lanca opskrbe sirovinama potrebnim za baterije, kao i poticanje proizvodnje baterija na teritoriju EU uz određene poticaje za kupovinu europskih električnih vozila.

Predviđa se i stvaranje saveza za autonomna vozila na nivou EU. U ovom području Europa želi što prije razviti novu generaciju vozila opremljenih naprednim tehnologijama. Komisija tu predviđa milijardu eura ulaganja.

Konačno, tu je i dekarbonizacija, a prvenstven cilj je utjecati na korporativne flote kako bi se još brže unaprijedili vozni parkovi korporacija po pitanju “zelenih” aspekata.

Tanker za naftu i teretni brod sudarili su se u Sjevernom moru. Čamci za spašavanje i vatrogasne ekipe su na terenu, a operacija spašavanja Obalne straže se koordinira, javlja BBC.

Navodno su se brodovi sudarili uz obalu istočnog Yorkshirea.

Prema informacijama koje je objavio BBC, tanker je u plamenu. Vatrogasni timovi na moru rade na obuzdavanju požara, dok spasioci koordiniraju operaciju na licu mjesta.

Ukrajina će ovaj tjedan u ključnim bilateralnim pregovorima pokušati uvjeriti SAD da obnovi vojnu i obavještajnu podršku, nastojeći pridobiti Donalda Trumpa na svoju stranu tako što će pokazati da Volodimir Zelenski želi što brži završetak rata s Rusijom, piše Financial Times.

Dužnosnici upoznati s pripremama za pregovore u Saudijskoj Arabiji otkrili su da će Kijev predložiti djelomični prekid vatre s Rusijom, koji bi uključivao obustavu dalekometnih napada dronovima i raketama te borbenih operacija na Crnom moru. Ukrajinska vlada nada se da bi napredak u pregovorima mogao potaknuti Washington da preokrene odluku o zamrzavanju obavještajnog dijeljenja i opskrbe oružjem. Jedan ukrajinski dužnosnik rekao je da će Kijev kratkoročno dati prioritet popravljanju odnosa sa SAD-om, dok su dva europska dužnosnika istaknula da Ukrajina vidi napredak u pregovorima o prekidu vatre kao uvjet za ponovno pokretanje vojne i obavještajne pomoći.

“Cilj bilo kakvih pregovora između ukrajinskih i američkih vlasti u Saudijskoj Arabiji bit će, između ostalog, dogovor o nastavku pomoći”, izjavio je krajem prošlog tjedna Fedir Venislavski, zastupnik stranke Zelenskog i član parlamentarnog odbora za nacionalnu sigurnost. Američki državni tajnik Marco Rubio boravit će do srijede u saudijskom gradu Džedi, gdje će sudjelovati u pregovorima s ciljem “napretka prema završetku rata između Rusije i Ukrajine”, rekao je glasnogovornik State Departmenta.

Trump je jučer izjavio kako očekuje “neke prilično dobre rezultate iz Saudijske Arabije ovaj tjedan”, dodajući kako od Ukrajine želi da “pokaže da želi mir jer do sada to nisu pokazali u dovoljnoj mjeri”. Kad su ga novinari u Air Force Oneu pitali hoće li razmotriti obnovu obavještajne suradnje, američki predsjednik odgovorio je: “Upravo to činimo. Upravo to činimo.”

Zelenski mijenja pristup
Američki pritisak na Kijev natjerao je administraciju Zelenskog da promijeni pristup nakon neuspješnog sastanka u Bijeloj kući 28. veljače.

“Taktika se promijenila”, rekao je Volodimir Fesenko, politički analitičar iz Kijeva. “Sada je najvažnije normalizirati odnose sa SAD-om. Ako je ranije plan bio prvo osigurati sigurnosna jamstva, a zatim tražiti prekid vatre, sada je jasno da se to neće dogoditi tim redoslijedom. Trump tvrdi da Ukrajina ne želi prekid vatre pa nam je cilj pokazati SAD-u da smo spremni djelovati što je brže moguće i započeti izravne pregovore s Rusijom”, dodao je.

Zelenski je u četvrtak u Bruxellesu rekao čelnicima EU da želi sklopiti okvirni sporazum sa SAD-om koji bi otvorio put za daljnje detaljne dogovore o mineralnim resursima i sigurnosnim jamstvima. Širi sporazum započeo bi obustavom zračnih napada, operacija na moru i napada na energetsku i drugu civilnu infrastrukturu. Nastavio bi se razmjenom zarobljenika i povratkom ukrajinske djece koju su ruske vlasti otela, što bi trebalo izgraditi međusobno povjerenje.

Ukrajinski predsjednik otputovat će danas u Saudijsku Arabiju kako bi se sastao s prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom, dok će pregovori u Džedi započeti sljedeći dan. Šef ureda Zelenskog Andrij Jermak vodit će ukrajinski pregovarački tim, a sudjelovat će i ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha, ministar obrane Rustem Umerov te zamjenik šefa predsjedničkog ureda Pavlo Palisa.

Dogovor o mineralima neće biti dovoljan?
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da Bruxelles i Kijev “rade vrlo, vrlo blisko zajedno”. Dok europski dužnosnici tvrde da je oko 20 zemalja, predvođenih Ujedinjenim Kraljevstvom i Francuskom, izrazilo spremnost formirati “koaliciju voljnih” za podršku Ukrajini nakon eventualnog prekida vatre, Trump se zasad suzdržava od obećanja američke podrške takvoj inicijativi.

Američki predsjednik bio je bijesan prošlog tjedna kada je njegov ukrajinski kolega sugerirao da je dogovor o završetku rata još uvijek vrlo daleko. “Ako netko ne želi sklopiti dogovor, neće dugo opstati”, rekao je Trump nakon toga.

Međutim, Kijev nije odustao od američkog sudjelovanja u provedbi eventualnog prekida vatre, prema tvrdnjama europskih dužnosnika koji su razgovarali s ukrajinskim kolegama uoči pregovora. Oni navode da bi to moglo uključivati, ali ne nužno ograničiti se na korištenje američkih satelita ili signala obavještajnih službi za nadzor prekida vatre.

NBC News je izvijestio da američki dužnosnici smatraju kako dogovor o mineralima neće biti dovoljan da Trump obnovi pomoć i obavještajnu suradnju. Prema njima, Trump želi vidjeti promjenu u stavu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog prema mirovnim pregovorima, uključujući i spremnost za ustupke kao što je predaja teritorija Rusiji. Trump dodatno želi da Zelenski napravi neki pomak prema održavanju izbora u Ukrajini i moguće prema povlačenju s mjesta vođe zemlje, rekli su službenici.

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova prošlog je tjedna izjavila da je “bilo kakav predah apsolutno neprihvatljiv” bez “konačnog rješenja”.