Profesor na Institutu za međunarodne odnose u Kijevu Maksim Kamenjecki gostovao je u Novom danu kod Tihomira Ladišića gdje je komentirao 1000 dana rata u Ukrajini. Kamenjecki tvrdi da posljednjih mjesec dana Rusi povećavaju broj udara. “Dopuštenje ukrajinskim snagama da udare po Rusiji je kontroverzno, barem po oružju kojim Ukrajina raspolaže i mogućnosti tog oružja. Tih ATACAMS raketa koje imaju domet do 300 kilometara nema puno”, rekao je. “Rusija je zadnjim udarima pokazala što će biti njihov cilj, a to su brane na Dnjepru. Pokušali su pogoditi branu kod Kremenčuka iznad koje se nalazi veliko umjetno jezero i u slučaju rušenja te brane grad Kremenčuk će ostati pod vodom”, dodao je.

Sukob Rusije i NATO-a?
S obzirom da je Ukrajina dobila zeleno svjetlo od strane SAD-a da gađa ciljeve u Rusiji, Kamenjecki smatra da to neće otvoriti sukob Rusije i NATO-a. “Oni će se osvećivati na nama ako budemo koristili dalekometno oružje”, istaknuo je.

“Rusi sada napreduju svugdje na bojišnici i nezgodno je sada prognozirati koliko ćemo izdržati. Jednostavno nema oružja za brigade i za neko vraćanje pozicija. Rusi će i dalje udarati svojim sredstvima, jučer su čak gađali teritorij koji je vrlo blizu Mađarske, Zakarpatje”, rekao je. “Oružje koje sada imamo je imalo smisla kada je bilo isporučeno, kada su Rusi imali svoje avione imali na aerodromima koji su bili u dometu tog oružja. Rusi su još prije godinu dana maknuli te avione i ostala su samo skladišta. Ukrajina je sinoć pogodila jedno skladište gdje su Rusi držali rakete poput Iskandera”, dodao je.

O dolasku Donalda Trumpa na vlast kaže da Ukrajinci očekuju neki njegov potez. “Taj potez se poklapa s programom koji je najavljivao, a to je da će prekinut rat, što je teško zamisliti s obzirom na poziciju Rusije. Nije poznato je li komunicirao s Vladimirom Putinom ili ne. Rusi su sada krenuli još žešće i za njih nema autoriteta koji ih može zaustaviti”, naveo je Kamenjecki.

Tvrdi da je solidarnost Europe poprilično verbalna. “Prave pomoći u pravom trenutku nema. Rusija je morala angažirati još jednu nuklearnu zemlju, a to je Sjeverna Koreja. Kina dosta pomaže jer praktički svi dronovi kojima Rusi napadaju naš teritorij su kineske proizvodnje. Situacija će biti dramatična i možda će s ukrajinske strane tražiti poteze koji nisu simpatični”, ustvrdio je.

Ruska softverska tvrtka Pro32 pozvala je sedmogodišnjeg programera da se pridruži njenom menadžerskom timu čim bude dovoljno star da preuzme plaćeni posao, piše britanski BBC. Dogovorili posao s Pro32
Sergej iz Sankt Peterburga izgradio je ime za sebe, objavljujući već s pet godina videozapise koji objašnjavaju kako se programira softver.

Na temelju tih snimki, tvrtka za informacijsku sigurnost Pro32 poslala mu je pismenu ponudu za posao voditelja korporativnih treninga. Prema ruskim zakonima, Sergej ne bi mogao preuzeti nikakav plaćeni posao do svoje 14. godine. Ipak, izvršni direktor Pro32 Igor Mandik rekao je za BBC da je u međuvremenu razgovarao sa Sergejevim roditeljima o pronalaženju načina za suradnju.

”Njegov otac Kiril bio je iznenađen i rekao je kako su svi u obitelji sretni te da jedva čekaju kada će se Sergej moći pridružiti tvrtki.

Na objavljenim snimkama, Sergej na ruskom, a ponekad i na pomalo lošem engleskom jeziku, prolazi kroz izazove kodiranja korak po korak.

Neka vrsta Mozarta
Njegov YouTube kanal ima više od 3500 pretplatnika, zainteresiranih za učenje programskih jezika Python i Unity ili onih koji žele čuti više o neuronskim mrežama koje su temelj mnogih alata za umjetnu inteligenciju.

Mandik je rekao da je Sergej pokazao izvanredne razvojne, ali i jedinstvene vještine u podučavanju.

”Za mene je on neka vrsta Mozarta. Potpuno sam siguran da će kad napuni 14 godina biti guru podučavanja i razvoja. Moramo čekati sedam godina, nakon čega ćemo započeti razgovor o njegovoj plaći”, rekao je Mandik za programersko čudo od djeteta.

Na većini azijskih burzi cijene su dionica porasle, kao i dan prije na Wall Streetu, dok je vrijednost dolara prema košarici valuta blago ojačala, nakon jučerašnjeg pada.

Azijski MSCI indeks bio je u 7,00 sati u plusu 0,2 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,4 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji i Australiji porasle između 0,1 i 0,9 posto. U Hong Kongu i Šangaju pale su, pak, između 0,2 i 1 posto.

Kineski burzovni indeksi skliznuli su na najniže razine u dva tjedna jer su i dalje pod pritiskom krize na tržištu nekretnina, usporenog rasta gospodarstva i rizika da će novi-stari predsjednik SAD-a Donald Trump povećati carine na uvoz kineskih proizvoda.

Najviše porasle cijene dionica u energetskom sektoru
Na ostalim su burzama u regiji cijene dionica porasle, kao i jučer na Wall Streetu. Doduše, Dow Jones oslabio je 0,13 posto, no S&P 500 ojačao je 0,39, a Nasdaq indeks 0,60 posto.

Pritom su najviše porasle cijene dionica u energetskom sektoru, u prosjeku 1,05 posto, dok su najviše pale u industrijskom.

Značajnijih vijesti nije bilo dok ulagači čekaju kvartalne poslovne rezultate Nvidie, koji će biti objavljeni u srijedu.

Dionica tog proizvođača čipova među najvećim je dobitnicama posljednjih godina, zahvaljujući euforiji u vezi razvoja umjetne inteligencije. Poslovno izvješće pokazat će ima li još prostora za rast cijene dionice Nvidie ili slijedi korekcija.

U fokusu ulagača bit će ovoga tjedna i kvartalni poslovni rezultati trgovačkih lanaca, kao što su Walmart, Target i Lowe’s, koji će pokazati kakva je bila prodaja uoči nadolazeće predbožićne potrošačke sezone.

Dolar blago ojačao, cijene nafte porasle
A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago porasla, nakon jučerašnjeg pada.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, dosegnuo je jutros 106,20 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 106,12 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti oslabio 0,10 posto, na 154,50 jena.

No, američka je valuta blago ojačala u odnosu na europsku, za 0,15 posto, pa je cijena eura skliznula na 1,0585 dolara.

Cijene su nafte, pak, blago porasle. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,11 posto, na 73,40 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,09 posto, na 69,20 dolara.