Connect with us

Svijet

OD AUTIZMA DO INFARKTA Naša znanstvenica na nov način otkriva temelje brojnih bolesti

Published

on

Mlada hrvatska znanstvenica Sanja Franić nedavno je dobila sredstva za istraživanje u kojem će potpuno novom metodom pokušati otkriti nešto što još nikome nije pošlo za rukom – moguće genetske uzroke depresije

Ako se pokaže uspješnom, inovativna tehnika mogla bi biti korisna i u istraživanju te eventualno liječenju brojnih poremećaja, od autizma do kardiovaskularnih bolesti.

Nizozemski grant Rubicon, koji je na Sveučilištu u Amsterdamu dobila za dvogodišnju studiju na Oxfordu, trebao bi joj omogućiti da u potrazi za odgovornim genima prva pokuša upotrijebiti primjenu strojnog učenja u genetici.

U intervjuu za tportal naša je znanstvenica, koja je trenutno pri kraju doktorskog studija, objasnila da bi njen projekt mogao uvelike pridonijeti potrazi za genima relevantnim ne samo za bihevioralne osobine, nego za sve složene poligenetske osobine kao što su primjerice tjelesna visina i težina, razine inzulina, kardiovaskularne i neurološke bolesti, bolesti imunog i probavnog sustava, psihijatrijski poremećaji i mnogi drugi problemi.

‘Trenutno se u identifikaciju gena odgovornih za ove i druge složene osobine ulažu milijarde eura s malo uspjeha. Moje istraživanje temeljit će se na činjenici da postojeći pristupi ne koriste optimalno sve raspoložive podatke o DNA te da bi se primjenom umjetne inteligencije, odnosno strojnog učenja, njihova iskoristivost mogla znatno poboljšati’, rekla je mlada doktorandica.

Koja je tajna nove tehnike?

U svojem istraživanju Franić planira koristiti podatke iz najveće studije depresije u svijetu, CONVERGE, provedene na 12.000 ispitanika. Budući da su oni uglavnom preveliki da bi se analizirali u cijelosti, čak i superračunalima, pokušat će na njih primijeniti svoj inovativan pristup.

‘Prvo ću podijeliti genome testiranih na komadiće koji se obično nasljeđuju zajedno. Nakon toga ću na svaki od njih primijeniti algoritme koje ću istrenirati da razlikuju depresivne od nedepresivnih ispitanika. Djelići DNA na temelju kojih će se klasifikacija uspješnije obavljati morali bi biti u uzročnoj vezi s depresijom. Budući da nijedan gen za depresiju dosada nije nađen, ako uspije, metoda bi trebala imati veliko značenje’, objasnila je naša sugovornica.

Na pitanje koliko je dobila, kaže da grant Rubicon, koji obično dobiva samo 10 posto najboljih kandidata, u njenom slučaju iznosi oko 1,2 milijuna kuna. Na kraju metodu planira implementirati u softverski paket koji će omogućiti njenu širu primjenu na bilo koju složenu osobinu.

Za genetiku, medicinu, farmaciju…

Projekt bi, ističe, mogao biti vrlo utjecajan kako unutar, tako i izvan genetike.

‘Otkriće novih gena za depresiju značilo bi moguću identifikaciju dosad nepoznatih molekularnih mehanizama koji utječu na ovaj poremećaj, što bi pak olakšalo otkrivanje novih meta na koje bi se mogli primijeniti novi lijekovi. Budući da mnogo ljudi pati od depresije barem jednom u životu, otkriće bi moglo biti značajno za velik dio društva. Neuspjeh u identifikaciji novih gena značio bi da na depresiju utječe više gena nego što se dosad pretpostavljalo ili da rijetke varijacije u genomu nemaju značajnijeg utjecaja na depresiju. Osim toga, softverski paket koji ću razviti i besplatno distribuirati značio bi da će metoda biti primjenjiva na druge složene ljudske osobine, a time važna ne samo za genetiku, već i za medicinu, farmakogenetiku, farmaciju i biofarmaciju’, istaknula je naša znanstvenica koja je 2006. magistrirala psihologiju na Sveučilištu u Zagrebu.

Ambiciozna i uspješna Požežanka dosad je dobila brojne hrvatske i inozemne stipendije i grantove, a već je objavila niz vrijednih radova.

Prije novog granta uglavnom se bavila genetikom bihevioralnih osobina. Velik dio doktorata provela je proučavajući blizance iz nizozemskog registra, jednog od najvećih u svijetu, a uključuje brojne podatke o blizancima i njihovim obiteljima.

‘Blizanci su idealan prirodni eksperiment jer dijele istu DNA, ako su jednojajčani, ili prosječno 50 posto DNA, ako su dvojajčani. Njihova sličnost u osobinama koje se proučavaju često ukazuje da je osobina nasljedna. Koristeći ovu jednostavnu logiku bihevioralni genetičari su utvrdili da je većina bihevioralnih osobina nasljedna. Zanimljiv primjer je inteligencija, koja je u ranom djetinjstvu nisko nasljedna – oko 20 posto – ali s godinama postaje sve više, 40-60 posto kroz djetinjstvo i pubertet do oko 80 posto u kasnoj adolescenciji i odrasloj dobi’, kaže Sanja Franić.

Puno bolji uvjeti, svi su kolege…

Naša sugovornica kaže da su joj uvjeti rada u Nizozemskoj općenito puno bolji nego u Hrvatskoj jer su, za razliku od većine hrvatskih sveučilišta, nizozemska prvenstveno istraživačke institucije koje imaju dovoljno zaposlenika da bi omogućile istraživanja kao primarne aktivnosti.

‘Predavanja sačinjavaju samo 10 do 20 posto posla, što znači da godišnje provedem oko mjesec dana predajući, a ostatak vremena u znanstvenom radu. Elitizam, koji sam znala primijetiti za studija u Hrvatskoj, ne postoji. Iako su mnogi od profesora svjetski poznati znanstvenici, uglavnom su skromni, a svako izražavanje osjećaja važnosti smatra se neukusnim. Svi se oslovljavamo imenom, na što sam se morala navikavati. Naravno, novca je daleko više. Država puno ulaže u znanost, a Nizozemci su u svijetu poznati kao vrhunski znanstvenici. Organizacijska kultura je puno horizontalnija u smislu da nadređeni i podređeni uglavnom ne postoje. Svi se cijene jednako i općenit stav je da smo svi kolege. Meni takav sustav puno više odgovara. Radi se puno, kao i na hrvatskim sveučilištima, samo što mi se čini da se kolege u Hrvatskoj gotovo uopće ne stignu baviti znanstvenim radom.’

Nema ni seksizma, naprotiv!

Iskustvo naše sugovornice pokazuje da problemi vezani uz spolnu diskriminaciju u Nizozemskoj praktički ne postoje.

‘Ustvari, ovdje je situacija često obrnuta – žene su nerijetko moćnije od muškaraca, iako se naglašava jednakost. To se odražava i u znanosti u kojoj su na nekim odsjecima žene zastupljenije. U nekim strukama muškarci se još uvijek nešto brže probijaju, no vjerujem da se razlika smanjuje. Osobno, nikad nisam imala osjećaj da sam diskriminirana kao žena’, ističe Franić.

Zašto u Nizozemskoj, a ne u Hrvatskoj?

Na pitanje koji su ključni razlozi zbog kojih je svoju karijeru odlučila nastaviti u Nizozemskoj, odgovara kratko: ‘Stručnost i resursi koji u Hrvatskoj ne postoje.’

‘Dakle da bih se bavila ovim čime se bavim, moram biti u inozemstvu. Jednog dana bih voljela doprinijeti razvoju znanosti u Hrvatskoj prikupljanjem sredstava za osnivanje novog sveučilišnog odsjeka ili istraživačke grupe i treningom mladih znanstvenika. Vjerujem da će povećana mobilnost koju omogućava članstvo u EU s vremenom pridonijeti tom cilju’, kaže.

Nije samo novac; ugodniji je i život

Osim radnih uvjeta, više joj odgovara sam život u sjeverozapadnoj Europi.

‘Ljudi su puno izravniji, što na početku velik broj stranaca doživljava kao grubost. No kad se čovjek navikne na taj način komunikacije, shvati da je ustvari lakši od našeg. Atmosfera je puno opuštenija i pozitivnija, ljudi poštuju tuđe granice i izrazito su tolerantni. Radi se puno, no za razliku od SAD-a, postoji dobra ravnoteža između posla i privatnog života. Sve se radi na organiziran, učinkovit i kvalitetan način. Ljudi su puno zadovoljniji nego kod nas; suprotno uvriježenom mišljenju, ne toliko zbog više novca, nego zato sto žive u funkcionalnijem sustavu. Nizozemska ima jaku kulturu suradnje, vidljivu svugdje, od poslovnog okruženja do naizgled trivijalnih stvari kao što je podržavanje nizozemske nogometne momčadi. Nakon što sam dosta dugo živjela i u Hrvatskoj i u Nizozemskoj, vjerujem da je upravo ta kultura suradnje, u kombinaciji s poslovnim duhom, ključna i u ekonomskom i društvenom uspjehu Nizozemske’, zaključuje Franić.

 
Continue Reading
1 Comment

1 Comment

  1. Ivan

    4. srpnja 2014. at 16:06

    Budimo sretni da imamo ovakve

     

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše

Published

on

By

Milijuni Šveđana će od ponedjeljka početi dobivati brošure u kojima su savjeti za stanovništvo kako se pripremiti i ponašati u slučaju rata ili drugih neočekivanih kriza.

“Ako dođe do krize ili rata” brošura je od prije šest godina, a koja je sada ažurirana zbog onog što švedska vlada naziva pogoršanom sigurnosnom situacijom, pri čemu se misli na rusku invaziju na Ukrajinu. Knjižica je sada također dvostruko veća, piše BBC.

Susjedna Finska također je upravo objavila svoje savjete na internetu o “pripremi za incidente i krize”. I Norvežani su nedavno primili pamflet koji objašnjava kako se samostalno snalaziti tjedan dana u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, rata i drugih prijetnji.

U detaljnom odjeljku o vojnom sukobu, finska digitalna brošura objašnjava kako bi vlada i predsjednik reagirali u slučaju oružanog napada, naglašavajući da su finske vlasti “dobro pripremljene za samoobranu”.

Ulazak u NATO

Švedska i Finska ušle su u NATO savez tijekom posljednje dvije godine, nakon ruske invazije. Norveška je bila članica osnivačica Zapadnog obrambenog saveza.

Za razliku od Švedske i Norveške, vlada u Helsinkiju odlučila je ne tiskati brošuru za svako kućanstvo jer bi to “koštalo milijune”, a digitalna verzija mogla bi se lakše ažurirati.

“Poslali smo 2,2 milijuna papirnatih primjeraka, po jedan za svako kućanstvo u Norveškoj”, rekao je Tore Kamfjord, koji je odgovoran za kampanju samopripravnosti u Norveškoj upravi za civilnu zaštitu (DSB).

Što piše u brošurama?

U brošurama je naveden i popis namirnica koje treba imati kod kuće. Na popisu su dugotrajne namirnice kao što su konzerve graha, energetske pločice i tjestenina te lijekovi uključujući tablete joda u slučaju nuklearne nesreće.

Za Šveđane ideja o knjižici za hitne slučajeve nije ništa novo. Prvo izdanje “If War Comes” (“Ako dođe rat”) nastalo je tijekom Drugog svjetskog rata, a ažurirano je tijekom Hladnog rata.

No, jedna poruka je sa sredine brošure pomaknuta naprijed. “Ako Švedsku napadne neka druga zemlja, nikada nećemo odustati. Sve informacije o tome da će otpor prestati su lažne.”

“Moglo bi doći do rata”

Švedski ministar civilne obrane Carl-Oskar Bohlin rekao je prošlog mjeseca da kako se globalni kontekst promijenio, informacije za švedska kućanstva također moraju odražavati promjene.

Ranije ove godine upozorio je da bi “moglo doći do rata u Švedskoj”, što se shvatilo pozivom na uzbunu jer je ministar smatrao da pomaci u izgradnji “potpune obrane” napreduju presporo.

Zbog duge granice s Rusijom i iskustva rata sa Sovjetskim Savezom u Drugom svjetskom ratu, Finska je uvijek održavala visoku razinu obrane. Švedska je, međutim, smanjila svoju infrastrukturu i tek se posljednjih godina ponovno počela pripremati.

“Iz finske perspektive, ovo je pomalo čudno”, kaže Ilmari Kaihko, izvanredni profesor ratnih studija na Švedskom obrambenom sveučilištu. “Finska nikada nije zaboravila da je rat moguć, dok su u Švedskoj ljudi morali biti malo uzdrmani da bi shvatili da se to zapravo može dogoditi.”

Melissa Eve Ajosmaki, 24-godišnja studentica podrijetlom iz Finske koja studira u Göteborgu, kaže da se jako zabrinula kad je počeo rat u Ukrajini. “Sad sam manje zabrinuto, no još uvijek mi je na pameti što bih trebala učiniti ako izbije rat, posebice jer mi je obitelj u Finskoj.”

Što piše u brošuri?

U brošurama su upute o tome što učiniti u slučaju nekoliko scenarija te savjeti građanima koji će im u kriznim situacijama pomoći da se barem privremeno samostalno snađu.

Fince pitaju kako bi se nosili da budu bez struje danima sa zimskim temperaturama od -20C. Njihov kontrolni popis također uključuje tablete joda, kao i hranu laku za kuhanje, hranu za kućne ljubimce i rezervno napajanje.

Švedski kontrolni popis preporučuje krumpir, kupus, mrkvu i jaja uz limenke bolognese umaka i unaprijed pripremljenu juhu od borovnica i šipka.

Švedski ekonomist Ingemar Gustafsson prisjetio je kako su se ranije pripremale brošure. “Dobro je da dobijemo informacije kako se trebamo ponašati i kako se trebamo pripremiti, ali nije da imam sve spremno kod kuće.”

Jedna od najvažnijih preporuka jest da građani kod kuće imaju dovoljno hrane i vode za piće 72 sata. No, pitanje je koliko je to praktično, osobito za veće obitelji koje žive u manjim stanovima.

 
Continue Reading

Svijet

Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!

Published

on

By

Severe Weather Europe

Severe Weather Europe (SWE) u novoj prognozi upozorava na nadolazeću zimsku oluju i intenzivne vremenske uvjete koji će se osjetiti diljem Europe.

SWE navodi da je pred Europom velika promjena vremenskih prilika jer će se sa sjevera proširiti arktički udar hladnog zraka, što će dovesti do značajnog i progresivnog uzorka. Doći se do razvijanja višestrukih intenzivnih zimskih oluja koje će se brzo kretati Europom. Predviđena je jaka kiša, jak snijeg i mećava.

Ostatak studenog obilježit će dinamičniji vremenski obrazac s višestrukim intenzivnim zimskim olujama koje će prelaziti kontinentom. Pred nama su intenzivni frontalni sustavi s velikim snijegom i jakim vjetrovima.

SWE prognozira da će se ovog tjedna razviti višestruki vremenski frontalni sustavi sa zimskim olujama, donoseći svježi snijeg u dijelove zapadne Europe, intenzivan snijeg i mećavu nad Švedskom i Finskom u srijedu. Zatim će u petak uslijediti još jedna snježna mećava za Alpe i sjeverni Balkanski poluotok.

Severe Weather Europe

Brojne zimske oluje ovog tjedna

Uvjeti će se ponovno pogoršati nad zapadnom Europom tijekom vikenda jer se predviđa da će snažna sjevernoatlantska oluja pogoditi Irsku i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Jezgra mlazne struje donijet će jake vjetrove, od 130-150 čvorova. Maksimalni intenzitet mlaznog vjetra pomoći će onima koji lete prema istoku tako što će im smanjiti vrijeme leta. Oni koji putuju prema zapadu doživjet će turbulentnije letove i dulje će putovati, navodi SWE.

Arktička zračna masa doprijet će preko Atlantika u zapadnu Europu do sredine tjedna, a zatim će postupno napredovati prema istoku i jugu prema sljedećem vikendu. Tako će su u mnogim područjima stvoriti uvjeti za snijeg.

Snažna zimska oluja s mećavom u Švedskoj i Finskoj

Značajan površinski frontalni sustav će se razviti od Ujedinjenog Kraljevstva do zemalja Beneluxa i Njemačke u utorak, brzo se krećući sjeveroistočno prema Poljskoj i Švedskoj.

Površinski pritisak značajno će se produbiti kako se sustav bude pomicao prema regiji Baltičkog mora. Uz gotovo eksplozivno pojačanje, središnji će tlak pasti ispod 960 mbara do srijede ujutro.

Dok će se glavna hladna fronta u srijedu brzo kretati prema istoku i vući prema Alpama i Balkanu, uvjeti u blizini jezgre niske površine bit će intenzivni.

Jak snijeg će se razviti na hladnoj strani frontalnog sustava dok se kreće prema južnoj Švedskoj u srijedu ujutro. Sustav će se postupno kretati prema sjeveroistoku preko Baltičkog mora, pogoršavajući uvjete, donoseći jak snijeg i mećavu u južnu Švedsku. Jak snijeg s jakim vjetrovima podržat će uvjete gotovo snježne oluje sjevernije u središnjoj Švedskoj i južnoj Finskoj do noći sa srijede na četvrtak ujutro.

Od četvrtka će se ovi vremenski obrasci kretati prema istoku, prema baltičkim zemljama, donoseći hladan, zimski dan s velikim količanam snijega u regiji. Jak snijeg nastavit će padati sjevernije, zahvaljujući advekciji vlažne zračne mase iz zapadne Rusije.

Većina skandinavskih zemalja će tijekom sljedećeg vikenda dobiti značajne količine snijega. U utorak i srijedu predviđa se dosta snijega u dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Prilična količina snijega, zahvaljujući zimskoj oluji koja se ubrzno razvija, očekuje i sjevernu Englesku i Škotsku. Malo snijega također će biti moguće diljem Irske i Walesa.

Snijeg i mećava na sjevernom Balkanu

Krajem ovog tjedna hladna zračna masa kretat će se južnije prema srednjoj Europi i Alpama. Iza Alpa će se formirati intenzivna sekundarna Leejeva ciklona, ​​tipičan obrazac diljem sjevernog Sredozemlja. Duboka površinska niska temperatura bit će prisutna u sjevernoj Italiji, te će se kretati preko Jadranskog mora i Balkanskog poluotoka.

Prema najnovijim smjernicama vremenskog modela, središnji će tlak vjerojatno pasti ispod 990 mbara u petak. To obično stvara značajno oštro zimsko vrijeme diljem sjevernog Sredozemlja.

Severe Weather Europe

Ciklona koja se brzo razvija pogoršat će vremenske uvjete, donoseći obilnu kišu s jakim grmljavinskim nevremenom s bujicama sjevernoj središnjoj Italiji i sjevernojadranskoj regiji.

Preko noći će preko Alpa padati jak snijeg, a moguća je i dinamička planinska kiša u zemljama sjeverozapadnog Balkana.

SWE prognozira da će jak snijeg pasti u Sloveniji i Hrvatskoj u petak, a loklano bi se mogla razviti mećava, jer će puhati jaka bura.

Ova potencijalno značajna kombinacija zimskih oluja vidljiva je na meteogramu za Postojnu u Sloveniji (u jugozapadnom dijelu zemlje). Prvi prijelaz fronte uz znatniji pad temperature očekuje se u srijedu, a u noći s četvrtka na petak slijede intenzivne oborine.

Severe Weather Europe

SWE navodi da bi ovakvi vremenski uvjeti moglu donijeti značajnu snježnu mećavu i veliku akumulaciju snježnih oborina u dijelovima Slovenije i Hrvatske. Ponegdje se očekuje 15-40 cm svježeg snijega. Puno snijega moglo bi napadati i u Austriji, Mađarskoj i zapadnoj Rumunjskoj.

 
Continue Reading

Svijet

OBJAVLJENA NOVA PROGNOZA ZA ZIMU / Stiže zahlađenje, evo gdje se očekuje snijeg

Published

on

By

Pixabay

Severe Weather Europe (SWE) objavio je novu prognozu za zimsko razdoblje, navodeći da stiže zahlađenje, a osim nižih temperatura, dijelove Europe očekuju i snježne padaline.

Kako navodi SWE, najnoviji podaci prognoze počinju pokazivati ​​promjenu vremenskih obrazaca, donoseći niže temperature i snježne padaline u drugoj polovici mjeseca.

Što se tiče Europe, područje niskog tlaka donijet će hladno, sjeverno strujanje u središnje i zapadne dijelove, pri čemu se također povećava potencijal snježnih oborina u cijelom području.

SWE prognozira povećani potencijal snježnih oborina nad Ujedinjenim kraljevstvom, Irskom te središnjim i zapadnim dijelovima kontinenta.

Anomalija hladnog zraka u Europi dopire od sjeverozapada prema središnjim dijelovima. Potencijal snježnih oborina u takvom obrascu najveći je u sjevernim, sjeverozapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.

SWE navodi da vremenski obrasci ukazuju na to da nam predstoji sasvim drugačije vrijeme nego u prvoj polovici ovog mjeseca.

 
Continue Reading
Advertisement
Advertisement
Advertisement

U trendu