Hrvatska
VANZEMALJCI POSTOJE? Viđen NLO tijekom puta misije Apollo 11 na Mjesec
Poznati američki astronaut, Buzz Aldrin, otkrio je tek nedavno da je tijekom leta na Mjesec vidio nešto nalik neidentificiranom letećem objektu, ali nije želio potvrditi da je objekt vanzemaljskog porijekla
Buzz Aldrin (84) je drugi čovjek koji je kročio na Mjesec, a izjavio je da je tijekom čuvene misije Apollo 11 u na putu ka Zemljinom satelitu video neidentificirani leteći objekt.
Aldrin je sudjelovao u internet sesiji portala Redit, “pitaj me bilo što”, i tom prilikom je otkrio da je tijekom leta ka Mjesecu vidio nešto što nije uobičajeno. On je rekao da je vidio nešto nalik neidentificiranom letećem objektu (NLO), ali nije želio potvrditi da je objekt vanzemaljskog porijekla.
– Promatrao sam kroz prozor svjetlo koje se kretalo pored nas. Postoji mnogo objašnjenja o tome što je ovo moglo biti. Može biti da su u pitanju četiri objekta nalik panelima, s kojih se na neobičan način reflektirala svjetlost Sunca. Ili možda raketa od koje smo se odvojili – rekao je Aldrin.
Međutim, prema njegovim riječima to bi mogao biti dio neke starije letjelice, pratećeg objekta, pa čak i svemirski objekt neke druge države. Njegovo otkriće je oduševilo teoretičare zavjere i dala mogućnost da možda postoji i zataškivanje od strane određenih ljudi.
On je priznao da je svoja opažanja rekao jednoj stranoj televizijskoj mreži i da su “NLO ljudi” u Sjedinjenim Američkim Državama bili ljuti što im nije dao tu informaciju ranije.
– Možda postoje vanzemaljci u našoj galaksiji, ali postoji i milijardu drugih galaksija. Velika je vjerojatnost da negdje u svemiru postoje vanzemaljci – rekao je Aldrin.
On je i prokomentirao i program slanja “običnih ljudi” na Mars. U početku je sumnjao da takvu akciju može provesti privatna tvrtka.
– U suprotnosti je s mojom idejom vodiljom, konceptom, uvjerenjem da se prvi ljudi koji slete na Mars ne trebaju vratiti na Zemlju – zaključio je poznati astronaut.
Hrvatska
Stiže promjena vremena uz obilne oborine, bit će i snijega
Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.
Nad sjevernom Europom stacionira se duboka ciklona, ali na njezinoj stražnjoj strani nad Europu prodire hladan nestabilan zrak. Frontalna zona proteže se sjeverno od Alpa i premješta se prema jugoistoku.
Nad našim krajevima očekujemo njezin utjecaj na vrijeme u srijedu, kad uz pad temperature, grmljavinu i jake udare vjetra očekujemo obilne oborine, a u planinskim krajevima susnježicu i snijeg.
Naši krajevi još se nalaze pod utjecajem anticiklone, koja u unutrašnjosti podržava stabilno maglovito vrijeme.
Nad Jadranom slabo jugo gomila vlažan zrak na priobalnim planinama te je mjestimice jutros bilo slabe kiše.
Danas će u unutrašnjosti, nakon razilaženja magle, biti promjenljivo oblačno i prohladno, na Jadranu i uz Jadran povećana naoblaka uz slabo jugo i mjestimičnu slabu kišu.
Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 6 do 11, na Jadranu od 12 do 17.
Hrvatska
Dan je sjećanja na žrtvu Vukovara, u grad dolaze tisuće ljudi
Dana 18. studenoga obilježavamo 33. obljetnicu stradanja Vukovara i Škabrnje te se prisjećamo svih žrtava Domovinskog rata. Vukovar je danas središte okupljanja ljudi iz cijele Hrvatske i Hrvata izvan RH koji dolaze pokloniti se žrtvama i odati počast Gradu heroju, simbolu otpora tijekom Domovinskog rata.
Program “Vukovar mjesto posebnog domovinskog pijeteta” počinje u 10 sati, u dvorištu vukovarske bolnice dr. Juraj Njavro odakle će krenuti Kolona sjećanja koju će predvoditi hrvatski branitelji Vukovara zajedno sa članovima obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih hrvatskih branitelja Vukovara na čelu s pripadnicima hrvatske policije koji su branili Vukovar od velikosrpske agresije 1991.
Očekuje se sudjelovanje gotovo cijelog državnog vrha, dok će predsjednik RH Zoran Milanović obilježiti Dan sjećanja u Škabrnji, a u Vukovaru će ga zastupati predstojnik Ureda Orsat Miljenić. Svi predsjednički kandidati su najavili svoj dolazak.
Dolaskom na Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata državna i druga izaslanstva položit će vijence i upaliti svijeće.
U 13 sati na groblju će biti služena sveta misa za sve žrtve u Domovinskom ratu, a predvodit će je mons. Dražen Kutleša, zagrebački nadbiskup i metropolit.
Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje obilježavamo 18. studenoga u sjećanje na dan kada je 1991. slomljena herojska obrana grada Vukovara, kada je u Škabrnji počinjen stravičan zločin nad stanovništvom te kada su svoje junaštvo iskazali branitelji Saborskoga, Slunja, Cetingrada i Rakovice.
Bitka za Vukovar, u kojoj je sudjelovalo oko 1800 branitelja, započela je 25. kolovoza, a završila 18. studenoga 1991. Do tragičnog sloma obrane grada poginule su 1624, a ranjeno više od 2500 osoba.
U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22 tisuće njegovih stanovnika. Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata još je nekoliko stotina osoba s vukovarskog područja.
Uz žrtvu Vukovara, prisjećamo se i pokolja 43 hrvatska civila u Škabrnji koji su istoga dana 1991. godine počinili pripadnici JNA, srpske paravojne snage SAO Krajine i dobrovoljačke skupine iz Srbije i Bosne i Hercegovine.
Po okončanju napada Škabrnja je spaljena i u potpunosti uništena, a katolička crkva do temelja srušena. Nakon što je selo opustošeno, cijeli je kraj miniran. Oni civili koji su bili pošteđeni kasnije su predani hrvatskoj strani u mjestu Pristeg, a muškarci su zatočeni u kninskim logorima te kasnije razmijenjeni.
U spomen na 18. studenog 1991., Hrvatski je sabor 1999. donio Odluku o proglašenju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, kako bi se dostojanstveno i primjereno toga datuma odavala počast svim sudionicima obrane Vukovara, grada – simbola hrvatske slobode, a od 2020. taj je dan proglašen državnim blagdanom te se obilježava kao Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Hrvatska
Stiže li nam zima kakva se ne pamti zadnjih 65 godina? Evo što prognozira poznati meteorolog
Prema prognozama DHMZ-a, u višem gorju može biti susnježice i snijega. Vjetar će biti slab do umjeren jugozapadni, na Jadranu jugo, a u srijedu jak do olujan jugozapadni vjetar.
Medijski naslovi ponovno najavljuju zimu kakva se ne pamti – jednu od najhladnijih, ako je vjerovati njihovim prognozama. Naime, poznati bosansko-hercegovački meteorolog Nedim Sladić kaže kako sve hladnije europske zemlje žele još na ljeto saznati kakva zima nas čeka te kada mogu očekivati prve pahulje snijega.,a takve se informacije doznaju ovisno o određenom referentnom periodu koji se izražava u postotcima.
“Trenutno najčešće radi usporedba u odnosu na niz 1991.-2020. Na temelju trenutačnih izračuna, kao i usporedbi iz prošlosti, izrađuju se planovi kako bi se na vrijeme procijenila dovoljna količina energenta za zemlju” ispričao je Sladić za Slobodnu Dalmaciju.
Nadalje objašnjava kako dugoročne prognoze ne mogu biti savršene te dodaje kako je potrebno dobro poznavanje fizikalnih osnova, razmjene procesa između atmosfere i oceana kako bi se dobio dobar pregled globalnih pokretača atmosfere.
“Niti jedna dugoročna prognoza nije savršena, ali može biti izuzetno korisna meteorolozima ako se “između redaka“ pravilno primijete i iščitaju stvari koje nas zanimaju. Slično kao u kratkoročnoj prognozi vremena, no razlika je u tome što su signali u kratkoročnim prognozama snažniji, podržaniji i lakši za praćenje, jer su atmosferski sustavi već definirani i razvijeni” istaknuo je meteorolog.
O najhladnijoj zimi u posljednjih 65 godina kaže kako se svake godine slušaju i čitaju iste stvari. “Nemoguće je precizirati točno “u datum“ kad ćemo, povrh toplijeg razdoblja, imati i povremene prodore hladnijeg zraka sa sjevera, jer to nije ni svrha sezonske prognoze vremena. Ukoliko bismo gledali pojedinačno, hladniji period je moguć u siječnju, uslijed prognozirane anticiklonalne situacije koja može uvjetovati i dugotrajnije periode s temperaturnom inverzijom na kopnu, što bi modificiralo temperature zraka i učinilo ih “umjetno“ nižima. Ljubiteljima zime na znanje, neće povremeni hladni prodori izostati ni ove zime, uostalom, kao i svake druge godine…” objašnjava Sladić.
Prema DHMZ-u, za kraj vikenda nas čeka djelomice sunčano vrijeme, u unutrašnjosti u noći i prijepodne mjestimice magla i niski oblaci koji se lokalno mogu duže zadržati. U drugom dijelu dana na sjevernom Jadranu i u gorskoj Hrvatskoj naoblačenje, navečer mjestimice kiša. Vjetar će biti većinom slab u gorju i na sjevernom Jadranu ponegdje umjeren jugozapadni, a na jugu još ujutro bura. Najniža jutarnja temperatura će biti od -3 do 2, dok će na Jadranu biti negdje između 5 i 10 °C, a najviša dnevna između 7 i 12, na moru od 13 do 18 °C. Radi magle je izdano i žuto upozorenje u osječkoj, zagrebačkoj i karlovačkoj regiji, a početkom tjedna možemo očekivati promjenljivo i pretežno oblačno vrijeme s kišom, u srijedu na Jadranu i obilnijom. Naime, prema prognozama DHMZ-a, u višem gorju može biti susnježice i snijega. Vjetar će biti slab do umjeren jugozapadni, na Jadranu jugo, a u srijedu jak do olujan jugozapadni vjetar.
Po pitanju snijega, meteorolog Sladić je dao svoju prognozu te tvrdi kako nas početkom tjedna očekuje jačanje južine na prednjoj strani duboke doline i nagovještava novu promjenu vremena, koja će kulminirati sredinom idućeg tjedna, kad očekujemo osjetniji pad temperature zraka i zahlađenje. Ističe kako bi moglo biti i prvog ovosezonskog snijega, ne samo u Lici i Gorskom Kotaru, već i u u nižim kontinentalnim predjelima Hrvatske.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana ago
(NE)RADNI DANI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru u nedjelju i ponedjeljak…
-
magazin2 dana ago
Špica!
-
Svijet5 dana ago
Rusko-sibirska anticiklona pomiče se prema zapadu: Sredozemlje se priprema za nalet hladnoće
-
ZADAR / ŽUPANIJA24 sata ago
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
Ivan
6. prosinca 2020. at 15:11
Svi smo svijesni da je za dupli put, otići i vratiti posadu, nikako , mislim, ne bi imalo smisla. Kada već jednom dobijete posadu da prihvati odlazak na tako daleki put, nema logike razmišljati na povratak već osmisliti kako da čovječanstvo uspije u namjeri otići na Mars. Samo je bitno što bolje osposobiti odabranu ekipu i poželjeti im sve najbolje, naravno sa maximalno opreme da lako opstanu dugo, dugoo a i oni sami nastave da sami nastave stvarati uvjete za život.