Svijet
Pad nekadašnjeg statusnog simbola: Je li ovo kraj ere iPhonea?
Nekad uvjerljivo najvrjednija američka kompanija, Apple, nedavno je imala najcrnji dan u eri iPhonea.
Prije samo tri mjeseca, 3. listopada prošle godine, Appleova je dionica vrijedila 233,47 dolara, najviše u povijesti. U četvrtak je izvršni direktor američkog tehnološkog giganta Tim Cook objavio kako je prihod u posljednjem kvartalu 2018. iznosio 84 milijarde dolara, odnosno bitno manje od procjene (89 do 93 milijarde). Tržište je odmah reagiralo i Apple je dan na burzi završio s dionicom po 142,19 dolara, odnosno čak 39 posto manje nego početkom listopada.
Iako pad zvuči katastrofično, otkako je 29. lipnja 2007. godine počela era iPhonea, Apple je bilježio i teže trenutke. Naime, radi se o tek četvrtom najvećem sunovratu vrijednosti Appleovih dionica u posljednjih desetak godina. Primjerice, od rujna 2012. do travnja 2013. pad je iznosio čak 45 posto. Apple je odmah sa sobom povukao i Dow Jones, koji je izgubio 660 bodova ili 2,8 posto. Međutim, industrijski indeks njujorške burze oporavio se već dan kasnije, dok su vrijednost Appleove dionice i prognoza za 2019. godinu ostavili prostora za zabrinutost.
Zašto je donedavno najvrjednija kompanija svijeta u roku od nekoliko mjeseci pala na tek četvrto mjesto u SAD-u (iza Microsofta, Amazona i Googlea)? U svome pismu dioničarima Cook je ponajprije naveo slabiju prodaju Appleovih proizvoda u Kini te snažniji tečaj dolara kao glavne razloge podbačaja. Pritom je Cook opravdanje pronašao u usporavanju kineskog gospodarstva, slabljenju prodaje pametnih mobitela u Kini te tenzijama proizašlima iz američko-kineskog trgovinskog rata.
“Čini se da su iPhone već kupili svi oni koji su ga i htjeli”
”Čini se da su iPhone već kupili svi oni koji su ga i priželjkivali. Sve ukazuje da je razdoblje snažnog Appleovog rasta, koje je trajalo otprilike sedam godina, definitivno završeno. Radi se o snažnom signalu, koji nikako ne smijemo ignorirati, ali ne očekujem posebno teške trenutke za Apple, prije slabljenje i omekšavanje njegove tržišne pozicije”, rekao je profesor Warren Hogan s UTS Business Schoola u Sydneyju, naglašavajući kako Kina nosi otprilike petinu Appleove prodaje.
I sam Cook zapravo priznaje da su se navike kupaca promijenile, odnosno da se rjeđe odlučuju na kupnju novog mobitela, a kad ga napokon i kupe, ne odlučuju se tako lako za skupe Appleove proizvode. Ostala dva globalna tržišna giganta, Samsung i Huawei, nude istu, ako ne i bolju kvalitetu, za manje novca. Štoviše, mnogi će kupci radije promijeniti bateriju na svom starom iPhoneu nego kupiti novi. Kad se u lipnju 2007. godine iPhone prvi put pojavio na američkom tržištu, stajao je nešto više od 400 dolara, a posljednji model Xs prodaje se po 1100 dolara. Pritom treba znati da iPhone nosi čak 63 posto Appleove prodaje.
Hoće li se Apple oporaviti?
S obzirom na to da se okolnosti koje su dovele do krize, poput stanja u kineskom gospodarstvu, eskalacije trgovinskog rata i tečaja dolara, sasvim sigurno neće promijeniti tijekom 2019. godine, analitičari su oprezni u predviđanjima. Većina vjeruje da će se Apple oporaviti u sljedećim mjesecima, ali upozorava da cijena dionica vjerojatno više neće dosegnuti rekordnu razinu iz listopada prošle godine.
”Izgleda da je Appleovo vodstvo uvjereno kako su razlozi zbog kojih je prodaja oslabjela izvan njihove moći. Činjenica je da kinesko gospodarstvo usporava zbog vlastitih slabosti, no pitanje je kad će se to promijeniti. Apple je toliko dominantan na tržištu da se svaka njegova objava ili poslovni rezultat odmah tumači kao indikator globalnih gospodarskih kretanja. Investitori postaju nervozni i zabrinuti zbog loših vijesti i vrijednost dionica pada”, smiruje Roland Rajah, ekonomist instituta Lowy.
Mnogi njegovi kolege uvjereni su da Apple ima financijsku moć da se relativno brzo oporavi te revidira i inovacijama osnaži svoju strategiju. Daniel Ives, analitičar američke investicijske kompanije Wedbush, smatra da bi Appleova dionica mogla pasti i na 130 dolara, a maksimalnu vrijednost do kraja 2019. godine postavio je na 200 dolara.
Najcrnji dan u eri iPhonea
”Apple je imao problematičnih kvartala u posljednjih 20 godina, ali nema sumnje da je četvrtak bio njihov najcrnji dan u eri iPhonea. Pred Appleom je izazovna godina, no vjerujem da može profitirati na temelju 750 milijuna korisnika iPhonea, od kojih bi 350 milijuna u sljedećih 18 mjeseci moglo kupiti noviji model”, kaže Ives.
Ni Ives ni ostali burzovni analitičari zasad ne sugeriraju svojim klijentima da prodaju Appleove dionice iz svojih portfelja, no pozivaju na oprez. Ne samo da je Appleov prihod u posljednjem kvartalu 2018. pao za gotovo pet posto u odnosu na isto razdoblje lani nego su i dionice njegovih dobavljača, onih koji su ga mjesecima upozoravali na slabljenje potražnje, pale od 8,4 do 23 posto. Nije stoga nimalo čudno da se mnogi pitaju je li gadget desetljeća napokon počeo gubiti sjaj.
Svijet
Tri europske zemlje dijele građanima brošure o tome kako preživjeti rat. Evo što u njima piše
Milijuni Šveđana će od ponedjeljka početi dobivati brošure u kojima su savjeti za stanovništvo kako se pripremiti i ponašati u slučaju rata ili drugih neočekivanih kriza.
“Ako dođe do krize ili rata” brošura je od prije šest godina, a koja je sada ažurirana zbog onog što švedska vlada naziva pogoršanom sigurnosnom situacijom, pri čemu se misli na rusku invaziju na Ukrajinu. Knjižica je sada također dvostruko veća, piše BBC.
Susjedna Finska također je upravo objavila svoje savjete na internetu o “pripremi za incidente i krize”. I Norvežani su nedavno primili pamflet koji objašnjava kako se samostalno snalaziti tjedan dana u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, rata i drugih prijetnji.
U detaljnom odjeljku o vojnom sukobu, finska digitalna brošura objašnjava kako bi vlada i predsjednik reagirali u slučaju oružanog napada, naglašavajući da su finske vlasti “dobro pripremljene za samoobranu”.
Ulazak u NATO
Švedska i Finska ušle su u NATO savez tijekom posljednje dvije godine, nakon ruske invazije. Norveška je bila članica osnivačica Zapadnog obrambenog saveza.
Za razliku od Švedske i Norveške, vlada u Helsinkiju odlučila je ne tiskati brošuru za svako kućanstvo jer bi to “koštalo milijune”, a digitalna verzija mogla bi se lakše ažurirati.
“Poslali smo 2,2 milijuna papirnatih primjeraka, po jedan za svako kućanstvo u Norveškoj”, rekao je Tore Kamfjord, koji je odgovoran za kampanju samopripravnosti u Norveškoj upravi za civilnu zaštitu (DSB).
Što piše u brošurama?
U brošurama je naveden i popis namirnica koje treba imati kod kuće. Na popisu su dugotrajne namirnice kao što su konzerve graha, energetske pločice i tjestenina te lijekovi uključujući tablete joda u slučaju nuklearne nesreće.
Za Šveđane ideja o knjižici za hitne slučajeve nije ništa novo. Prvo izdanje “If War Comes” (“Ako dođe rat”) nastalo je tijekom Drugog svjetskog rata, a ažurirano je tijekom Hladnog rata.
No, jedna poruka je sa sredine brošure pomaknuta naprijed. “Ako Švedsku napadne neka druga zemlja, nikada nećemo odustati. Sve informacije o tome da će otpor prestati su lažne.”
“Moglo bi doći do rata”
Švedski ministar civilne obrane Carl-Oskar Bohlin rekao je prošlog mjeseca da kako se globalni kontekst promijenio, informacije za švedska kućanstva također moraju odražavati promjene.
Ranije ove godine upozorio je da bi “moglo doći do rata u Švedskoj”, što se shvatilo pozivom na uzbunu jer je ministar smatrao da pomaci u izgradnji “potpune obrane” napreduju presporo.
Zbog duge granice s Rusijom i iskustva rata sa Sovjetskim Savezom u Drugom svjetskom ratu, Finska je uvijek održavala visoku razinu obrane. Švedska je, međutim, smanjila svoju infrastrukturu i tek se posljednjih godina ponovno počela pripremati.
“Iz finske perspektive, ovo je pomalo čudno”, kaže Ilmari Kaihko, izvanredni profesor ratnih studija na Švedskom obrambenom sveučilištu. “Finska nikada nije zaboravila da je rat moguć, dok su u Švedskoj ljudi morali biti malo uzdrmani da bi shvatili da se to zapravo može dogoditi.”
Melissa Eve Ajosmaki, 24-godišnja studentica podrijetlom iz Finske koja studira u Göteborgu, kaže da se jako zabrinula kad je počeo rat u Ukrajini. “Sad sam manje zabrinuto, no još uvijek mi je na pameti što bih trebala učiniti ako izbije rat, posebice jer mi je obitelj u Finskoj.”
Što piše u brošuri?
U brošurama su upute o tome što učiniti u slučaju nekoliko scenarija te savjeti građanima koji će im u kriznim situacijama pomoći da se barem privremeno samostalno snađu.
Fince pitaju kako bi se nosili da budu bez struje danima sa zimskim temperaturama od -20C. Njihov kontrolni popis također uključuje tablete joda, kao i hranu laku za kuhanje, hranu za kućne ljubimce i rezervno napajanje.
Švedski kontrolni popis preporučuje krumpir, kupus, mrkvu i jaja uz limenke bolognese umaka i unaprijed pripremljenu juhu od borovnica i šipka.
Švedski ekonomist Ingemar Gustafsson prisjetio je kako su se ranije pripremale brošure. “Dobro je da dobijemo informacije kako se trebamo ponašati i kako se trebamo pripremiti, ali nije da imam sve spremno kod kuće.”
Jedna od najvažnijih preporuka jest da građani kod kuće imaju dovoljno hrane i vode za piće 72 sata. No, pitanje je koliko je to praktično, osobito za veće obitelji koje žive u manjim stanovima.
Svijet
Upozorenje zbog zimske oluje: Pripremite se za intenzivne vremenske uvjete!
Severe Weather Europe (SWE) u novoj prognozi upozorava na nadolazeću zimsku oluju i intenzivne vremenske uvjete koji će se osjetiti diljem Europe.
SWE navodi da je pred Europom velika promjena vremenskih prilika jer će se sa sjevera proširiti arktički udar hladnog zraka, što će dovesti do značajnog i progresivnog uzorka. Doći se do razvijanja višestrukih intenzivnih zimskih oluja koje će se brzo kretati Europom. Predviđena je jaka kiša, jak snijeg i mećava.
Ostatak studenog obilježit će dinamičniji vremenski obrazac s višestrukim intenzivnim zimskim olujama koje će prelaziti kontinentom. Pred nama su intenzivni frontalni sustavi s velikim snijegom i jakim vjetrovima.
SWE prognozira da će se ovog tjedna razviti višestruki vremenski frontalni sustavi sa zimskim olujama, donoseći svježi snijeg u dijelove zapadne Europe, intenzivan snijeg i mećavu nad Švedskom i Finskom u srijedu. Zatim će u petak uslijediti još jedna snježna mećava za Alpe i sjeverni Balkanski poluotok.
Brojne zimske oluje ovog tjedna
Uvjeti će se ponovno pogoršati nad zapadnom Europom tijekom vikenda jer se predviđa da će snažna sjevernoatlantska oluja pogoditi Irsku i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Jezgra mlazne struje donijet će jake vjetrove, od 130-150 čvorova. Maksimalni intenzitet mlaznog vjetra pomoći će onima koji lete prema istoku tako što će im smanjiti vrijeme leta. Oni koji putuju prema zapadu doživjet će turbulentnije letove i dulje će putovati, navodi SWE.
Arktička zračna masa doprijet će preko Atlantika u zapadnu Europu do sredine tjedna, a zatim će postupno napredovati prema istoku i jugu prema sljedećem vikendu. Tako će su u mnogim područjima stvoriti uvjeti za snijeg.
Snažna zimska oluja s mećavom u Švedskoj i Finskoj
Značajan površinski frontalni sustav će se razviti od Ujedinjenog Kraljevstva do zemalja Beneluxa i Njemačke u utorak, brzo se krećući sjeveroistočno prema Poljskoj i Švedskoj.
Površinski pritisak značajno će se produbiti kako se sustav bude pomicao prema regiji Baltičkog mora. Uz gotovo eksplozivno pojačanje, središnji će tlak pasti ispod 960 mbara do srijede ujutro.
Dok će se glavna hladna fronta u srijedu brzo kretati prema istoku i vući prema Alpama i Balkanu, uvjeti u blizini jezgre niske površine bit će intenzivni.
Jak snijeg će se razviti na hladnoj strani frontalnog sustava dok se kreće prema južnoj Švedskoj u srijedu ujutro. Sustav će se postupno kretati prema sjeveroistoku preko Baltičkog mora, pogoršavajući uvjete, donoseći jak snijeg i mećavu u južnu Švedsku. Jak snijeg s jakim vjetrovima podržat će uvjete gotovo snježne oluje sjevernije u središnjoj Švedskoj i južnoj Finskoj do noći sa srijede na četvrtak ujutro.
Od četvrtka će se ovi vremenski obrasci kretati prema istoku, prema baltičkim zemljama, donoseći hladan, zimski dan s velikim količanam snijega u regiji. Jak snijeg nastavit će padati sjevernije, zahvaljujući advekciji vlažne zračne mase iz zapadne Rusije.
Većina skandinavskih zemalja će tijekom sljedećeg vikenda dobiti značajne količine snijega. U utorak i srijedu predviđa se dosta snijega u dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Prilična količina snijega, zahvaljujući zimskoj oluji koja se ubrzno razvija, očekuje i sjevernu Englesku i Škotsku. Malo snijega također će biti moguće diljem Irske i Walesa.
Snijeg i mećava na sjevernom Balkanu
Krajem ovog tjedna hladna zračna masa kretat će se južnije prema srednjoj Europi i Alpama. Iza Alpa će se formirati intenzivna sekundarna Leejeva ciklona, tipičan obrazac diljem sjevernog Sredozemlja. Duboka površinska niska temperatura bit će prisutna u sjevernoj Italiji, te će se kretati preko Jadranskog mora i Balkanskog poluotoka.
Prema najnovijim smjernicama vremenskog modela, središnji će tlak vjerojatno pasti ispod 990 mbara u petak. To obično stvara značajno oštro zimsko vrijeme diljem sjevernog Sredozemlja.
Ciklona koja se brzo razvija pogoršat će vremenske uvjete, donoseći obilnu kišu s jakim grmljavinskim nevremenom s bujicama sjevernoj središnjoj Italiji i sjevernojadranskoj regiji.
Preko noći će preko Alpa padati jak snijeg, a moguća je i dinamička planinska kiša u zemljama sjeverozapadnog Balkana.
SWE prognozira da će jak snijeg pasti u Sloveniji i Hrvatskoj u petak, a loklano bi se mogla razviti mećava, jer će puhati jaka bura.
Ova potencijalno značajna kombinacija zimskih oluja vidljiva je na meteogramu za Postojnu u Sloveniji (u jugozapadnom dijelu zemlje). Prvi prijelaz fronte uz znatniji pad temperature očekuje se u srijedu, a u noći s četvrtka na petak slijede intenzivne oborine.
SWE navodi da bi ovakvi vremenski uvjeti moglu donijeti značajnu snježnu mećavu i veliku akumulaciju snježnih oborina u dijelovima Slovenije i Hrvatske. Ponegdje se očekuje 15-40 cm svježeg snijega. Puno snijega moglo bi napadati i u Austriji, Mađarskoj i zapadnoj Rumunjskoj.
Svijet
OBJAVLJENA NOVA PROGNOZA ZA ZIMU / Stiže zahlađenje, evo gdje se očekuje snijeg
Severe Weather Europe (SWE) objavio je novu prognozu za zimsko razdoblje, navodeći da stiže zahlađenje, a osim nižih temperatura, dijelove Europe očekuju i snježne padaline.
Kako navodi SWE, najnoviji podaci prognoze počinju pokazivati promjenu vremenskih obrazaca, donoseći niže temperature i snježne padaline u drugoj polovici mjeseca.
Što se tiče Europe, područje niskog tlaka donijet će hladno, sjeverno strujanje u središnje i zapadne dijelove, pri čemu se također povećava potencijal snježnih oborina u cijelom području.
SWE prognozira povećani potencijal snježnih oborina nad Ujedinjenim kraljevstvom, Irskom te središnjim i zapadnim dijelovima kontinenta.
Anomalija hladnog zraka u Europi dopire od sjeverozapada prema središnjim dijelovima. Potencijal snježnih oborina u takvom obrascu najveći je u sjevernim, sjeverozapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.
SWE navodi da vremenski obrasci ukazuju na to da nam predstoji sasvim drugačije vrijeme nego u prvoj polovici ovog mjeseca.
-
magazin3 dana ago
Špica!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana ago
(NE)RADNI DANI / Donosimo radno vrijeme trgovina u Zadru u nedjelju i ponedjeljak…
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana ago
DANI SJEĆANJA / U Benkovcu danas duhovni susret za branitelje i njihove obitelji, potom noćni hod do Škabrnje
-
magazin3 dana ago
NE PROPUSTITE! / Jesenska Subotnja špica u City Galleriji uz Udrugu Cukrići!