Ruska softverska tvrtka Pro32 pozvala je sedmogodišnjeg programera da se pridruži njenom menadžerskom timu čim bude dovoljno star da preuzme plaćeni posao, piše britanski BBC. Dogovorili posao s Pro32
Sergej iz Sankt Peterburga izgradio je ime za sebe, objavljujući već s pet godina videozapise koji objašnjavaju kako se programira softver.

Na temelju tih snimki, tvrtka za informacijsku sigurnost Pro32 poslala mu je pismenu ponudu za posao voditelja korporativnih treninga. Prema ruskim zakonima, Sergej ne bi mogao preuzeti nikakav plaćeni posao do svoje 14. godine. Ipak, izvršni direktor Pro32 Igor Mandik rekao je za BBC da je u međuvremenu razgovarao sa Sergejevim roditeljima o pronalaženju načina za suradnju.

”Njegov otac Kiril bio je iznenađen i rekao je kako su svi u obitelji sretni te da jedva čekaju kada će se Sergej moći pridružiti tvrtki.

Na objavljenim snimkama, Sergej na ruskom, a ponekad i na pomalo lošem engleskom jeziku, prolazi kroz izazove kodiranja korak po korak.

Neka vrsta Mozarta
Njegov YouTube kanal ima više od 3500 pretplatnika, zainteresiranih za učenje programskih jezika Python i Unity ili onih koji žele čuti više o neuronskim mrežama koje su temelj mnogih alata za umjetnu inteligenciju.

Mandik je rekao da je Sergej pokazao izvanredne razvojne, ali i jedinstvene vještine u podučavanju.

”Za mene je on neka vrsta Mozarta. Potpuno sam siguran da će kad napuni 14 godina biti guru podučavanja i razvoja. Moramo čekati sedam godina, nakon čega ćemo započeti razgovor o njegovoj plaći”, rekao je Mandik za programersko čudo od djeteta.

Na većini azijskih burzi cijene su dionica porasle, kao i dan prije na Wall Streetu, dok je vrijednost dolara prema košarici valuta blago ojačala, nakon jučerašnjeg pada.

Azijski MSCI indeks bio je u 7,00 sati u plusu 0,2 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,4 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji i Australiji porasle između 0,1 i 0,9 posto. U Hong Kongu i Šangaju pale su, pak, između 0,2 i 1 posto.

Kineski burzovni indeksi skliznuli su na najniže razine u dva tjedna jer su i dalje pod pritiskom krize na tržištu nekretnina, usporenog rasta gospodarstva i rizika da će novi-stari predsjednik SAD-a Donald Trump povećati carine na uvoz kineskih proizvoda.

Najviše porasle cijene dionica u energetskom sektoru
Na ostalim su burzama u regiji cijene dionica porasle, kao i jučer na Wall Streetu. Doduše, Dow Jones oslabio je 0,13 posto, no S&P 500 ojačao je 0,39, a Nasdaq indeks 0,60 posto.

Pritom su najviše porasle cijene dionica u energetskom sektoru, u prosjeku 1,05 posto, dok su najviše pale u industrijskom.

Značajnijih vijesti nije bilo dok ulagači čekaju kvartalne poslovne rezultate Nvidie, koji će biti objavljeni u srijedu.

Dionica tog proizvođača čipova među najvećim je dobitnicama posljednjih godina, zahvaljujući euforiji u vezi razvoja umjetne inteligencije. Poslovno izvješće pokazat će ima li još prostora za rast cijene dionice Nvidie ili slijedi korekcija.

U fokusu ulagača bit će ovoga tjedna i kvartalni poslovni rezultati trgovačkih lanaca, kao što su Walmart, Target i Lowe’s, koji će pokazati kakva je bila prodaja uoči nadolazeće predbožićne potrošačke sezone.

Dolar blago ojačao, cijene nafte porasle
A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta blago porasla, nakon jučerašnjeg pada.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, dosegnuo je jutros 106,20 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 106,12 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti oslabio 0,10 posto, na 154,50 jena.

No, američka je valuta blago ojačala u odnosu na europsku, za 0,15 posto, pa je cijena eura skliznula na 1,0585 dolara.

Cijene su nafte, pak, blago porasle. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,11 posto, na 73,40 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,09 posto, na 69,20 dolara.

Milijuni Šveđana će od ponedjeljka početi dobivati brošure u kojima su savjeti za stanovništvo kako se pripremiti i ponašati u slučaju rata ili drugih neočekivanih kriza.

“Ako dođe do krize ili rata” brošura je od prije šest godina, a koja je sada ažurirana zbog onog što švedska vlada naziva pogoršanom sigurnosnom situacijom, pri čemu se misli na rusku invaziju na Ukrajinu. Knjižica je sada također dvostruko veća, piše BBC.

Susjedna Finska također je upravo objavila svoje savjete na internetu o “pripremi za incidente i krize”. I Norvežani su nedavno primili pamflet koji objašnjava kako se samostalno snalaziti tjedan dana u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, rata i drugih prijetnji.

U detaljnom odjeljku o vojnom sukobu, finska digitalna brošura objašnjava kako bi vlada i predsjednik reagirali u slučaju oružanog napada, naglašavajući da su finske vlasti “dobro pripremljene za samoobranu”.

Ulazak u NATO

Švedska i Finska ušle su u NATO savez tijekom posljednje dvije godine, nakon ruske invazije. Norveška je bila članica osnivačica Zapadnog obrambenog saveza.

Za razliku od Švedske i Norveške, vlada u Helsinkiju odlučila je ne tiskati brošuru za svako kućanstvo jer bi to “koštalo milijune”, a digitalna verzija mogla bi se lakše ažurirati.

“Poslali smo 2,2 milijuna papirnatih primjeraka, po jedan za svako kućanstvo u Norveškoj”, rekao je Tore Kamfjord, koji je odgovoran za kampanju samopripravnosti u Norveškoj upravi za civilnu zaštitu (DSB).

Što piše u brošurama?

U brošurama je naveden i popis namirnica koje treba imati kod kuće. Na popisu su dugotrajne namirnice kao što su konzerve graha, energetske pločice i tjestenina te lijekovi uključujući tablete joda u slučaju nuklearne nesreće.

Za Šveđane ideja o knjižici za hitne slučajeve nije ništa novo. Prvo izdanje “If War Comes” (“Ako dođe rat”) nastalo je tijekom Drugog svjetskog rata, a ažurirano je tijekom Hladnog rata.

No, jedna poruka je sa sredine brošure pomaknuta naprijed. “Ako Švedsku napadne neka druga zemlja, nikada nećemo odustati. Sve informacije o tome da će otpor prestati su lažne.”

“Moglo bi doći do rata”

Švedski ministar civilne obrane Carl-Oskar Bohlin rekao je prošlog mjeseca da kako se globalni kontekst promijenio, informacije za švedska kućanstva također moraju odražavati promjene.

Ranije ove godine upozorio je da bi “moglo doći do rata u Švedskoj”, što se shvatilo pozivom na uzbunu jer je ministar smatrao da pomaci u izgradnji “potpune obrane” napreduju presporo.

Zbog duge granice s Rusijom i iskustva rata sa Sovjetskim Savezom u Drugom svjetskom ratu, Finska je uvijek održavala visoku razinu obrane. Švedska je, međutim, smanjila svoju infrastrukturu i tek se posljednjih godina ponovno počela pripremati.

“Iz finske perspektive, ovo je pomalo čudno”, kaže Ilmari Kaihko, izvanredni profesor ratnih studija na Švedskom obrambenom sveučilištu. “Finska nikada nije zaboravila da je rat moguć, dok su u Švedskoj ljudi morali biti malo uzdrmani da bi shvatili da se to zapravo može dogoditi.”

Melissa Eve Ajosmaki, 24-godišnja studentica podrijetlom iz Finske koja studira u Göteborgu, kaže da se jako zabrinula kad je počeo rat u Ukrajini. “Sad sam manje zabrinuto, no još uvijek mi je na pameti što bih trebala učiniti ako izbije rat, posebice jer mi je obitelj u Finskoj.”

Što piše u brošuri?

U brošurama su upute o tome što učiniti u slučaju nekoliko scenarija te savjeti građanima koji će im u kriznim situacijama pomoći da se barem privremeno samostalno snađu.

Fince pitaju kako bi se nosili da budu bez struje danima sa zimskim temperaturama od -20C. Njihov kontrolni popis također uključuje tablete joda, kao i hranu laku za kuhanje, hranu za kućne ljubimce i rezervno napajanje.

Švedski kontrolni popis preporučuje krumpir, kupus, mrkvu i jaja uz limenke bolognese umaka i unaprijed pripremljenu juhu od borovnica i šipka.

Švedski ekonomist Ingemar Gustafsson prisjetio je kako su se ranije pripremale brošure. “Dobro je da dobijemo informacije kako se trebamo ponašati i kako se trebamo pripremiti, ali nije da imam sve spremno kod kuće.”

Jedna od najvažnijih preporuka jest da građani kod kuće imaju dovoljno hrane i vode za piće 72 sata. No, pitanje je koliko je to praktično, osobito za veće obitelji koje žive u manjim stanovima.