Connect with us

Svijet

ZEMLJINO MAGNETSKO POLJE OTIMA SE KONTROLI: Kreće se brzo i gura Sjeverni pol bliže Sibiru, nitko nije siguran zašto

Published

on

Čini se kao da se Zemljino magnetsko polje, koje je osnova za globalne navigacijske sustave, otima kontroli, pa gura Sjeverni pol bliže Sibiru

Zemljino magnetsko polje, osnova za suvremene globalne navigacijske sustave, stalno je u nekom stanju promjene. Kako piše RT, čini se kao da se otima kontroli, tako da gura Sjeverni pol bliže Sibiru, a nitko nije siguran zašto se to događa.

Polje se mijenja dok teku rastaljeni metali koji okružuju Zemljinu čvrstu željeznu jezgru, stvarajući električne struje i odgovarajuće magnetsko polje. Kao rezultat toga, magnetski polovi imaju tendenciju laganog pomicanja.

Međutim, znanstvenici ne znaju uzrok brzog pomicanja magnetskog polja.

Ubrzano kretanje magnetskog pola

Sjeverni magnetski pol prošle je godine prošao preko Međunarodne datumske granice brzinom od 55 kilometara godišnje, što je tri puta brže nego što se kretao prije 1990-ih.

Sad kada se nalazi na istočnoj polutki, udaljava se od Kanade i približava se Sibiru.

Znanstvenici misle da bi brzi mlaz tekućeg željeza ispod Kanade mogao biti odgovoran za kretanje pola, slabeći magnetsko polje i dopuštajući Sibiru da privuče pol.

Potrebno ažuriranje Svjetskog magnetskog modela

Općenito, Svjetski magnetski model (WMM) ažurira se u petogodišnjim intervalima kako bi suvremena navigacija pratila promjene u Zemljinom magnetskom polju. Trebao se ažurirati 2020. godine, no do 2018. toliko se poremetio da potrebno hitno ažuriranje.

Istraživači iz British Geological Survey i National Oceanic and Atmospheric Administration (NOAA), rade na popravljanju WMM-a koristeći podatke od zadnje tri godine, uključujući i puls iz 2016. godine koji je odbacio točnost njihova zadnjeg modela.

 
Continue Reading
1 Comment

1 Comment

  1. EU

    13. siječnja 2019. at 11:39

    Što ćemo sad
    Politička elita neće imati kada potrošiti oteto

     

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Pet pobjedonosnih priča u borbi za očuvanje prirode

Published

on

By

U vrijeme kada najnovije vijesti iz svijeta upozoravaju na alarmantno stanje bioraznolikosti, sastanak svjetskih čelnika u Caliju, Kolumbiji, donosi nadu. Predstavljamo pet dokazanih načina kako uspješno vratiti prirodu i očuvati vrste od izumiranja.

Znanstveni dokazi uspjeha
Nedavna desetogodišnja studija pokazala je ohrabrujuće rezultate – u 66 posto slučajeva, mjere očuvanja prirode uspješno su poboljšale stanje bioraznolikosti ili usporile njezino opadanje. Ipak, trenutno je zaštićeno samo 17 posto kopna i osam posto oceana, što je daleko od cilja zaštite 30 posto do 2030. godine.

Morska zaštićena područja kao utočišta života
Oceani, koji pokrivaju 70 posto našeg planeta i čine više od 95 posto biosfere, kriju nevjerojatno bogatstvo života. Međutim, samo 2,8 posto svjetskih oceana uživa učinkovitu zaštitu. Primjer Sejšela pokazuje kako pravilna zaštita može dovesti do spektakularnih rezultata – povratak plavih kitova u Indijski ocean nakon njihovog gotovo potpunog istrebljenja.

Borba protiv invazivnih vrsta
Invazivne vrste godišnje koštaju globalno gospodarstvo više od 423 milijarde dolara i jedan su od glavnih uzroka gubitka bioraznolikosti. Od 1500. godine, invazivne vrste uzrokovale su izumiranje 25 posto biljnih i 33 posto životinjskih vrsta. Međutim, postoje i uspješne priče o njihovom suzbijanju, poput tropskog otoka Palmyra koji se uspješno riješio 20.000 štakora.

Obnova močvarnih područja

Močvare, koje su ključne za sprječavanje poplava i osiguravanje pitke vode, među najugroženijim su staništima na svijetu. Ljudi su oštetili čak 85% svjetskih močvara. No, projekti obnove pokazuju izvanredne rezultate. U glavnom gradu Šri Lanke, Colombu, nekadašnje odlagalište otpada pretvoreno je u močvarno područje puno vodomara, čaplji i kormorana.

Zaštita ključnih vrsta
Stručnjaci ističu važnost zaštite “ključnih vrsta” koje imaju nesrazmjerno velik utjecaj na svoje ekosustave. U SAD-u, ponovno uvedeni dabrovi obnavljaju staništa za vidre, kornjače i ribe. U Galapaškom otočju, divovski kornjače stvaraju čistine koje koriste ugroženi albatrosi.

Oživljavanje šuma
Uništavanje šuma predstavlja glavnu prijetnju bioraznolikosti. U posljednjih 50 godina, populacije životinja u Latinskoj Americi i na Karibima smanjile su se za 95 posto zbog intenzivnog krčenja šuma. Međutim, kada su šume pravilno zaštićene, bioraznolikost cvjeta, kao što pokazuje primjer ekvadorske oblačne šume Los Cedros.

Prirodna regeneracija kao ključ uspjeha
Istraživanja pokazuju da prirodna regeneracija šuma može apsorbirati 40 puta više ugljika od plantaža i pružiti stanište većem broju vrsta.

Ovaj pristup, koji dopušta spontani rast drveća uz minimalne ljudske intervencije, dobiva sve više priznanja kao učinkovit alat očuvanja.

Globalni napori i lokalni uspjesi
Zdravlje ekosustava ovisi o koordiniranim naporima na globalnoj razini, ali i o lokalnim inicijativama. Azorski otoci nedavno su stvorili najveće morsko zaštićeno područje u Sjevernom Atlantiku, štiteći 30% okolnog mora.

Uloga zajednice u očuvanju prirode
Lokalne zajednice često igraju ključnu ulogu u uspješnim projektima očuvanja.

Portugal je svoje prvo morsko zaštićeno područje dizajnirao u suradnji s lokalnim ribarima koji su željeli zaštititi populacije hobotnica i sardina.

Ekonomski aspekti zaštite prirode
Inovativni financijski mehanizmi, poput zamjene duga za prirodu na Sejšelima, pokazuju kako se mogu pomiriti ekonomski i ekološki ciljevi.

Ovakvi pristupi omogućuju zemljama da istovremeno riješe financijske izazove i unaprijede zaštitu prirode.

Tehnologija u službi očuvanja prirode
Moderne tehnologije otvaraju nove mogućnosti u praćenju i zaštiti bioraznolikosti. Satelitsko praćenje, dronovi i umjetna inteligencija revolucioniraju način na koji pratimo zdravlje ekosustava i borimo se protiv krivolova. Najnovije vijesti govore o uspješnoj primjeni ovih tehnologija u nacionalnim parkovima diljem svijeta, gdje automatske kamere i senzori omogućuju znanstvenicima da prate kretanje životinja i identificiraju prijetnje u realnom vremenu. Ovi alati ne samo da povećavaju učinkovitost zaštite, već i smanjuju troškove i rizike za osoblje na terenu. Posebno je značajna primjena u morskim zaštićenim područjima, gdje podvodni senzori i autonomna plovila pomažu u otkrivanju ilegalnog ribolova i praćenju zdravlja koraljnih grebena.

Budućnost očuvanja bioraznolikosti
Uspješni projekti diljem svijeta pokazuju da je moguće zaustaviti i preokrenuti trend gubitka bioraznolikosti. Ključ uspjeha leži u kombinaciji znanstveno utemeljenih pristupa, uključivanja lokalnih zajednica i inovativnih financijskih rješenja. Vrijeme je da se ova dokazana rješenja primijene u većem opsegu kako bi se postigli ambiciozni globalni ciljevi zaštite prirode.

 
Continue Reading

Svijet

Koliko godina zatvora prijeti Diddyju ako bude osuđen?

Published

on

Sean Diddy Combs trenutačno čeka suđenje zbog optužbi za reketarenje, trgovinu ljudima i organiziranje prostitucije. Poznati glazbeni producent i reper, koji je tijekom svoje karijere bio poznat i pod imenima P. Diddy, Puffy i Puff Daddy, optužen je u rujnu 2024. nakon što su savezne vlasti pokrenule istragu protiv njega. Pitanje koje se nameće jest – koliko bi mogao provesti u zatvoru?

Detalji o Diddyjevoj potencijalnoj zatvorskoj kazni
Suđenje je zakazano za 5. svibnja 2025. Bivši njujorški tužitelj i odvjetnik za kazneno pravo Paul Callan izjavio je za Us Weekly da je kazna “od 10 do 20 godina” najvjerojatnija ako Diddy bude osuđen. “S obzirom na ozbiljnost optužbi, duga zatvorska kazna gotovo je neizbježna u slučaju osude”, rekao je Callan. “Ako bude osuđen, može očekivati da će veći dio svog preostalog života provesti iza rešetaka. Savezni tužitelji obično uspijevaju u više od 90% slučajeva koje pokreću, bilo kroz priznanje krivnje ili osudu nakon suđenja”, objašnjava.

Diddy traži puštanje uz jamčevinu
Callan je dodao da su tužitelji “predočili snažne dokaze pred saveznim sucima da bi Combs mogao pobjeći ili prijetiti svjedocima u slučaju da bude pušten”.

Inače, Diddy i treći put pokušava izaći na slobodu uz jamčevinu od 50 milijuna dolara, nakon što su mu suci već dva puta odbili zahtjev.

 
Continue Reading

Svijet

Profesor iz Kijeva: “Rusija je morala angažirati još jednu nuklearnu zemlju”

Published

on

By

Profesor na Institutu za međunarodne odnose u Kijevu Maksim Kamenjecki gostovao je u Novom danu kod Tihomira Ladišića gdje je komentirao 1000 dana rata u Ukrajini. Kamenjecki tvrdi da posljednjih mjesec dana Rusi povećavaju broj udara. “Dopuštenje ukrajinskim snagama da udare po Rusiji je kontroverzno, barem po oružju kojim Ukrajina raspolaže i mogućnosti tog oružja. Tih ATACAMS raketa koje imaju domet do 300 kilometara nema puno”, rekao je. “Rusija je zadnjim udarima pokazala što će biti njihov cilj, a to su brane na Dnjepru. Pokušali su pogoditi branu kod Kremenčuka iznad koje se nalazi veliko umjetno jezero i u slučaju rušenja te brane grad Kremenčuk će ostati pod vodom”, dodao je.

Sukob Rusije i NATO-a?
S obzirom da je Ukrajina dobila zeleno svjetlo od strane SAD-a da gađa ciljeve u Rusiji, Kamenjecki smatra da to neće otvoriti sukob Rusije i NATO-a. “Oni će se osvećivati na nama ako budemo koristili dalekometno oružje”, istaknuo je.

“Rusi sada napreduju svugdje na bojišnici i nezgodno je sada prognozirati koliko ćemo izdržati. Jednostavno nema oružja za brigade i za neko vraćanje pozicija. Rusi će i dalje udarati svojim sredstvima, jučer su čak gađali teritorij koji je vrlo blizu Mađarske, Zakarpatje”, rekao je. “Oružje koje sada imamo je imalo smisla kada je bilo isporučeno, kada su Rusi imali svoje avione imali na aerodromima koji su bili u dometu tog oružja. Rusi su još prije godinu dana maknuli te avione i ostala su samo skladišta. Ukrajina je sinoć pogodila jedno skladište gdje su Rusi držali rakete poput Iskandera”, dodao je.

O dolasku Donalda Trumpa na vlast kaže da Ukrajinci očekuju neki njegov potez. “Taj potez se poklapa s programom koji je najavljivao, a to je da će prekinut rat, što je teško zamisliti s obzirom na poziciju Rusije. Nije poznato je li komunicirao s Vladimirom Putinom ili ne. Rusi su sada krenuli još žešće i za njih nema autoriteta koji ih može zaustaviti”, naveo je Kamenjecki.

Tvrdi da je solidarnost Europe poprilično verbalna. “Prave pomoći u pravom trenutku nema. Rusija je morala angažirati još jednu nuklearnu zemlju, a to je Sjeverna Koreja. Kina dosta pomaže jer praktički svi dronovi kojima Rusi napadaju naš teritorij su kineske proizvodnje. Situacija će biti dramatična i možda će s ukrajinske strane tražiti poteze koji nisu simpatični”, ustvrdio je.

 
Continue Reading
Advertisement
Advertisement
Advertisement

U trendu