Connect with us

Svijet

Sutra u zoru će biti potpuna pomrčina Mjeseca

Published

on

U ponedjeljak u ranojutarnjim satima dogodit će se potpuna pomrčina Mjeseca koja nastaje kad Mjesec uđe cijeli u Zemljinu sjenu, pri čemu poprima crveno-smeđu boju, priopćeno je iz Hrvatskog astronomskog saveza.

S obzirom na lošu vremensku prognozu, javna promatranja teleskopima su najavljena samo u Splitu i Malom Lošinju. Ako vremenski uvjeti budu povoljni, Zvjezdano selo Mosor planira organizirati javno promatranje teleskopima u Splitu pokraj lučice Spinut u vremenu od 4,30 do 7,30 sati, a astronomsko društvo “Leo Brenner” na Rivi lošinjskih kapetana ispred Muzeja Apoksiomena u Malom Lošinju.

Kako nastaje pomrčina?

Pomrčina Mjeseca nastaje ulaskom Mjeseca u Zemljinu sjenu i tad je obasjan crvenom svjetlošću koja se raspršila prolazeći kroz Zemljinu atmosferu. Potpunom pomrčinom Mjeseca naziva se pojava kada cijeli Mjesec uđe u Zemljinu sjenu; kada samo dio Mjesečevog diska uđe u Zemljinu to je djelomična pomrčina, a ako Mjesec prolazi samo kroz Zemljinu polusjenu, to se naziva pomrčina u polusjeni.

Za vrijeme potpune pomrčine Mjesec nikad ne pada u potpunu tamu već poprima crveno-smeđu nijansu. Ta pojava nastaje zbog loma svjetlosti u Zemljinoj atmosferi, koja se u tom slučaju ponaša poput prizme. Zemljina atmosfera najviše raspršuje plavu svjetlost (zbog čega je nebo danju plavo), a crvena svjetlost koja se ne rasprši potpuno u Zemljinoj atmosferi nastavlja svoj put prema Mjesecu i čini ga crvenim.

Jedina potpuna u 2019.

Početak ulaska Mjeseca u polusjenu iz Hrvatske je vidljiv u 3,36 sati; početak djelomične pomrčine u 4,33 sati, početak potpune pomrčine u 5,41 sati, maksimum pomrčine je vidljiv u 6,12 sati, kraj potpune pomrčine je u 6,43 sati i zalazak Mjeseca je u 7,41 sati, navodi se u priopćenju.

Ova pomrčina Mjeseca bit će jedina potpuna u 2019. i bit će vidljiva s čitave zapadne hemisfere, Europe i zapadnih dijelova Afrike, kao i iz sjeverne Rusije, objavila je američka svemirska agencija NASA, što znači da bi je, uz povoljne vremenske prilike, moglo promatrati nekih 2,8 milijarda ljudi u svijetu.

Najbolje će se vidjeti iz Sjeverne Amerike, navodi NASA i dodaje da će se kao dodatni bonus pomrčina dogoditi tijekom “supermjeseca” kada je Mjesec najbliže Zemlji i stoga se čini veći i svjetliji.

 
Continue Reading
Click to comment

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Lavrov: Zapad želi eskalirati ovaj sukob

Published

on

Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, govoreći u Rio de Janeiru na summitu G20, rekao je da je korištenje Atacma američke proizvodnje u ukrajinskom napadu na Brjansk bio “signal” da Zapad želi eskalirati sukob.

Tass prenosi da je rekao kako je “bez Amerikanaca nemoguće koristiti ove visokotehnološke rakete. Vladimir Putin je o tome govorio nekoliko puta.”

“Izravna upletenost NATO-a u rat u Ukrajini”
U rujnu je ruski predsjednik rekao da bi uporaba oružja na ciljevima unutar Rusije predstavljala “izravnu upletenost zemalja NATO-a, SAD-a i europskih zemalja u rat u Ukrajini “.

U blagom ublažavanju današnje retorike oko nuklearnog oružja, Lavrov je rekao da je Rusija striktno predana stajalištu izbjegavanja nuklearnog rata, te da oružje djeluje kao sredstvo odvraćanja.

Sugerirao je da se ništa u ažuriranoj nuklearnoj doktrini koju je danas objavila Rusija ne razlikuje od bilo čega u doktrinarnim dokumentima SAD-a, koji također uključuju široke pojmove kao što je dopuštanje američke upotrebe nuklearnog oružja za “zaustavljanje potencijalno nadmoćnih konvencionalnih neprijateljskih snaga”, osiguranje uspjeha operacije, ili okončati rat pod uvjetima povoljnim za SAD.

 
Continue Reading

Svijet

Španjolska će legalizirati status oko 300.000 ilegalnih migranata godišnje

Published

on

By

Španjolska će legalizirati status oko 300.000 ilegalnih imigranata godišnje u iduće tri godine pošto nastoji povećati svoju radnu snagu zbog sve starijeg stanovništva, rekla je ministrica za migracije Elma Saiz novinarima u utorak.

Nedostatak radne snage
Španjolska, predvođena ljevičarskom manjinskom koalicijskom vladom, uglavnom je otvorena za migrante iako druge europske zemlje poput Italije i Njemačke nastoje uvesti strože granične kontrole.

“Španjolska se mora odlučiti hoće li biti otvorena, prosperitetna zemlja ili zatvorena i siromašna, a mi smo odabrali prvo”, rekla je Saiz i dodala je da je naciji godišnje potrebno 250.000 do 300.000 stranih radnika koji plaćaju porez kako bi se održala država blagostanja.

Reformom se skraćuju i pojednostavljuju pravne i administrativne procedure za radne i boravišne dozvole, odnosno omogućuje se migrantima da se registriraju kao samozaposleni ili kao zaposlenici i osiguravaju im se dodatna jamstva radnih prava. Španjolsko gospodarstvo je najbrže rastuće u Europskoj uniji, djelomično potaknuto valom kvalificiranih imigranata iz Latinske Amerike koji su pokrili nedostatak radne snage u sektorima tehnologije i ugostiteljstva. Bruto domaći proizvod porastao je 3,4 posto u trećem tromjesečju u odnosu na godinu ranije.

Prema istraživanju 40dB za novine El Pais i radio Cadena Ser koje je provedeno u listopadu, 57 posto Španjolaca vjeruje da ima “previše” imigracije, dok 54 posto smatra da je udio migranata viši od službenih podataka o stranim državljanima u Španjolskoj po kojima ih je 18,5 posto.

 
Continue Reading

Svijet

Pet pobjedonosnih priča u borbi za očuvanje prirode

Published

on

By

U vrijeme kada najnovije vijesti iz svijeta upozoravaju na alarmantno stanje bioraznolikosti, sastanak svjetskih čelnika u Caliju, Kolumbiji, donosi nadu. Predstavljamo pet dokazanih načina kako uspješno vratiti prirodu i očuvati vrste od izumiranja.

Znanstveni dokazi uspjeha
Nedavna desetogodišnja studija pokazala je ohrabrujuće rezultate – u 66 posto slučajeva, mjere očuvanja prirode uspješno su poboljšale stanje bioraznolikosti ili usporile njezino opadanje. Ipak, trenutno je zaštićeno samo 17 posto kopna i osam posto oceana, što je daleko od cilja zaštite 30 posto do 2030. godine.

Morska zaštićena područja kao utočišta života
Oceani, koji pokrivaju 70 posto našeg planeta i čine više od 95 posto biosfere, kriju nevjerojatno bogatstvo života. Međutim, samo 2,8 posto svjetskih oceana uživa učinkovitu zaštitu. Primjer Sejšela pokazuje kako pravilna zaštita može dovesti do spektakularnih rezultata – povratak plavih kitova u Indijski ocean nakon njihovog gotovo potpunog istrebljenja.

Borba protiv invazivnih vrsta
Invazivne vrste godišnje koštaju globalno gospodarstvo više od 423 milijarde dolara i jedan su od glavnih uzroka gubitka bioraznolikosti. Od 1500. godine, invazivne vrste uzrokovale su izumiranje 25 posto biljnih i 33 posto životinjskih vrsta. Međutim, postoje i uspješne priče o njihovom suzbijanju, poput tropskog otoka Palmyra koji se uspješno riješio 20.000 štakora.

Obnova močvarnih područja

Močvare, koje su ključne za sprječavanje poplava i osiguravanje pitke vode, među najugroženijim su staništima na svijetu. Ljudi su oštetili čak 85% svjetskih močvara. No, projekti obnove pokazuju izvanredne rezultate. U glavnom gradu Šri Lanke, Colombu, nekadašnje odlagalište otpada pretvoreno je u močvarno područje puno vodomara, čaplji i kormorana.

Zaštita ključnih vrsta
Stručnjaci ističu važnost zaštite “ključnih vrsta” koje imaju nesrazmjerno velik utjecaj na svoje ekosustave. U SAD-u, ponovno uvedeni dabrovi obnavljaju staništa za vidre, kornjače i ribe. U Galapaškom otočju, divovski kornjače stvaraju čistine koje koriste ugroženi albatrosi.

Oživljavanje šuma
Uništavanje šuma predstavlja glavnu prijetnju bioraznolikosti. U posljednjih 50 godina, populacije životinja u Latinskoj Americi i na Karibima smanjile su se za 95 posto zbog intenzivnog krčenja šuma. Međutim, kada su šume pravilno zaštićene, bioraznolikost cvjeta, kao što pokazuje primjer ekvadorske oblačne šume Los Cedros.

Prirodna regeneracija kao ključ uspjeha
Istraživanja pokazuju da prirodna regeneracija šuma može apsorbirati 40 puta više ugljika od plantaža i pružiti stanište većem broju vrsta.

Ovaj pristup, koji dopušta spontani rast drveća uz minimalne ljudske intervencije, dobiva sve više priznanja kao učinkovit alat očuvanja.

Globalni napori i lokalni uspjesi
Zdravlje ekosustava ovisi o koordiniranim naporima na globalnoj razini, ali i o lokalnim inicijativama. Azorski otoci nedavno su stvorili najveće morsko zaštićeno područje u Sjevernom Atlantiku, štiteći 30% okolnog mora.

Uloga zajednice u očuvanju prirode
Lokalne zajednice često igraju ključnu ulogu u uspješnim projektima očuvanja.

Portugal je svoje prvo morsko zaštićeno područje dizajnirao u suradnji s lokalnim ribarima koji su željeli zaštititi populacije hobotnica i sardina.

Ekonomski aspekti zaštite prirode
Inovativni financijski mehanizmi, poput zamjene duga za prirodu na Sejšelima, pokazuju kako se mogu pomiriti ekonomski i ekološki ciljevi.

Ovakvi pristupi omogućuju zemljama da istovremeno riješe financijske izazove i unaprijede zaštitu prirode.

Tehnologija u službi očuvanja prirode
Moderne tehnologije otvaraju nove mogućnosti u praćenju i zaštiti bioraznolikosti. Satelitsko praćenje, dronovi i umjetna inteligencija revolucioniraju način na koji pratimo zdravlje ekosustava i borimo se protiv krivolova. Najnovije vijesti govore o uspješnoj primjeni ovih tehnologija u nacionalnim parkovima diljem svijeta, gdje automatske kamere i senzori omogućuju znanstvenicima da prate kretanje životinja i identificiraju prijetnje u realnom vremenu. Ovi alati ne samo da povećavaju učinkovitost zaštite, već i smanjuju troškove i rizike za osoblje na terenu. Posebno je značajna primjena u morskim zaštićenim područjima, gdje podvodni senzori i autonomna plovila pomažu u otkrivanju ilegalnog ribolova i praćenju zdravlja koraljnih grebena.

Budućnost očuvanja bioraznolikosti
Uspješni projekti diljem svijeta pokazuju da je moguće zaustaviti i preokrenuti trend gubitka bioraznolikosti. Ključ uspjeha leži u kombinaciji znanstveno utemeljenih pristupa, uključivanja lokalnih zajednica i inovativnih financijskih rješenja. Vrijeme je da se ova dokazana rješenja primijene u većem opsegu kako bi se postigli ambiciozni globalni ciljevi zaštite prirode.

 
Continue Reading
Advertisement
Advertisement
Advertisement

U trendu