Connect with us

Zadar

PREDSTAVLJENA KNJIGA TRPIMIRA VEDRIŠA O KULTOVIMA SV. STOŠIJE I SV. KRŠEVANA Malo Zadrana vuče porijeklo iz srednjovjekovnog Zadra, ali ga s njim povezuju njegovi zaštitnici

Objavljeno

-

Kako su crkveni mučenici sv. Anastazija (Stošija) i sv. Krizogon (Krševan) dospjeli u Zadar i kada se počinje širiti njihov kult, temeljna su pitanja na koja odgovor u svojoj knjizi “Hagiografija i rani kult sv. Anastazije i sv. Krizogona u Zadru“ daje doc. dr. sc. Trpimir Vedriš, docent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Knjigu su sinoć na Sveučilištu u Zadru, u nazočnosti zadarskog nadbiskupa mons. Želimira Puljića, rektorice prof. dr. sc. Dijane Vican, prorektora i drugih gostiju, predstavili prof. dr. sc. Mladen Ančić, doc. dr. sc. Ivan Basić i doc. dr. sc. Zdenko Dundović.

Knjiga o dvoje zadarskih zaštitnika, koji su duboko utkani u zadarsku povijest, baca novo svjetlo na povijest kulta od najranijih vremena do danas. Koliko su oni bili značajni na počecima kršćanstva govori da je Krizogon bio na prikazima 12 apostola i 12 prvih svetaca, dok je Anastazija bila u društvu prvih sedam kršćanskih mučenica.

– Srednji vijek se ne može razumjeti bez razumijevanja uloge svetaca u tadašnjem društvenom životu. Oni su u njemu aktivno sudjelovali, bilo preko svojih zemnih ostataka, bilo kroz pripovijesti koje su ih smještale u društveni kontekst. U ovoj knjizi Vedriš povijesne tekstove smješta u kontekst unutar kojeg su nastali, u društvo koje ih je preradilo u skladu s vrijednostima i običajima te sredine te mu dodali elemente koji zrcale stvarnost tog svijeta, istaknuo je dr. Ančić.

U prvom dijelu knjige, povijesnom pregledu najranijeg kulta ranokršćanskih mučenika sv. Anastazije i Sv. Krizogona, autor navodi povijesne okolnosti koje su nastale nakon gašenja Akvileje i Sirmiuma kao gradskih središta u Rimskom carstvu, a posvetio se i pitanju postojanja dviju Anastazija, jedne u Rimu i druge u Carigradu. Zadarske legende o prijenosu relikvija dosta su nepouzdane jer su sačuvane u dosta mladim rukopisima, a i oni su citirali izvornike nastale nekoliko stoljeća nakon samih događaja.

– Problematici kulta ovih dvoje svetaca do sada se prilazilo isključivo kroz crkvenu povijest. Vedriš je ujedinio sve poznate datosti na povijesnoj, geografskoj, crkvenoj, političkoj i tekstualnoj razini, što je urodilo vrijednim prikazom o širenju kulta dvoje svetaca,, istaknuo je dr. Dundović.

Urednik knjige doc. dr. sc. Ivan Basić prikazao je njezin drugi i treći dio, koji obrađuju zadarski odraz „univerzalne hagiografije” dvoje mučenika te „mjesnu hagiografiju” – zadarske legende o prijenosu.

Posebno je važan izvor Codex Filippi, koji se do 18. stoljeća nalazio u samostanu sv. Krševana, da bi u vrijeme Drugog svjetskog rata nestao i ponovno bio otkriven u londonskom antikvarijatu 1997.godine, odakle ga je otkupila i samostanu benediktinki vratila Flora Turner-Vučetić.

Zadar kao glavni grad bizantske Dalmacije nije imao vlastitih mučenika, relikvija i kultova, pa tako ni legendi koje bi se mogle razviti, te je bio “prisiljen” uvesti svece, odnosno njihove kultove. Počeci kulta sv. Krševana ne sežu prije sedmog, a sv. Stošije prije devetog stoljeća. Vedriš je propitao i odbacio mogućnost dokazivanja, na temelju postojećih izvora, da bi kult sv. Stošije stigao iz Akvileje već u 5. stoljeću ili u 6. iz Ravenne.

– Najstariji rukopisi o legendi sv. Stošije potječu iz 17. stoljeća, ali je pratekst te legende star i seže možda i u rano srednjovjekovlje. Darivanje i svečano primanje relikvija nosilo je u srednjem vijeku jasnu političku poruku, kojom su se potvrđivali politički savezi i izražavala supremacija onih koji mogu darovati relikvije, naspram onih koji ih primaju. Tradicionalni je narativ da je u previranjima između Bizanta i Franačke Zadar pristao uz Bizant, zbog čega Nikefor I. zove Donata u Carigrad i predaje mu relikvije svete Stošije. Zbog toga se prijenos datira u 807. godinu, u vrijeme tzv. jadranske krize, koja je završila Ahenskim sporazumom, ističe dr. Basić.

U sačuvanoj zadarskoj hagiografiji nema velikih razlika u odnosu na rimsku, a dva detalja kod Konstantina Porfirogeneta, koji tvrdi da je ona kći rimskog cara Eustahija, nepoznatog u povijesti, te drugi gdje se inzistira na njezinom atributu djevice, neobična su i pokazuju da je u srednjem vijeku vjerojatno postojala neka “zadarska” hagiografija Anastazije, drugačija od svih poznatih.

Što se tiče sv. Krševana, pogubljenog za vrijeme Dioklecijanovog progona početkom 4. stoljeća, znanje je mnogo . Postoje četiri tradicije – jedna je da su relikvije donesene iz Akvileje 649. godine, prema drugoj biskup Donat donio ih je 806. godine zajedno s relikvijama sv. Stošije, prema trećoj iz Codexa Filippi pronađene su u gradskoj okolici, a prema četvrtoj 1156. u samom Zadru. Prema verziji u kojoj se spominje Iadera Betula (Stari Zadar), Zadranka je berući zelje na starom groblju pronašla njegov grob, nakon čega je tijelo preneseno u Zadar, gdje je činio čudesa. Jedna mu je ruka tada otkinuta i odnesena u neutvrđenu zemlju Mara (moguće Moravsku regiju ili Podunavlje uz Srijemsku Mitrovicu). Vjerojatno je ipak da se radi o lokalitetu Obrovac, koji se nalazio ili na području današnjih Kolovara ili Sukošana, gdje mu je sagrađena i crkva. U svakom slučaju, u 10. stoljeću njegov je kult već bio etabliran, jer se spominje u oporuci zadarskoga priora Andrije iz 918. godine, djelu “De administrando imperio” Konstantina Porfirogeneta i u jednoj darovnici iz tog vremena.

Vedriš je rekao kako je ova knjiga dio onoga što bi htio postići, a to su još dvije knjige koje bi obradile izvore te razradile procvat kulta nakon 13. stoljeća.

– Sveci su zaista među najvažnijim nositeljima identiteta jedne zajednice. Kad sam vidio mnoštvo koje je dočekalo generala Gotovinu u Zadru pomislio sam kako je tu malo osoba koje imaju srednjovjekovno porijeklo iz Zadra, ali ga s njim povezuju institucije Crkve i sve ono što je oblikovalo identitet grada, zaključio je Vedriš.

 

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Sport

Besplatni seminar za košarkaške suce u Zadru

Objavljeno

-

By

Udruga košarkaških sudaca Zadarske županije organizira besplatni seminar za košarkaške suce, pomoćne suce i statističare.

Rok za prijavu je 16.10.2024. , prijaviti se može na mail udrugakszz@gmail.com ili na mobitel 0912345813.

 
Nastavi čitati

Grad

PRIOPĆENJE SDLSN RH O KRIZI U GRADU ZADRA: Gradsko vijeće Grada Zadra odbija proračun. Zaposlenici gradske uprave ostaju bez plaće?

Objavljeno

-

By

Zaposlenici gradske uprave Grada Zadra trebaju biti ispred političkih prepucavanja vijećnika Gradskog vijeća Grada Zadra! Zaposlenici gradske uprave Grada Zadra trebaju dobiti veće plaće! Čak 56 posto zaposlenika Grada Zadra ima plaću ispod 1.000 eura neto i to s prijevozom!

Naime, gradonačelnik Grada Zadra Branko Dukić suglasan je sa sindikalnim prijedlogom o povećanju osnovice 30 posto i povećanju novčane naknade za troškove prehrane na 100 eura za zaposlenike gradske uprave Grada Zadra, no ako Gradsko vijeće do 7. rujna ne izglasa Proračun za 2024., dogovoreno povećanje, koje je već ukalkulirano u prijedlog Proračuna, neće biti realizirano.
I ne samo povećanje. U slučaju ne donošenja Proračuna za 2024. bit će blokirano kompletno funkcioniranje grada, a time dovedena u pitanje egzistencija svih korisnika gradskog proračuna i njihovih obitelji.
Stoga, SDLSN RH poziva na odgovorno ponašanje te izglasavanje Proračuna Grada Zadra za 2024. Istodobno, poduzet će sve raspoložive radnje sa svrhom zaštite svojih članova.

 
Nastavi čitati

Grad

Provale u Zadru: Krade se zlatni nakit, novac, torbice

Objavljeno

-

By

Jučer, 02. rujna u Zadru evidentirane su tri provale, na gradskom predjelu Maslina nepoznati počinitelj je provalio u stan odakle je otuđio novac, zlatni nakit te sunčane naočale u vlasništvu 25-godišnje strane državljanke. Materijalna šteta je oko tisuću eura.
Na gradskom predjelu Puntamika nepoznati počinitelj je provalio u kuću 76-godišnjaka odakle je otuđio zlatni nakit i torbicu, čime ga je oštetio za nekoliko tisuća eura.
U Kožinu nepoznati počinitelj je provalio u kuću 65-godišnjakinje odakle je otuđio zlatni nakit i novac. Materijalna šteta je oko tisuću eura.
Protiv nepoznatog počinitelja ili više njih se državnom odvjetništvu podnose kaznene prijave zbog teške krađe.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu