Connect with us

Galerije

FOTOGALERIJA U Zadru obilježena 27. obljetnica “Maslenice”

Objavljeno

-

Nastavi čitati
10 komentara

10 Comments

  1. eugenya

    20. siječnja 2020. at 19:20

    Uz dužno poštovanje svim istinskim braniteljima, poginulima, ranjenima, preživjelima, svim građanima koji su bili u gradu i okolici do okončanja rata, čini mi se da je došlo vrijeme da se ovako važne obljetnice obilježavaju svakih pet godina. Tužno je gledati ovu dječicu na stepenicama lože – kao da su silom tu dovedeni! A ni po gradu nema baš ljudi koji svojim prisustvom uveličavaju obljetnicu. Tužno!

     
  2. Bumbishta

    21. siječnja 2020. at 14:42

    A jesu me postole nazujale… moj sinko, sve nas je manje u povorku

     
    • Kacijola

      21. siječnja 2020. at 14:50

      Je, istina.
      Sve manje i manje.
      Nisam sreo njanke 10% ekipe iz Gradskog bataljuna, 112-te, 159-te

      Sve!

       
      • Bumbishta

        21. siječnja 2020. at 21:36

        Jemamo se spominjat i 7.domobranske…

         
        • Kacijola

          21. siječnja 2020. at 22:32

          Je Bumbi, i Sedme isto
          U noj nisam bio, ali znam ljude

          Kastoš!

           
  3. Kacijola

    21. siječnja 2020. at 20:22

    @kacijola , tebe nema u toj vrsti ljudi bojovnika.
    Ti si vo

     
    • Kacijola

      21. siječnja 2020. at 20:30

      Budaletino neodgojena i nepismena.
      Ne, nego si ti bio 1034 dana umjesto mene.
      Poklopi se ušima i ne śeri bez potrebe.

      Visok!

       
    • Bumbishta

      21. siječnja 2020. at 21:33

      Jesi redikul i prdez od chovika oli zene… njanci r od rispeta prima oniman i onomen o cemu si samo iz foji i tv cuja i vidija. Klone jedan( jedna) Ja san ti da ime siti se…Da si jemalo rispeta doslo bi barenko na minutu sutnje odat pocast…ovo je moje zanje obaziranje na tvoje podlosti. Bogda ti sutra marenda prisila

       
    • Bumbishta

      21. siječnja 2020. at 21:46

  4. Kacijola

    22. siječnja 2020. at 13:19

    Bija si ti u ludari po svemu sudeći
    Ili otočnom bataljunu ahahaahaa

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Galerije

Revizori: Hrvatska probila plafon u nepravilnom trošenju kohezijskog EU novca

Objavljeno

-

Europska unija nije uspjela u značajnijoj mjeri ispraviti “tvrdokorne” nepravilnosti u potrošnji proračunskog novca koji bi trebao ublažiti razlike među članicama, a odgovornost za manjkave mehanizme kontrole snose i vlasti i revizori zemalja EU-a i Europska komisija, upozorio je Europski revizorski sud (ECA).

Od 2014. do 2022. Unija je za koheziju izdvojila 409 milijardi eura, otprilike trećinu proračuna, a kontrolni mehanizmi potrošnje tog novca i dalje su manjkavi, i to na svim razinama, pokazala je ECA-ina analiza, objavljena jučer.

Članice bi mogle otkriti i spriječiti više nepravilnosti, naglasili su revizori.

Kohezijska politika spada među područja s najviše propusta u potrošnji iz sedmogodišnjeg proračuna EU-a
Komisija je pak objavila prenisku procjenu nepravilno potrošenog novca i nije dovoljno koristila raspoložive alate kako bi potaknula članice da poboljšaju kontrolni sustav, dodali su.

Upravo kohezijska politika spada među područja s najviše propusta u potrošnji novca iz sedmogodišnjeg proračuna EU-a, stoji u izvješću, a ukupna stopa nepravilnosti u potrošnji snižena je u razdoblju od 2014. do 2022. na 4.8 posto, sa šest posto u prethodnih sedam godina, izračunao je europski revizorski sud.

I Hrvatska probila plafon
Propisani plafon iznosi dva posto, a prekoračen je u svih sedam godina, u razdoblju od 2014. do 2022., dosegnuvši vrhunac od 6.7 posto u 2022.

“Naša analiza pokazuje da je Komisija u novim izračunima utvrdila da su stope neispravljenih grešaka značajno iznad propisanog plafona posebno česta pojava u pojedinim zemljama – u Grčkoj (u 45 posto “paketa jamstava”), Francuskoj (22 posto), Italiji (26 posto), Litvi (36 posto), Portugalu (36 posto) i Slovačkoj (39 posto)”.

Plafon je prekoračila i Hrvatska sa stopom neispravljenih grešaka u potrošnji kohezijskog novca od 15 posto, pokazuje izvješće. “Vlasti u paketima jamstava potvrđuju da su njihovi računi potpuni, točni i istiniti i da su interne kontrole programa (ili skupine programa) efikasne”, podsjećaju europski revizori.

Komisija potom prihvaća njihove račune i doznačuje preostali novac iz EU-a samo ako se u zaključku složi s tom tvrdnjom, uzimajući u obzir mišljenje revizora.

Propusne “linije obrane”
U piramidi kontrola prvu liniju obrane čine upravljačka tijela u državama članicama, koja su mogla spriječiti više od trećine grešaka, ističu revizori.

Drugu liniju obrane čine revizori zemalja-članica, koji su također odgovorni za propuste, “različite prirode i ozbiljnosti”, dodaju, navodeći da su otkrili greške u tom mehanizmu kontrole potrošnje kod 40 od 43 revizorska tijela.

Treća je linija obrane Europska komisija koja temelji procjene na kontroli članica. Ta je pak kontrola pouzdana tek u ograničenoj mjeri, upozoravaju revizori, istaknuvši i brojne nedostatke u EK-ovim alatima za otkrivanje, sprječavanje i ispravljanje pogrešaka.

Većina nepravilnosti u potrošnji kohezijskog novca rezultat je nepoštivanja propisanih uvjeta pri odobravanju rashoda i projekata. Na drugom je mjestu kršenje propisa o državnoj pomoći i javnoj nabavi.

 
Nastavi čitati

Galerije

FOTOGALERIJA Đir po gradu

Objavljeno

-

 
Nastavi čitati

Galerije

FOTOGALERIJA Kneževa palača – „Slike, odore i znakovlje iz Domovinskog rata“

Objavljeno

-

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu