Galerije
FOTOGALERIJA Uspješno završen 22. Biograd Boat Show
Biograd na Moru – U nedjelju je, uz preljepo vrijeme, koje je izmamilo mnogobrojne posjetitelje, nakon pet dana održavanja, uspješno je završen 22. Biograd Boat Show, kao najveći nautički sajam u Srednjoj Europi i jedan od svega tri održana u ovoj specifičnoj godini.
Izlagači, njih preko 240, svi članovi udruženja HGK vezani uz nautiku, 60-tak vlasnika, operatera i agenata charter plovila, kao i svi zainteresirani za poslovne kontakte, kojih je putem B2B platforme održano preko 300, i mnogobrojni posjetitelji, među kojima iznenađujuće velik broj stranaca izražavaju zadovoljstvo poslovnim ali i općim zdravstvenim i sigurnosnim mjerama koje su pratile organizaciju sajma.
Produljenje sajma za jadan dan omogućilo je svima zainteresiranim da ostvare željene kontakte uz izbjegavanje gužvi, održavanje socijalne distance i poštivanje epidemioloških mjera koje su pažljivo pripremljene. Lijepo vrijeme tijekom srijede, četvrtka i petka dovelo je mnogobrojne posjetitelje na obilazak sajma, a nakon subotnje kiše i smanjenja posjeta, povratak sunčanog vremena u nedjelju omogućio je lijep oproštaj od sajma.
Prethodno ublažavanje mjera ograničenja putovanja u Hrvatsku odnosno Zadarsku županiju od strane Njemačke, Austrije i Slovenije razlogom je da su posjetitelji mogli uživati u značajnom broju izloženih plovila veće duljine, do 20-tak metara. Ljubitelji brodova, uživali su u hrvatskim premijerama jer luksuzni brend Fairline imao je premijeru svoje motorne jahte “Targa 45 GT”, talijanski brend Absolute najnovijeg modela “Absolute 47 Fly”. Premijerne izložbe imali su i: katamarani Excess 12 i ELBA 45, te luksuzne jedrilice First 53 Yacht, Terra Nauta 28, Merry Fisher 795 Serie 2, Saxdor 200 Sport i Rand Mana 23.
Biograd B2B i 2. Croatia Charter Expo
Kroz Biograd B2B platformu za poslovno umrežavanje nautičkog sektora uz fizičke kontakte ove godine nautičkim tvrtkama omogućeno je sudjelovanje na daljinu i zakazivanje sastanaka s biogradskim B2B članovima putem Zoom video razgovora. To je razlogom rekordnih preko 300 održanih kontakata.
Svjetski čuvenim hrvatskim charterašima kroz dvodnevni 2. Croatia Charter Expo osim u hali B omogućeni su kontakti na plovilima na za njih posebno određenom gatu. Uz prijavljene sudionike iz charter kompanija koje upravljaju sa 1.600 charter plovila, pristigli agenti i vlasnici 30-tak drugih charter tvrtki, koje su ih kontaktirale i ugovarale poslove za iduću, makar neizvjesnu, godinu, umrežili su veliku većinu od gotovo 5.000 plovila s koliko raspolaže hrvatski čarter. Vrijedi istaći da su se domaćim nautičarima, charterašima i tvrtkama u fizičkim i virtualnim kontaktima pridružile i kompanije iz Velike Britanije, Francuske, Belgije, Poljske, Slovenije, Španjolske, Italije, Austrije, Njemačke i Češke Republike.
4. Dani Hrvatske nautike HGK
Tijekom sajma Hrvatska gospodarska komora održala je svoje 4. Dane hrvatske nautike uz održane sjednice, neke i izborne, udruženja marina, male brodogradnje, pružatelja usluga na plovilima – charter, turističkih brodara, te Zajednice ronilačkog turizma, odnosno svih predstavnika realnog sektora nautičke industrije i turizma. Poslovni dionici hrvatske nautike imali su priliku susresti se s predstavnicima Ministarstva turizma i sporta, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kao i Hrvatske turističke zajednice, te iznijeti svoje rezultate, ali i brige, i potrebe za iduću sezonu.
Kontinuitet i sigurnost
Kako je na otvaranju sajma i naglasio Goran Ražnjević, predsjednik uprave Ilirije d.d., domaćina i organizatora sajma, kontinuitet održavanja sajma i sigurnost, ona zdravstvena, i izlagača, posjetitelja i zaposlenika, bila su dva ključna naizgled suprotstavljena pola u planiranju organizacije ovog sajma.
Izniman interes poslovnih dionika, uz logističku ozbiljnost Ilirije kao organizatora, razlozi su da je sajam uspješno nastavio kontinuitet održavanja. Poštivanje epidemioloških mjera i naputaka javno zdravstvenih službi i ekipiranost organizatora, uz činjenicu da je riječ o sajmu na otvorenom, razlogom su udovoljavanja kriteriju zdravstvene sigurnosti. Uz sve mjere predostrožnosti, i pojačane službe, potvrda svekolike brige je i to što je zadarski Zavod za javno zdravstvo stranim posjetiteljima, jer nekima su se od dolaska na sajam do povratka izmijenili uvjeti, dogovorno s Ilirijom omogućio neposredno uz sajam testiranje na Corona virus, zbog nekima neophodnih potvrda.
Svojevrstan “homage” hrvatskoj nautici
Bio je ovogodišnji Biograd Boat Show i svojevrstan “homage”, odnosno iskaz zahvale i poštovanja spram hrvatske nautike kako od strane organizatora tako i predstavnika Ministarstva turizma i sporta odnosno Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Naime s njime je sezona otvorena jer je bio naš adut i konkurentska prednost. Nautički turizam kao hrvatski najelitniji proizvod, po uvjerenju sudionika, biti će hrvatski adut i u idućoj turističkoj godini.
Biograd na Moru, kao kolijevka hrvatske nautike, i Ilirija kao tvrtka koja je pred 44 godine prva u zemlji planski izgradila marinu i nabavila 30 charter plovila, kao rodonačelnik ove djelatnosti, bili su prava adresa za takav susret, kojim će se sigurno doprinijeti temeljnoj misli koju je uime organizatora istakao direktor Ilirije Goran Ražnjević:
– Vjerujem da će program Biograd Boat Show-a ubrzati umrežavanje, razmjenu informacija i povezivanje poslovnih nositelja te time olakšati pripremu složene poslovne 2021. godine.
no images were found
Galerije
Revizori: Hrvatska probila plafon u nepravilnom trošenju kohezijskog EU novca
Europska unija nije uspjela u značajnijoj mjeri ispraviti “tvrdokorne” nepravilnosti u potrošnji proračunskog novca koji bi trebao ublažiti razlike među članicama, a odgovornost za manjkave mehanizme kontrole snose i vlasti i revizori zemalja EU-a i Europska komisija, upozorio je Europski revizorski sud (ECA).
Od 2014. do 2022. Unija je za koheziju izdvojila 409 milijardi eura, otprilike trećinu proračuna, a kontrolni mehanizmi potrošnje tog novca i dalje su manjkavi, i to na svim razinama, pokazala je ECA-ina analiza, objavljena jučer.
Članice bi mogle otkriti i spriječiti više nepravilnosti, naglasili su revizori.
Kohezijska politika spada među područja s najviše propusta u potrošnji iz sedmogodišnjeg proračuna EU-a
Komisija je pak objavila prenisku procjenu nepravilno potrošenog novca i nije dovoljno koristila raspoložive alate kako bi potaknula članice da poboljšaju kontrolni sustav, dodali su.
Upravo kohezijska politika spada među područja s najviše propusta u potrošnji novca iz sedmogodišnjeg proračuna EU-a, stoji u izvješću, a ukupna stopa nepravilnosti u potrošnji snižena je u razdoblju od 2014. do 2022. na 4.8 posto, sa šest posto u prethodnih sedam godina, izračunao je europski revizorski sud.
I Hrvatska probila plafon
Propisani plafon iznosi dva posto, a prekoračen je u svih sedam godina, u razdoblju od 2014. do 2022., dosegnuvši vrhunac od 6.7 posto u 2022.
“Naša analiza pokazuje da je Komisija u novim izračunima utvrdila da su stope neispravljenih grešaka značajno iznad propisanog plafona posebno česta pojava u pojedinim zemljama – u Grčkoj (u 45 posto “paketa jamstava”), Francuskoj (22 posto), Italiji (26 posto), Litvi (36 posto), Portugalu (36 posto) i Slovačkoj (39 posto)”.
Plafon je prekoračila i Hrvatska sa stopom neispravljenih grešaka u potrošnji kohezijskog novca od 15 posto, pokazuje izvješće. “Vlasti u paketima jamstava potvrđuju da su njihovi računi potpuni, točni i istiniti i da su interne kontrole programa (ili skupine programa) efikasne”, podsjećaju europski revizori.
Komisija potom prihvaća njihove račune i doznačuje preostali novac iz EU-a samo ako se u zaključku složi s tom tvrdnjom, uzimajući u obzir mišljenje revizora.
Propusne “linije obrane”
U piramidi kontrola prvu liniju obrane čine upravljačka tijela u državama članicama, koja su mogla spriječiti više od trećine grešaka, ističu revizori.
Drugu liniju obrane čine revizori zemalja-članica, koji su također odgovorni za propuste, “različite prirode i ozbiljnosti”, dodaju, navodeći da su otkrili greške u tom mehanizmu kontrole potrošnje kod 40 od 43 revizorska tijela.
Treća je linija obrane Europska komisija koja temelji procjene na kontroli članica. Ta je pak kontrola pouzdana tek u ograničenoj mjeri, upozoravaju revizori, istaknuvši i brojne nedostatke u EK-ovim alatima za otkrivanje, sprječavanje i ispravljanje pogrešaka.
Većina nepravilnosti u potrošnji kohezijskog novca rezultat je nepoštivanja propisanih uvjeta pri odobravanju rashoda i projekata. Na drugom je mjestu kršenje propisa o državnoj pomoći i javnoj nabavi.