Vijesti
Znanost otkriva gdje su rizici od potresa najveći, a gdje najmanji u Hrvatskoj i EU
Prema karti koju su izradili istraživači iz EU, zemlje Balkana i Mediterana, kao i Turska, izložene su značajno većem hazardu od potresa nego mnogi drugi dijelovi Europe, ističe časopis EU za istraživanja i razvoj Horizon.
Istraživači u projektu SHARE koji financira EU izradili su kartu koja prikazuje koji su dijelovi Europe najugroženiji. Ona pokazuje da su to Italija, Balkan, Grčka, Bugarska, Rumunjska i Turska.
“Europa ima dugu povijest razornih potresa”, rekao je za Horizon profesor Domenico Giardini, koordinator projekta SHARE.
“Svi se sjećamo tragičnih događaja, Izmita (Turska) 1999. i L’Aquile (Italija) 2009”, dodao je.
U Izmitu je snažan potres jačine 7.6 po Richteru usmrtio 17,000 ljudi, dok je u L’Aquili umjereni potres magnitude 5.9 odnio živote više od 300 ljudi i uništio veći dio grada.
Zašto je seizmička aktivnost najveća u zemljama Mediterana?
Josip Stipčević, geofizičar sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, tumači da je najveća mogućnost vrlo jakih potresa u Europi i Mediteranu u Turskoj i Grčkoj.
“To ima veze s tektonikom i geodinamikom na tom području”, kaže.
“Uzrok tome je Anatolijska ploča koja kliže uz Euroazijsku ploču na sjeveru, zakreće se prema jugu i Egejskom moru te na neki način pritišće oceansku litosferu u Mediteranu koja je jedino što je preostalo od velikog oceana Tetis koji je nekad postojao na tom području. Zbog toga dolazi i do subdukcije oceanskih dijelova ploče te s time poveznog vulkanizma. U Italiji je situacija slična s time da je uzrok svih potresa u Italiji nama dobro poznata Jadranska mikroploča (Adrija) koja je i glavni krivac za potrese na našem području. Slično kao i u Grčkoj, na području Apenina u Italiji se u dijelovima događa subdukcija tj. poniranje jedne ploče ispod druge. U ovom slučaju događa se podvlačenje oceanskih dijelova ploče Adrije ispod Euroazije i zbog toga nastaju potresi i vulkanizam, kakav vidimo kod, primjerice, Etne i Vezuva” dodaje.
Kako je nastala karta seizmičkog hazarda za EU?
Kako bi izradili kartu hazarda, istraživači iz projekta SHARE kombinirali su podatke više od 30.000 europskih potresa magnitude veće od 3.5 stupnjeva po Richteru od 1000. godine, procjenjujući njihovu jačinu prema štetama i efektima koje su izazvali.
Prikupljeni podaci potom su uspoređeni s preko 1100 poznatih aktivnih rasjeda u Europi, čija je zajednička duljina oko 64.000 kilometara.
Iz prikupljenih informacija o lokacijama i jačinama potresa izračunat je seizmički hazard za prostor Europske unije i Turske. Sve informacije konačno su kombinirane na jedinstvenoj karti seizmičkog rizika koja prikazuje tamnoljubičaste zone koje prolaze područjima mediteranskog dijela Europe gdje su potresi vjerojatniji i gdje mogu nanijeti najveću štetu društvu. Ona prikazuje područja u kojima postoji 10% ili veća vjerojatnost da će u roku od 50 godina doživjeti vrlo jako podrhtavanje tla.
“To je prvi moderni i trenutno referentni model seizmičkog hazarda u Europi”, rekao je dr. Artur Pinto, voditelj Europskog laboratorija za strukturnu procjenu u Ispri u Italiji.
“To će biti korisno za buduće planiranje gradnje, a posebice u vezi s različitim vrstama zgrada i infrastrukture, poput brana, visokih zgrada ili čak mostova”, pojasnio je.
Karta, među ostalim, prikazuje zone povećanog hazarda u blizini Bruxellesa u Belgiji, Lisabona u Portugalu, Budimpešte u Mađarskoj te duž planinskog lanca Pirineja. Žarišna mjesta u blizini Bruxellesa, Budimpešte i Lisabona ucrtana su zato što se ondje u prošlosti dogodilo više potresa, dok su žarišna mjesta u zapadnim Pirinejima obilježena zbog geološke građe područja, navodi se u projektu.
Seizmički hazard
“Seizmički rizik nije samo izračunavanje vjerojatnosti da se događaj dogodi negdje u Europi u određenom vremenskom razdoblju”, rekao je prof. Giardini.
“U našem projektu seizmički rizik odnosi se na vjerojatnost štete i gubitka koje seizmički događaji mogu nanijeti našem ekonomskom i ljudskom okruženju”, rekao je.
“Umjereni potres u gusto naseljenom dijelu Europe ili na području koje ima kritičnu infrastrukturu, poput cjevovoda, može imati ogroman utjecaj”, objasnio je.
To je detaljnije ispitao projekt SYNER-G koji financira EU, a koji je razvio softverski alat otvorenog koda za analizu ranjivosti i razradu socijalnih i ekonomskih učinaka potresa u određenim urbanim područjima, poput luke Solun u Grčkoj, do završetka 2013. godine.
Dio ovog znanja sada koriste i geolozi, seizmolozi i inženjeri kao dio projekta STREST, koji je razvio zajednički način procjene hazarda za kritičnu infrastrukturu i identificirao ključne građevine, mostove, ceste i cjevovode koji bi mogli imati najveći utjecaj na naše društvo kada bi bili oštećeni tijekom potresa.
Rizik i hazard treba razlikovati
Stipčević upozorava da treba biti oprezan da se rizik i hazard ne zamijene jer su to dvije različite stvari:
“Hazard uključuje prirodne procese na koje ne možemo utjecati. Točnije, hazard je uvjetovan samo prirodnom pojavnošću i jačinom potresa na nekom području. Rizik uključuje hazard, no govori i o utjecaju potresa na ljude na nekom području. Tako će, primjerice, dva područja koja imaju isti hazard, ali recimo različitu gustoću naseljenosti, npr. Zagreb i Pokuplje, imati vrlo različit rizik. U Zagrebu će očito rizik od posljedica potresa biti puno veći nego u području Pokuplja koje je malo naseljeno. Naravno, u rizik će ulaziti i kvaliteta građevina na određenom području, primjerice, jesu li otporne na potrese ili ne i slične stvari.”
Koje zemlje EU su seizmički najaktivnije, a koje najmanje aktivne?
Sva područja koja leže bliže granicama tektonskih ploča su seizmički najaktivnija.
“U Mediteranu gdje se događa kolizija Afričke, Euroazijske i s njima povezanih manjih ploča su seizmički aktivnija područja Europe. Postoji i nešto seizmički aktivniji dio u Rumunjskoj, no i on je povezan s događajima u Mediteranu. Sva područja koja su na stabilnom dijelu Euroazijskog kopna – sve sjeverne i kontinentalne države – su značajno manje seizmički aktivne zato jer nema tako izraženih geodinamičkih procesa kao u područjima koja su bliže granicama tektonskih ploča”, kaže Stipčević.
Gdje je Hrvatska po seizmičkoj aktivnosti u Europi?
Hrvatska je natprosječno seizmički aktivna, iako dosta manje nego Grčka i Turska.
“Kod nas je glavni i skoro jedini uzročnik Jadranska mikroploča, točnije njezina kolizija s europskim kopnom”, kaže naš sugovornik.
Gdje se sve nalaze rasjedi u Hrvatskoj nemoguće je pouzdano znati
Stipčević kaže da je iz niza razloga vrlo teško, možda i nemoguće znati gdje se sve u Hrvatskoj nalaze aktivni rasjedi i koliko ih je.
“Prvi je da kod nas još uvijek ne postoji baza aktivnih rasjeda bar ne u onom obliku gdje bi to sustavno bilo prikupljeno te arhivirano. Drugi je da i da postoji takva baza, opet ne bi svi aktivni rasjedi bili u njoj jer je kod nas zapravo rasjede teško otkriti jer su većim dijelom slabo izraženi na površini te bi trebalo provesti detaljnu analizu geoloških i geofizičkih podataka u svrhu lociranja aktivnih rasjeda. Treći je da je takvih rasjeda sigurno stotine, ako ne i tisuće i problem je prepoznati koji je od rasjeda trenutno aktivan, a koji je recimo “odumro” i ostali su tragovi. Ono o čemu je bolje govoriti u kontekstu rasjeda kod nas su seizmički aktivne zone i s njima povezani rasjedi. Zone su zapravo zgodan način da kažemo da se negdje nalaze aktivni rasjedi i da se može očekivati da tu rasjedi generiraju potrese”, tumači naš seizmolog.
Koji su dijelovi Hrvatske najsigurniji, a koji najmanje sigurni?
Seizmički najaktivniji dijelovi Hrvatske su srednja i južna Dalmacija, potez od Rijeke do Novog Vinodolskog te Zagreb i središnji dijelovi Hrvatske.
Najmanje seizmički aktivni su Istra te istočna Slavonija i Baranja.
“Dijelovi Like i Velebita su slabo aktivni iako je to možda posljedica trenutne neaktivnosti gdje se jači potresi na tom području događaju s velikim vremenskim razmakom, možda čak i s tisućama godina”, tumači Stipčević.
Znanstvenici s Geofizičkog odsjeka izradili su interaktivnu kartu za Hrvatsku koja omogućuje očitavanje iznosa horizontalnih vršnih ubrzanja tla tipa A (agR) za povratna razdoblja od Tp = 95 i 475 godina izraženih u jedinicama gravitacijskog ubrzanja (1 g = 9.81 m/s2) koja se može pronaći i istraživati na ovoj poveznici.
Koje su najveće procijenjene magnitude potresa u Hrvatskoj i gdje?
Najveća procijenjena magnituda potresa u Hrvatskoj je oko Mw = 7.0 i to za dubrovačko područje gdje su se takvi potresi već povijesno događali 1667. i 1979. godine.
“Na sreću, uskoro krećemo s projektom Hrvatske zaklade za znanost koji će imati za cilj istražiti upravo seizmičnost dubrovačkog područja”, najavljuje Stipčević.
Mogu li se najranjivije stare gradske jezgre učvrstiti da budu otpornije na potrese?
Stipčević kaže da su stare gradske jezgre i praktički sve starije građevine vrlo podložne šteti i rušenju uslijed potresne trešnje.
“Ovo, naravno najviše vrijedi za objekte koji nisu obnavljani niti seizmički ojačani, a mislim da je to većina starijih objekata u Hrvatskoj. Sigurno da se može i starije objekte seizmički ojačati, ali za takvo nešto bi trebalo sustavno raditi na tome. To je zasigurno višedesetljetni projekt, ali mislim da je najvažnije započeti. Ono što bi zapravo prvo trebalo napraviti jest sve objekte od posebne važnosti (škole, bolnice, domove za starije i sl.) provjeriti i učiniti seizmički otpornima ako to nisu. Vidimo najbolji primjer za to u bolnicama i školama u središtu Zagreba, Petrinje i drugih gradova pogođenim prošlogodišnjim potresima”, zaključuje naš seizmolog.
Vijesti
Istraživanje: Komarci za pronalaženje ljudi koriste infracrveno detektiranje
“Nešto je na ljudima što komarce jednostavno snažno privlači. Osim mirisa i daha, izložena ljudska koža na njih djeluje kao svojevrstan neonski reklamni natpis na kojemu je istaknuto da je ‘bar s krvlju’ za njih otvoren.
To je stoga što komarci koriste infracrvene senzore smještene u rilcima ili ticalima koji se sastoje od 15 segmenata da bi pronašli plijen, pokazalo je novo istraživanje”, prenosi portal Science Alert.
Znanstvenici više od 100 godina pokušavaju otkriti kako komarcima uspijeva pronaći prikladnog domaćina
U mnogim dijelovima svijeta ubodi komaraca više su od iritacije. Oni šire patogene poput denge, žute groznice i virusa zike. Malarija, koju širi komarac Anopheles gambiae u 2022. godini je prouzročila više od 600.000 smrti, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Da bi izbjegli težu bolest ili samo izluđujuć svrbež, ljudi žarko žele otkriti na koji način spriječiti ubode ovih napasnih insekata. Znanstvenici već više od stotinu godina pokušavaju otkriti kako im uspijeva pronaći domaćina.
Istraživanje pokazalo da komarci imaju infracrvenu detekciju
Istraživanje koje su proveli znanstvenici s kalifornijskog sveučilišta Santa Barbara (UCSB) pokazalo je da komarci imaju još jedno čulo – infracrvenu detekciju, uz ostale znakove za čije postojanje znamo otprije, poput nosa za ugljični dioksid u ljudskome dahu i određenih tjelesnih mirisa, a sve da bi pronašli prikladnog domaćina.
“Vrsta komarca koju proučavamo, Aedes aegypti, iznimno je vješta u pronalaženju ljudskog domaćina” čijom će se krvlju hraniti, kazao je molekularni biolog Nicholas Debeaubien s UCSB-a. Dobro je poznato da komarci poput ovoga koriste više tragova da bi pronašli žrtvu na daljinu. “To su ugljični dioksid koji ljudi izdišu, mirisi, vlažnost i toplina njihovih tijela, no sve ima ograničenje jer insekti loše vide, a jak vetar i brzi pokreti mogu poremetiti njihova kemijska čula”, rekao je Debeaubien. Stoga su se znanstvenici zapitali mogu li komarci zamijetiti i nešto pouzdanije kada je posrijedi pronalazak “obroka”, a pokazalo se da je to infracrveno zračenje našeg tijela.
Mužjaci bezopasni, ženkama krv potrebna za razvoj jajašaca
Poznato je da su mužjaci komaraca bezopasni, no ženkama je krv potrebna za razvoj jajašaca.
Proučavajući ženke komaraca istraživači su postavili kaveze i u svaki smjestili 80 ženki starih od jednog do tri tjedna uz razne lažne domaćine koje su predstavljale razne kombinacije termoelektričnih ploča, ugljičnog dioksida iz koncentracije ljudskog daha i mirisi čovjeka, a sve da bi snimili petominutne videozapise i pratili njihovo ponašanje u potrazi za domaćinima.
Opisali su “slijetanje komarca i guranje rilca kroz mrežicu kaveza, što podsjeća na slijetanje ženke na čovjeka te potom traženje mjesta na kojemu svojim rilcem uzimaju uzorak s površine kože.”
Neki od komaraca bili su izloženi termoelektričnoj ploči prosječne temperature ljudske kože od 34 stupnja Celzijusa, koja je također služila kao izvor infracrvenog zračenja. Drugi su bili izloženi temperaturi okoline od 29,5 °C, za koju se zna da komarcima odgovara, ali ne emitira infracrveno zračenje.
Želja komarca za krvlju udvostručila se kad je mamcu s CO2 i mirisom dodan i infracrveni faktor
Svaki mamac zasebno – CO2, miris ili infracrveno zračenje – nije uspio pobuditi zanimanje komaraca. Znači da bilo koji pojedinačni mamac sam po sebi ne stimulira u komaraca aktivnost potrage za domaćinom. No očigledna žudnja ovog insekta za krvlju udvostručila se kad je mamcu s CO2 i mirisom dodan i infracrveni faktor.
Na udaljenosti od 10 centimetara ovi insekti mogu detektirati temperaturu naše kože i izravno je osjetiti kada slete na površinu kože. No mogu je osjetiti i na većoj udaljenosti jer se ona pretvara u elektromagnetske valove, uglavnom u infracrvenom spektru. Primjerice, životinje poput otrovnica mogu osjetiti infracrveno zračenje svojega plijena, pa su se znanstvenici zapitali mogu li i komarci.
Ticala sadrže infracrvene senzore s proteinom osjetljivim na temperaturu
Tim istraživača je ustvrdio da se u njihovim ticalima nalaze infracrveni senzori u kojima je protein osjetljiv na temperaturu – TRPA1. Kad je tim uklonio gen za ovaj protein komarci nisu uspijevali detektirati infracrveno zračenje.
Rezultati istraživanja pomažu pojasniti zašto, čini se, komarce posebno privlači izložena ljudska koža i zašto je široka odjeća – kroz koju se raspršuje infracrveno zračenje – tako učinkovit nevidljivi plašt protiv njih.
Saznanje koje bi moglo rezultirati učinkovitijom obranom od komaraca
I to bi saznanje moglo rezultirati nešto učinkovitijom obranom od komaraca, poput mogućnosti za stvaranje zamki koje bi kao mamac koristile toplinsko zračenje temperature kože. Mergulhe na magia de ganesha gold , a mais nova sensação em slots no nosso cassino online! Inspirada no deus hindu da sabedoria, esta aventura promete muitas emoções e grandes prêmios. Viva a experiência única dos gráficos deslumbrantes e trilhas sonoras cativantes enquanto testa sua sorte. Não perca tempo e venha descobrir o poder de Ganesha Gold agora mesmo!
“Premda su tako sićušni komarci su odgovorni za više ljudskih smrti od bilo koje druge životinje”, kazao je DeBeaubien. “Naše je istraživanje poboljšalo razumijevanje načina na koji komarci napadaju ljude i ponudilo nove mogućnosti kontrole prijenosa bolesti koje ovi insekti prenose.”
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature.
Svijet
Svijet se priprema na odgovor Izraela: “Na rubu litice smo”
Pozivi na suzdržanost dolaze sa svih strana svijeta unatoč tome što je Izrael obećao odgovoriti na napad Irana.
Načelnik glavnog stožera izraelske vojske Herzi Halevi rekao je: “Ovo lansiranje tolikog broja projektila, krstarećih projektila i dronova, na izraelski teritorij imat će odgovor.”
Iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, bio je odmazda na smrtonosni izraelski napad na iranski konzulat u Damasku, Siriji, 1. travnja.
Izraelski ratni kabinet raspravljao je o nizu opcija na sastanku u ponedjeljak, s namjerom da se odgovori Iranu, ali bez izazivanja globalnog rata, izvijestio je jučer izraelski kanal 12.
“Na rubu smo litice i moramo se maknuti”, rekao je visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell za španjolski radio Onda Cero te dodao: “Moramo stati na kočnicu i ubaciti u rikverc.”
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i britanski ministar vanjskih poslova Lord Cameron uputili su slične apele. Washington i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također su pozvali na suzdržanost.
Rusija se suzdržala od javnog kritiziranja svog saveznika Irana, ali je također pozvala na suzdržanost u odgovoru, piše Sky News.
Kina je izjavila kako vjeruje da bi Iran mogao “dobro podnijeti situaciju i poštedjeti regiju daljnjih previranja”, istovremeno čuvajući svoj suverenitet.
Italija, koja trenutno predsjeda G7, rekla je da je otvorena za nove sankcije Iranu i sugerirala da će sve nove mjere biti usmjerene na pojedince.
Podsjetimo, Iran će odgovoriti na bilo kakve postupke protiv njegovih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi, a prenosi agencija ISNA, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad koji je Teheran izveo prošlog vikenda bespilotnim letjelicama i projektilima.
Izrael poziva na jače sankcije protiv Irana
Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz rekao je u utorak kako poziva zemlje da uvedu sankcije na iranski raketni program i proglase njegovu Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom nakon prvog izravnog napada Irana na Izrael.
“Uz vojni odgovor na ispaljivanje projektila i bespilotnih letjelica, vodim diplomatski napad na Iran”, rekao je Katz u objavi na društvenim mrežama.
Katz je dodao da je poslao pisma u 32 zemlje i razgovarao s mnogim kolegama, pozivajući ih da “uvedu sankcije na iranski raketni projekt i proglase Revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom, kao način da zaustave i oslabe Iran”.
“Moramo zaustaviti Iran sada, prije nego što postane prekasno”, kaže Katz.
Izrael je rekao da će odgovoriti na iranski napad projektilima i dronovima koji se dogodio tijekom vikenda, unatoč pozivima saveznika na suzdržanost kako bi se izbjegla eskalacija sukoba na Bliskom istoku.
Skupina sedam industrijski najrazvijenijih zemalja G7 već radi na paketu koordiniranih mjera protiv Irana, objavio je britanski premijer Rishi Sunak.
Svijet
Wall Street u minusu, pale dionice Applea i Tesle
NA WALL Streetu su jučer burzovni indeksi oštro pali zbog geopolitičkih napetosti i jer je sve jasnije da američka središnja banka neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo.
Dow Jones oslabio je 0.65 posto, na 37.735 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1.20 posto, na 5061 bod, a Nasdaq indeks 1.79 posto, na 15.885 bodova.
Napad na Izrael i kamate
Oštar pad indeksa drugi dan zaredom posljedica je, među ostalim, napetosti na Bliskom istoku, nakon što je Iran je u subotu navečer lansirao niz dronova prema izraelskom teritoriju, a Izrael najavio osvetu.
Osim toga, sve je jasnije da američka središnja banka neće žuriti sa smanjenjem kamata jer je inflacija i dalje povišena.
Jučer je objavljeno da je promet u trgovini na malo u SAD-u u ožujku porastao 0.7 posto na mjesečnoj razini, znatno više nego što su analitičari očekivali.
To pokazuje da potrošači ne posustaju, unatoč povišenoj inflaciji, i da bi se rast potrošačkih cijena mogao nastaviti.
Zbog toga su gotovo sasvim splasnule nade ulagača da će Fed početi smanjivati kamatne stope u lipnju.
Oštar pad dionica Applea i Tesle
S&P 500 i Nasdaq indeks našli su se pod pritiskom i zbog oštrog pada cijena dionica Applea i Tesle.
Cijena Applea pala je nakon što je objavljeno da je prodaja iPhonea u prvom tromjesečju pala oko 10 posto, a Tesle nakon objave da će zbog pada prodaje ta kompanija otpustiti oko 10 posto zaposlenih u svijetu.
A na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 0.38 posto, na 7965 bodova, n frankfurtski DAX ojačao je 0.54 posto, na 18.026 bodova, a pariški CAC 0.43 posto, na 8045 bodova.