Connect with us

Hrvatska

(PRE)ŽIVJETI U HRVATSKOJ: Prosječan Hrvat na kraju mjeseca potroši 200 kuna više nego što zaradi

Medijalna neto plaća, koja se smatra realnijim pokazateljem, u Hrvatskoj je u studenome 2020. godine iznosila je 5.799 kuna i bila je za čak 1.064 kune niža od prosječne neto plaće

 

Objavljeno

-

Govoriti o plaćama u Hrvatskoj i može li se s njima (pre)živjeti uvijek se čini nezahvalnom temom, jer u obzir treba uzeti prosjek, a statistika je, kako se voli reći, netočan zbroj točnih podataka i građanima u stvarnosti ne znači mnogo. Uostalom, to je još davnih dana u pjesmi “Po glavi stanovnika” duhovito sažeo Arsen Dedić: “Ti nemaš kola, on ima dvoja, jedna su onda prosječno tvoja“.

Prema zadnjem dostupnom priopćenju Državnog zavoda za statistiku (DZS), od 19. siječnja ove godine, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u studenome 2020. iznosila je 6.863 kune, dok je prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome iznosila 9.386 kuna, piše net.hr

Medijalna plaća 1064 kune niža od prosječne

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća obuhvaća plaće zaposlenih za obavljene poslove na osnovi radnog odnosa i naknade za godišnji odmor, plaćeni dopust, blagdane i neradne dane određene zakonom, bolovanja do 42 dana, odsutnost za vrijeme stručnog obrazovanja, zastoje na poslu bez krivnje zaposlenoga, naknadu za topli obrok i primitke na osnovi naknada, potpora i nagrada u iznosima na koje se plaćaju doprinosi, porezi i prirezi.

No, više bi nas trebala zanimati medijalna plaća, jer ona daje realniju sliku. Za razliku od prosječne plaće koja se dobije tako da se plaće svih zaposlenih zbroje i zatim podijele s brojem zaposlenih, iznos medijalne plaće dobije se drugim putem: sve plaće zaposlenih poredaju se od najniže do najviše (ili obrnuto), a iznos one koja je u samoj sredini jest medijalna plaća. To, pak, znači da polovica zaposlenih ima manju, a polovica veću plaću od tog iznosa.

Prema podacima DZS-a, medijalna neto plaća u Hrvatskoj u studenome 2020. iznosila je 5.799 kuna, dok je medijalna bruto plaća iznosila 7.566 kuna. Dakle, medijalna neto plaća za 1.064 kune niža je od prosječne neto plaće, a medijalna bruto plaća niža je za 1.820 kuna.

Mjesečni troškovi prosječnog Hrvata veći od plaće

Kako onda prosječni zaposleni građanin s tih 5.799 kuna ili 773 eura uspijeva iz mjeseca u mjesec skrpati kraj s krajem? Posegnemo li sada za statistikom Europske unije, točnije posljednjim dostupnim izvješćem Eurostata o troškovima života, onim iz 2019. godine, vidimo da je prosječna godišnja potrošnja u Hrvatskoj po stanovniku 9.730 eura, odnosno 810 eura mjesečno. Ako je medijalna plaća 773 eura, ispada da više od polovice zaposlenih građana Hrvatske svakoga mjeseca ostaje “prekratko” za tridesetak eura u namirivanju troškova.

Odavno je poznato da najviše trošimo na prehranu. Prema Eurostatu, svatko do nas na prehranu godišnje potroši u prosjeku 1780 eura ili 148,3 eura mjesečno. To je oko 1.100 kuna ili gotovo petina od ukupne plaće. Na režije i stanovanje potroši godišnje daljnjih 1580 eura ili 131,6 eura (987,5 kuna) mjesečno. Ostali troškovi su 75 eura (570 kuna) mjesečno  za prijevoz, 35,8 eura (268 kuna) za zdravlje, 35 eura za odjeću i obuću (262 kune) te 32,5 eura (243 kune) za komunikacije.

U Zagrebu četveročlanoj obitelji treba 14.600 kuna mjesečno

U Zagrebu je, primjerice, prosječna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u studenome prošle iznosila je 7.961 kunu, ali nema podatka o medijalnoj plaći u glavnome gradu. Prema procjeni portala Numbeo, mjesečni troškovi za jednu osobu iznose 4.300 kuna, dok je četveročlanoj obitelji u Zagrebu mjesečno potrebno za život 14.600 kuna – gotovo dvije prosječne neto plaće. I to bez stanarine koja za trosobni stan u centru grada iznosi oko 5.000 kuna, a izvan centra oko 3.600 kuna.

Prema toj ‘potrošačkoj košarici’ Numbea, Zagreb ipak nije najskuplji za život u Hrvatskoj, nego Split. Ondje mjesečni troškovi jedne osobe iznose 4.190 kuna, a četveročlanoj obitelji potrebno je 14.470 kuna na mjesec bez troškova stanarine, s tim da je ondje prosječna neto plaća niža nego u Zagrebu – oko 4.750 kuna. U Rijeci je četveročlanoj obitelji za troškove života (bez stanarine) mjesečno potrebno 14.130 kuna, a u Osijeku 11.483 kune.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HAK upozorava na moguću poledicu na cestama

Objavljeno

-

Kolnici su vlažni i skliski, a magla smanjuje vidljivost mjestimice u unutrašnjosti, zbog niskih temperatura na cestama u unutrašnjosti moguća je poledica, osobito na mostovima i nadvožnjacima, izvijestio je jutros Hrvatski autoklub (HAK).

Vozačima se savjetuje da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama te ne kreću na put bez zimske opreme.

Radovi na autocestama
Zastoji su povremeno u zonama radova na zagrebačkoj (A3) i riječkoj (A7) obilaznici, brzoj cesti Solin-Klis (DC1), Istarskom ipsilonu između tunela Učka i čvora Matulji, autocesti A4 Goričan-Zagreb između čvorova Popovec i Zagreb istok.

U pomorskom prometu nema poteškoća.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Nova akcija USKOK-a, uhićenja u više županija. “Zločinački su se udružili zbog droge”

Objavljeno

-

U tijeku je nova akcija USKOK-a. Uhićenja i provođenje hitnih dokaznih radnji rezultat su kriminalističkog istraživanja koje po nalogu USKOK-a provodi PNUSKOK. Uhićeno je pet osoba u više županija.

Navedene radnje provode se na području Požeško-slavonske županije, Rijeke i Zagreba u odnosu na više osoba za koje se osnovano sumnja da su u sastavu zločinačkog udruženja počinile kazneno djelo iz oblasti kriminaliteta droga, objavili su iz USKOK-a.

USKOK će nakon ispitivanja osumnjičenika donijeti odluku o daljnjem postupanju u predmetnom slučaju, o čemu će pravodobno obavijestiti javnost. Oglasila se i policija.

” Policijski službenici Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta – Služba Osijek, u koordinaciji s Uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, provode kriminalističko istraživanje kojim je obuhvaćeno pet osoba zbog sumnje da su počinili kaznena djela neovlaštene proizvodnje i prometa drogama u sastavu zločinačkog udruženja.

Tijekom jutra uhićeno je pet osoba na području Policijske uprave požeško-slavonske, Rijeke i Zagreba te su u tijeku hitne dokazne radnje. Po dovršetku kriminalističkog istraživanja PNUSKOK – Služba Osijek podnijet će kaznenu prijavu Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, kažu iz policije.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: Demokratske mjere su možda najvažnija tema za opstanak hrvatskog naroda

Objavljeno

-

By

U Nacionalnoj i sveučiličnoj knjižnici u Zagrebu održava se sjednica Vijeća za demografsku revitalizaciju. Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjeda Vijećem za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske. Uz predsjednika Vlade na sjednici sudjeluju ministri: Šipić, Butković, Dabro, Primorac, Piletić, Erlić, Fuchs, Hrstić, Glavina i državni tajnik Milas.

Sjednica Vijeća za demografsku obnovu
Plenković je započeo predstavljanje demografskih mjera koji je težak 685 milijuna eura, prenosi tportal. “Ovo je možda najvažnija tema u smislu strateškog interesa i opstanka hrvatskog naroda. Nema zemlje u Europoskoj uniji koja nije stavila pitanje demografske revitalizacije u prvi plan.

Naravno da smo u našim pogledima realni. Trebamo vidjeti na koji način ovaj format može pridonijeti u sudjelovanju svih resora u pogledu demografske politike.

Da bi se održao broj stanovnika koje imamo, stopa fertiliteta bi trebala biti 2,1 dijete po ženi. Trenutno je Bugarska najbolja, zatim Rumunjska pa Francuska. Najmanju stopu fertiliteta imaju Malta, Italija, Litva, Španjolska, Finska. Hrvatska je trenutno u sredini, s 1.41 stopom fertiliteta… Najbogatije zemlje imaju niži fertilitet nego Hrvatska”, poručio je.

Pad nataliteta
“Pad nataliteta te zemlje kompenziraju uvozom radne snage, to je najočitije u Njemačkoj i Švedskoj”, rekao je Plenković. “Najveća stopa fertiliteta je u najsiromašnijim zemljama. Najviše stope imaju Niger, Čad, Kongo, Somalija sa 6,1 djece po ženi.

Nastojat ćemo da temu demografske obradimo sa svih resora jer jedno ministarstvo ne može naći čudnovati recept. Svi moraju dati doprinos koji će pomoći.

Strateški cilj je da 2030. godine svako dijete ima osigurano svoje mjesto u dječjem vrtiću i to ćemo ostvariti. Investicijskim ciklusom stavili smo obrazovanje u prvi plan”, izjavio je premijer.

Demografski paket mjera
Sredstva su povećana za 202 posto, a za 2026. ćemo podići proračun 679 milijuna eura. Udvostručuje se jednokratna naknada, 100postotno povećanje. Udvostručujemo dane za očinski dopust. Mjeru za drugih 6 mjeseci sad dižemo na tri tisuće eura.

Tu su i promjene kod dječjeg doplatka. Vodili smo računa o imovinskom cenzusu te smo došli u situaciju da je dvije trećine djece u RH obuhvaćeno dječjim doplatkom.

Ekonomska situacija i priuštivo stanovanje
“Što se tiče ekonomske situacije, BDP po stanovniku smo udvostručili, a taj će se broj i dalje povećavati. Nastavit ćemo ulagati i stvarati ozračje ključno za rješavanje stambenog pitanja mladih.

Znači, više mladih na ugovoru na neodređeno i primanja koja su takva da ih banke prepoznaju kao sposobne da mogu financirati svoje stambeno pitanje.

U kontekstu rasta plaća napravili smo iskorake i nastavit ćemo u tom smjeru”, poručio je Plenković.

Ministar Šipić predstavlja paket mjera za demografsku obnovu
“Ovim mjerama želimo zaustaviti aktualne negativne trendove, rekao je ministar demografije pa započeo s analizom negativnog trenda. “Nakon Oluje imali smo baby boom. Bijela kuga pogađa cijelu Europu pa danas nemamo zemlju koja ima stopu fertiliteta iznad dva djeteta po ženi

Prvi paket mjera

Vlada želi značajnije pomake u demografiji. U obzir smo uzeli nastavak negativnih trendova, iseljavanje iz RH, rast troškova života, ali i pozitivne trendove koje imamo. Usvajamo nove mjere zapošljavanja i poticanja ulaganja.

Vjerujem da će ovaj pomak od 202 posto i pomaci koji će se dogoditi u ’26. i ’27. zaista pomoći našim obiteljima.

Demografske mjere ići će u 4 koraka:

– Mjera za unapređenje sustava podrške roditeljstvu

– Izgradnja poticajnog okruženja za obitelji i djecu

– Mjere za područja pogođena depopulacijom

– Mjere za poticanje ponovnog useljavanja hrvatskih iseljenika

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu