Hrvatska
VLADA SPREMA NOVI PAKET POMOĆI Stiže nam do 150 eura covid dodatka
Umirovljeničke udruge još od travnja traže isplatu pomoći starijim sugrađanima u koronakrizi, no tek su sada započeli pregovori o covid dodatku, ali ekonomisti upozoravaju da će netko to morati i platiti
Ekonomska kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa traje već gotovo godinu dana. Država je reagirala s potporama za očuvanje radnih mjesta i za tvrtke koje su ostvarile ogroman pad prihoda u odnosu na 2019. godinu. No, u sjeni sve pomoći koja se dijelila usprkos drastičnim padovima BDP-a i sve praznijoj državnoj blagajni, ostala je jedna od najbrojnijih populacija domaćeg stanovništva – umirovljenici. Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, mirovine su u siječnju isplaćene za 1.241.085 osoba. S druge strane, imamo 1.536.300 osiguranika, odnosno osoba koje uplaćuju u mirovinski sustav.
Umirovljeničke udruge krenule su s Vladom u pregovore oko isplate covid dodatka, piše net.hr. Radi se o jednokratnoj pomoći za umirovljenike koju traže udruge koje zastupaju ovu populaciju i to u iznosu od 50 do 150 eura. Najviše bi dobili oni čije su mirovine ispod linije siromaštva, odnosno 2710 kuna. Takvih je u Hrvatskoj preko 880.000. Sto eura bi trebalo sjesti na račune oni s mirovinama između 2710 i 5000 kuna, dok bi 50 eura dobili samci s preko 5000 kuna mirovine. U medijima se spominjao i iznos od 200 eura, ali u Vladi kažu kako takav iznos – nije realan.
Na tragu je to socijalnih mjera koje su već poduzele susjedne države. Slovenski umirovljenici su tako u 2020. godini dobili jednokratnu solidarnu naknadu u rasponu od 130 do 300 eura, ovisno o visini svoje mirovine. Najsiromašniji umirovljenici u Crnoj Gori dobili su 50 eura jednokratno, na Kosovu 30 dolara, a u Srbiji svi građani 100 eura, a umirovljenici i još dodatnih 35 eura. Talijani su građanima dijelili vaučere za hranu od 400 eura. Dio tih zemalja isplatio je potpore i u ovoj godini.
“Mi smo još u travnju tražili isplatu mjesečnog dodatka. Iznosi bi bili manji po mjesecu, ali bi na kraju godine zbirno ispalo više. Tražili smo 400 kuna za najugroženije skupine, za one s 2000 do 3000 kuna mirovine 300 kuna, od 3000 do 4000 kuna 200 kuna, one s mirovinom od 4000 do 5000 kuna 100 kuna dodatka, dok bi se onima s mirovinama višima od 5.000 solidarni dodatak od 100 kuna isplaćivao samo ako je riječ o samcima”, doznaje Net.hr iz Sindikata umirovljenika Hrvatske, koji i sada pregovara o covid dodatku. To je, kako nam je rekla predsjednica Jasna A. Petrović, rezultat stalnih rasprava na Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe te nedavnog ujedinjavanja svih umirovljeničkih udruga i stranaka.
No, njihovi zahtjevi ovise o indeksaciji mirovina, koju bi uskoro trebao objaviti Državni zavod za statistiku. “Vrlo aktivno razgovaramo o tome, ali prvi preduvjet da bi uopće znali do kraja fiskalne kapacitete u proračunu vezano za mirovinski sustav je indeksacija mirovina”, poručio je ovih dana ministar rada, mirovinskog sustava i socijalne politike Josip Aladrović.
Posljednje usklađivanje mirovina, u drugoj polovici prošle godine, donijelo je povećanje od 1,41 posto. Ako indeksacija ovoga puta bude nepovoljna, Vlada će pokušati smanjiti umirovljeničke zahtjeve. Umirovljeničke udruge očekuju indeksaciju oko nula posto, tako da je u ovom trenutku poznato samo da će covid dodatka biti.
Iako je ministar Aladrović odbacio teze o politikantstvu, neki su uvjereni kako je rasprava o covid dodatku za umirovljenike došla u prigodan trenutak. Odluka o tome bit će donijeta na državnoj razini, ali u svibnju su lokalni izbori, pa mnogi smatraju da se radi o predizbornom triku kojim vladajući nastoje prikupiti što više glasova u što većem broju lokalnih zajednica.
“Bliže se lokalni izbori, ima se, može se i ide se s kupovinom glasova. Vidjeli su da je ‘nacionalna mirovina’ nešto manje tražena nego što je očekivano, a taj covid dodatak će biti bitno veći od navodnih ušteda pri isplati ‘nacionalne mirovine’, tako da će to obećanje sigurno koštati do milijardu kuna. U godini kad imamo, još uvijek, očekivani deficit proračuna od tri posto BDP-a i kada imamo situaciju da cijepljenje kasni, oporavak neće biti prema očekivanjima. Mislim da je apsolutno suludo, u smislu fiskalne odgovornosti, ići s tako nečim naprijed. Naravno, logika politike se ne poklapa s logikom ekonomije”, ocijenio je stručnjak za političku ekonomiju, Kristijan Kotarski.
Kotarski spominje još jednu dugo obećavanu naknadu starijim umirovljenicima. Takozvana “nacionalna mirovina” bila je predmet rasprava nekoliko godina, no s njenom je isplatom država krenula tek u siječnju. No, iako je HZMO očekivao kako će se za primanje te naknade javiti oko 20.000 osoba koje do 65 godine života nisu ostvarile 15 godina staža, svojih 800 kuna je dobila svega 3091 osoba.
Država je samo za to izdvojila 2.195.146,08 kuna iz državnog proračuna. Ove bi godine, ukupno za mirovine trebala osigurati oko 42 milijarde kuna, a ako dodamo i 1,1 milijardu kuna covid dodatka, pitanje je otkud usred ekonomske koronakrize toliki novac? To se upitao i ekonomist, stručnjak za javne financije, a odnedavno i umirovljenik Predrag Bejaković. On je u razgovoru za Net.hr nekoliko puta naglasio kako “nijedan ručak nije besplatan”.
“Umirovljeničke udruge s pravom štite interese umirovljenika, ali tko štiti interese zaposlenih? Tko štiti interese onih osoba koje plaćaju taj teret? Nema besplatnog ručka, a da bi umirovljenici dobili od 50 do 150 eura, netko to mora platiti”, poručio je Bejaković te nastavio: “Mislim da je bitno misliti o održivosti mirovinskog sustava u cjelini i održivosti javnih financija dugoročno. Ako se danas jako zadužimo to neće biti dobro za naš kreditni rejting, niti za mogućnosti zaduživanja u inozemstvu. Mi smo smanjili javni dug, ali daleko od toga da je on mali.”
Podsjeća da je naš mirovinski sustav izložen nekim specifičnostima koje druge, bogatije zemlje nemaju, pa mogu isplaćivati covid dodatke na mirovinu. Domaći statističari već dugo bilježe vrlo nisku stopu radne aktivnosti, razmjerno visok broj nezaposlenih, a činjenica je da Hrvati u odnosu na stanovnike drugih zemalja rano odlaze u mirovinu i dugo koriste mirovinska prava. Još jedan problem Bejaković vidi i u nepravednosti unutar sustava. Naglasio je kako nezaposleni ili radno neaktivni također ne dobivaju nikakav oblik pomoći u koronakrizi te da o tome nitko ne govori. Dodaje i kako postoji i nepravda unutar samog predloženog modela isplate za umirovljenike.
“Ljudima treba pomoći, ali moramo biti svjesni da ta pomoć nije besplatna i da je nepravedna. Uzmimo da netko ima mirovinu od 4999 kuna i dobit će 100 eura, a netko ima 5001 kunu i dobit će 50 eura. Je li to pravedno? Uz to, imamo masu ljudi koji su radili u inozemstvu i imaju stranu mirovinu. U Hrvatskoj imaju nešto sitno, ali ako su radili vani, onda imaju bogate mirovine. Netko će reći da takvi ljudi neće tražiti 200 eura, ali znate da hoće na osnovu svoje male hrvatske mirovine”, upozorava Bejaković.
Spas za državne financije mogao bi se kriti u novcu iz Europske unije. Hrvatska je Europskoj komisiji već dostavila nacrt Plana za oporavak i otpornost, a do ljeta može računati na 6,1 milijardu kuna iz europskih fondova, što je svega 13 posto ranije ispregovaranih sredstava. No, Bejaković opet upozorava da netko to mora platiti. “Umirovljenici će reći da ima zemalja koji daju više, ali to ne znači da se mi trebamo ugledati u bogate zemlje koje nemaju ozbiljnih gospodarskih problema. Građani u bilo kojoj zemlji kažu da je premijer ili ministar financija jako izdašan, ali s tuđim novcima. Treba uvijek misliti o dugoročnim učincima i financijske održivosti mirovinskog sustava i javnih financija u cjelini. Tu sad imamo dva različita gledišta. Sa stanovišta pojedinca covid dodatak je dobar, ali sa stanovništva društva u cjelini to je opterećenje ionako opterećenih zaposlenih ili možda budućih generacija”, upozorio je Bejaković.
Iako se cijeli život bavio javnim financijama, upravo zbog ovog dvostrukog gledišta nema rješenje kako pomoći umirovljenicima u koronakrizi. Teško mu je govoriti o bilo kojem obliku covid dodatka, pa makar se radilo i o simboličnom dodatku na mirovinu svakog mjeseca. Bejaković ponavlja da treba voditi računa o održivosti mirovinskog sustava i javnih financija. Tako se čini da će pomoć starijim sugrađanima u ovo vrijeme zaista ovisiti o jednom statističkom podatku koji će rasvijetliti koliko novca za kakvu-takvu jednokratnu naknadu zaista ima u državnoj blagajni.
S druge strane, predsjednica SUH-a ističe kako je njihov zahtjev minimum onoga što očekuju od države. Ako to ne budu u stanju ispuniti, mogu očekivati pobunu pred izbore, ustvrdila je.
Iz Ministarstva obrazovanja već su ranije najavili da dane provedene u štrajku učiteljima, nastavnicima i profesorima neće platiti, a učenicima će se nastavna godina produljiti za onoliko dana koliko je trajao štrajk.
Učitelji, nastavnici i profesori osnovnih i srednjih škola, fakulteta, zaposlenici znanstvenih instituta i potpornih ustanova u znanosti i visokom obrazovanju idu u štrajk, najprije jednodnevni u srijedu, a ne ispune li se njihovi zahtjevi, barem tri od traženih pet, štrajk će se nastaviti koliko god trebalo, pa takve najave nesumnjivo podsjećaju na one s kojima je prije šest godina započeo do tada najveći štrajk u obrazovnim ustanovama, piše Večernji list.
“Štrajk će biti jednodnevan, a nakon njegova završetka bit ćete informirani o nastavku naših aktivnosti. Ne mislimo stati na tom štrajku upozorenja, planiramo progresivan štrajk tako da svaki sljedeći biti širi ili dublji, u svakom slučaju drukčiji. Što prije uspostavimo dijalog oko prihvaćanja poštenih, pravednih, opravdanih i izvedivih zahtjeva, to ćemo prije stati s našim aktivnostima”, poručio je Željko Stipić iz sindikata Preporod.
U resornom ministarstvu pak smatraju kako razloga za štrajk nema.
Štoviše, poručuju da su zaposleni u sustavu obrazovanja ostvarili više od 60 posto kumulativnog povećanja. Drugim riječima, učitelju u osnovnoj školi koji je bez napredovanja prosječna plaća od 2019. godine narasla je 67 posto te ona sada iznosi 1481 euro. Isti taj učitelj, računajući prosječne plaće, 2019. godine imao je 886 eura, godinu kasnije 955 eura, a 2021. godine njegova prosječna plaća iznosila je 1028. Plaća je nastavila rasti, bez obzira na to što učitelj od 2019. godine nije napredovao, pa je 2023. godine ona iznosila 1257 eura, a 2024. godine 1487 eura. Za razliku od učitelja koji nije napredovao u sustavu, onaj učitelj osnovne škole koji je od 2019. godine do danas napredovao do učitelja savjetnika, zadnjeg stupnja napredovanja, bilježi rast prosječne plaće od 70 posto. Naime 2019. godine učitelju savjetniku prosječna plaća iznosila je 1133 eura, godinu kasnije 1228 eura, 2023. godine prosječna plaća savjetnika iznosila je 1602 eura, a ove godine u siječnju učiteljima savjetnicima isplaćena je prosječna plaća od 1928 eura, piše Večernji list.
U srednjim školama od 2019. godine do danas nastavniku je plaća narasla 70 posto te sada iznosi 1589 eura, nastavniku mentoru rasla je 70 posto pa je prosječna isplaćena plaća u siječnju ove godine iznosila 1790 eura, a nastavniku savjetniku u srednjoj školi 71 posto – pa sada prosječna plaća iznosi 1995 eura. U visokom obrazovanju, od 2019. do danas prosječna plaća asistenta ukupno je povećana 58 posto, višeg asistenta 54 posto, docenta 54 posto, izvanrednog profesora 60 posto, redovitog profesora 56 posto, a redovitog profesora u trajnom zvanju 47 posto. Prosječna plaća redovitog profesora u trajnom zvanju danas iznosi 3178 eura. Lani je redovitom profesoru u trajnom zvanju prosječna plaća iznosila 3152 eura, a medijalna 3135 eura. Istom redovitom profesoru u trajnom zvanju prosječna isplaćena plaća 2019. godine iznosila je 2162 eura. Prosječna plaća asistenta na fakultetima 2019. godine iznosila je 882 eura, 2020. godine 897 eura, lani je prosječna plaća bila 1367, a danas prosječna plaća asistenta iznosi 1389 eura.
“Čak i za vrijeme korona-krize, kada je BDP pao za više od osam posto, kada su plaće u privatnom sektoru padale i kada nije bilo govora o inflaciji, plaće zaposlenicima u obrazovanju povećane su za dva posto. Ako sada govorimo o utjecaju inflacije, prema dostupnim podacima, kumulativna inflacija od 2019. do siječnja bila je 28,1 posto, a rast plaće učitelja u istom razdoblju 67 posto, što nam pokazuje da je usprkos inflaciji povećanje plaća učitelja u navedenom razdoblju i dalje značajno. Uz to, ovaj mjesec svim zaposlenicima isplaćena je uvećana plaća za tri posto te će im do kraja godine plaća biti uvećana za dodatnih tri posto. Osim toga, za tri mjeseca ponovo počinju pregovori sa sindikatima o dodatnom povećanju plaća”, poručuju iz Ministarstva obrazovanja.
Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja su, nakon najave štrajka upozorenja u školstvu, ocijenili da zbog svega što je u posljednjih 10 godina napravljeno za unaprjeđenje materijalnog i nematerijalnog statusa zaposlenika u obrazovanju, ne nalaze nikakva razloga za štrajk.
“Od početka mandata Vlade, svake godine povećavana je plaća zaposlenicima u sustavu obrazovanja pa sada već govorimo o više od 60 posto kumulativnog povećanja”, odgovorili su iz ministarstva nakon najave jednodnevnog štrajka upozorenja u školstvu koji će se održati 19. ožujka u organizaciji Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja i Školskog sindikata Preporod.
“Čak i za vrijeme korona krize, kada je BDP pao za više od osam posto, kada su plaće u privatnom sektoru padale i kada nije bilo govora o inflaciji, plaće zaposlenicima u obrazovanju povećane su za dva posto. U osnovnim školama učitelju mentoru plaća je rasla 66 posto, a učitelju savjetniku 70 posto. U srednjim školama, od 2019. do danas nastavniku je plaća narasla 70 posto te iznosi 1589 eura, nastavniku-mentoru rasla je 70 posto, a nastavniku savjetniku 71 posto.
U visokom obrazovanju, od 2019. do danas prosječna plaća asistenta ukupno je povećana 58 posto, višeg asistenta 54 posto, docenta 54 posto, izvanrednog profesora 60 posto, redovitog profesora 56 posto, a redovitog profesora u trajnom zvanju 47 posto. Prosječna plaća redovitog profesora u trajnom zvanju iznosi 3178 eura”, priopćili su iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Uz to, napomenuli su, ovaj mjesec svim zaposlenicima isplaćena je uvećana plaća za tri posto te će im do kraja godine plaća biti uvećana za dodatnih tri posto. “Osim toga, za tri mjeseca ponovo počinju pregovori sa sindikatima o dodatnom povećanju plaća”, podsjetili su.
“Ako govorimo o utjecaju inflacije, prema dostupnim podacima, kumulativna inflacija od 2019. do siječnja bila je 28,1 posto, a rast plaće učitelja u istom razdoblju 67 posto što nam pokazuje da je, unatoč inflaciji, povećanje plaća učitelja u navedenom razdoblju i dalje značajno”, stoji u priopćenju.
Što se tiče organizacije odgojno-obrazovnog rada na dan štrajka, iz Ministarstva znanosti i obrazovanja izvijestili su da će se odvijati “na jednak način kao i u danima kada nije štrajk”, što znači da svi učenici dolaze u srijedu u školu. Na web stranicama škole bit će objavljene obavijesti ako neka škola neće moći organizirati niti dio odgojno-obrazovnog rada, napomenuli su.
Za ponedjeljak su sazvani sastanci sa svim ravnateljima osnovnih i srednjih škola na kojima će im biti dane detaljne upute o organiziranju odgojno- obrazovnog rada za vrijeme štrajka, kao i upute o provođenju njihovih zakonskih obaveza o vođenju evidencije radnog vremena, stoji u priopćenju.
Donosimo vremensku prognozu naše meteorologinje Tee Blažević. Pretežno oblačno je u većem dijelu zemlje, kiša i pljuskovi padaju duž Jadrana i uz Jadran. Na moru puše jako i vrlo jako jugo, brojne katamaranske i trajektne linije su u prekidu.
U nastavku petka kiše i pljuskova s grmljavinom bit će u većini predjela Hrvatske, lokalno obilnijih duž Jadrana i uz Jadran.
Za područje Gorskog kotara i Like te sjevernog Jadrana postoji opasnost od bujičnih i urbanih poplava, na snazi je posebno hidrološko upozorenje sektora Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Nestabilno će biti i za vikend.
U subotu će kiša i pljuskovi još biti česta pojava u mnogim predjelima, duž Jadrana i uz Jadran treba računati na mogućnost lokalno izraženijih pljuskova s grmljavinom. Prema večeri, kako temperature budu padale, kiša bi mogla prijeći u susnježicu i snijeg u najvišem gorju.
Nedjelja će isto biti nestabilna, ali s manje oborine. Posvuda osjetno hladnije.
Još hladnije početkom novog tjedna.
U ponedjeljak u najvišem gorju može zalepršati koja pahulja snijega.
Od utorka stabilnije vrijeme, ali hladno, osobito ujutro na kopnu kad treba računati na minuse i mraz.
28./29. OŽUJKA: Nova manifestacija u Kukljici – “Šparogijada”!
Otkriveni tajanstveni signali iz naše galaksije. “Nikad ovako nešto nismo vidjeli”
OBAVIJEST: U ponedjeljak bez vode dio Kožina!
VIKEND NA VIŠNJIKU: Tajlandski boks, nogomet, košarka…
