Hrvatska
Lažna etiketa na 50 posto ekstradjevičanskih maslinovih ulja
Više od polovice maslinovih ulja koja se na hrvatskom tržištu prodaju kao ekstradjevičanska ne odgovaraju deklaraciji ekstradjevičanskih, alarmantni su podaci Državnog inspektorata, čiji su inspektori u lanjskoj godini uzorkovali i analizirali kvalitetu, sljedivost, senzorska svojstva i autentičnost 25 takvih ulja.
Čak 14 ih je palo na senzorskim analizama i parametrima kvalitete, zbog čega je izdano i devet optužnih prijedloga nadležnim sudovima, tri prekršajna naloga i tri rješenja o zabrani stavljanja na tržište ulja. No zabrana bi, kako doznaje Večernji list, vjerojatno bilo i više da zakon trgovcima ne ostavlja mogućnost da sami povuku “neispravan” lot s tržišta bez rješenja o zabrani dokažu li da su ga neškodljivo zbrinuli, vratili dobavljaču ili predeklarirali, dok dio njih zahtijeva superanalize koje traju i osam mjeseci, a kad stignu rezultati, dokazni je materijal odavno nestao s polica, prodan je i potrošen u kućanstvima. K tome, ako je “pala” jedna serija, pitanje je koliko ih se, s obzirom na mali broj uzorkovanja – a samo smo u 2019. uvezli 4,5 milijuna litara maslinova ulja za 14,6 milijuna eura – provuklo neopaženo.
Večernji doznaje kako su inspektorima za oko najviše zapala ekstradjevičanska maslinova ulja (EDMU) s kojima se povremeno “akcija” i za samo 20-30 kuna.
No na upit koje su to robne marke ili brendovi EDMU i iz kojih trgovina, nisu odgovorili, kažu tek kako su uzorci uzeti u svim većim trgovačkim centrima u Hrvatskoj.
“Odabir za uzorkovanje temeljio se na saznanju o uljima prisutnim na tržištu do kojih se došlo tijekom godine u redovnim nadzorima inspektora, rezultatima analize prošlogodišnjih provjera sukladnosti proizvoda, cijeni (niže i srednje) proizvoda”, odgovaraju, kao i da je od 25 ulja, njih pet uzorkovano u proizvodnji, a 20 u maloprodaji.
Od sedam porijeklom iz Hrvatske dva su bila “nesukladna”, a od preostalih 18 iz EU članica (jedno iz Grčke, 10 iz Italije i sedam iz Španjolske) njih 12.
Ulja iz trećih zemalja nije bilo, no zna li se kako je čak šest ulja iz Španjolske i šest iz Italije “palo” na ocjenjivanju, posve su opravdane sumnje potrošača i nekih stručnjaka kako na našem tržištu nema dovoljno kontrole. Za šest su uzoraka trgovci zahtijevali i senzorska protuocjenjivanja u Španjolskoj i Italiji, no i na tim testovima nisu zadovoljili. Iz Inspektorata tek objašnjavaju kako se utvrđene “nesukladnosti” ne odnose na zdravstvenu ispravnost. Nisu nađena patvorena ulja, već je većina ekstradjevičanskih maslinovih ulja bila niže kategorije od deklarirane.
“Ulja nesukladna na senzorsko ispitivanje na tržište se smiju staviti samo kao djevičansko maslinovo ulje”, kazali su iz DIRH-a za Večernji.
Ivica Ljubenkov, predsjednik Zajednice udruga uljara i maslinara Hrvatske, kaže kako je nevjerojatno da inspekcija trgovcima u slučaju traženja superanaliza dozvoljava da i dalje prodaju sporno ulje, umjesto da se do konačnih rezultata ono stavi izvan prodaje. Činjenicu da su španjolska ulja prema analizi jednako “nesukladna” kao i talijanska, odnosno da ne odgovaraju parametrima ekstradjevičanskog maslinova ulja pod koja se deklariraju, on tumači španjolskim preuzimanjem velikog broja talijanskih uljara te kako je sve to zapravo ista proizvodnja.
Cijena ulja ovisi o veličini nasada, skrivenim subvencijama države, strojnoj ili ručnoj obradi i berbi maslina, što može znatno pojeftiniti, odnosno poskupiti finalni proizvod, pa njega u nas ove sezone nema ispod 60-70 kuna po litri. S druge strane, s obzirom na mehaniziranu proizvodnju vani cijena uvoznog ekstradjevičanskog maslinova ulja od 40 kuna još bi i mogla biti opravdana, no sve ispod toga je damping i prijevara potrošača, tvrdi on te dodaje kako, primjerice, kilogram maslinova ulja u veleprodaji u Španjolskoj stoji dva eura. “A gdje su onda još i boca, punjenje, etiketa, čep, transport, trgovačka marža…, s kojima maloprodajna cijena skače znatno iznad 20 kuna”, pita Ljubenkov.
Hrvatska
UTRKA ZA PANTOVČAK / HRejting: Milanović uvjerljiv favorit tjedan dana prije izbora
Zbog tragedije u Zagrebu, svi predsjednički kandidati otkazali su planirane aktivnosti. Uoči izborne šutnje objavljeni su rezultati posljednjeg HRejtinga prije predsjedničkih izbora.
Istraživanje agencije Promocija Plus za HRT provedeno je 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika, uz pogrešku od +/- 3,04% i pouzdanost od 95%.
Prvi krug: Milanović ispred Primorca
Prema rezultatima ankete, aktualni predsjednik Zoran Milanović dodatno je učvrstio svoju poziciju favorita. Prosinački HRejting pokazuje rast njegove potpore na gotovo 39%, što je dva postotna boda više nego prošlog mjeseca.
Dragan Primorac, kandidat HDZ-a, bilježi manji rast te ulazi u završnicu kampanje s podrškom od 22,9%.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić na trećem je mjestu s 9,6%, dok je Ivana Kekin nadomak 9%, unatoč medijskim kontroverzijama oko njezina supruga i zemljišta u Istri.
Među preostalih četvero kandidata, Miro Bulj (3,6%) bilježi najveći pad potpore, dok Branka Lozo blago raste i dostiže slične rezultate. Nezavisni kandidati Tomislav Jonjić i Niko Tokić Kartelo ostaju na marginama, s potporom manjom od 1,5%.
Neodlučnih je birača, tjedan prije izbora, oko 10%, što je velikih 3,4% manje nego prije mjesec dana.
Drugi krug: Milanovićeva pobjeda u siječnju
U hipotetskom drugom krugu 12. siječnja 2025., Zoran Milanović uvjerljivo pobjeđuje s 54,2% glasova, dok Dragan Primorac osvaja 33,8%.
U odnosu na prošli mjesec razlika između dva vodeća kandidata se povećala zahvaljujući snažnijem rastu potpore Milanoviću.
Broj neodlučnih birača u drugom krugu smanjen je na nešto više od 6%, dok je udio onih koji bi ostali kod kuće pao ispod 6%.
Hrvatska
Nova anketa: Evo kako stranke stoje osam mjeseci nakon izbora
Iako predstoje predsjednički izbori, HRT je provjerio kako osam mjeseci nakon parlamentarnih stoje političke stranke. Istraživanje je za HRT provela “Promocija Plus” 16. i 17. prosinca na uzorku od 1000 ispitanika. Najveća pogreška iznosi +/- 3,53%, uz razinu pouzdanosti od 95%.
U Hrvatskom saboru trenutačno sjede predstavnici čak 19 političkih stranaka. Da odlučuju birači iz ankete bilo bi ih samo četiri. Ali ne u Hrvatskoj podijeljenoj na 10 plus dvije izborne jedinice nego u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici sa zabranjenim predizbornim koalicijama, navodi HRT.
I u tako ustrojenoj Hrvatskoj HDZ bi biračima bio prvi izbor. Prosinac završava na 26,6%, što je blagi pad u odnosu na studeni (-0,24%). Zahvaljujući nastavku blagog rasta (+0,17%), SDP je uspio smanjiti razliku na ispod četiri posto (-3,66%). Sad su na gotovo 22,94%.
Treći su po snazi neodlučni. Iako se kod njih bilježi najveći pad (-1,03%), što je dobro, i dalje ih je 16,84%.
Budući da neodlučni još nemaju stranku, pa onda ne mogu ni u Sabor, birači bi ondje dali mjesto još samo dvjema strankama. Jednoj lijevoj i jednoj desnoj. Lijeva je Možemo!, kojoj slučaj bračnog para Kekin zasad nije naštetio. Štoviše, blago rastu (+0,27%), pa ta stranka godinu završava na 9,15%. Most je četvrta i posljednja stranka kojoj HRejting jamči prelazak izbornog praga. Trenutačno su na 6,82%, što je malo bolje (+0,32%) nego prošli mjesec.
Iako u Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici Sabor ne bi nikada vidjele, četiri stranke zahvaljujući postojećem izbornom modelu i statusu uglavnom regionalnih stranaka na mandat bi ipak mogle računati. To su Penavin Domovinski pokret koji je od ulaska u Vladu u konstatnom padu (prosinac -0,11%) pa godinu završava na 2,9% potpore.
U promil isti rejting imaju njihovi bivši stranački kolege koji su nakon raskola osnovali Domino (2,9%). S time da Radićeva struja ima najveći rast u proteklih mjesec dana (+1,1%).
U skupini stranaka koje isključivo regionalna ili lokalna snaga dovodi do Sabora još su IDS (1,49% bez promjene u odnosu na mjesec prije, +/-0,00%) i Centar (1,21%, pad 0,15% u odnosu na mjesec prije).
Oko jedan posto vrte se parlamentarni HSS s 1,13% (pad 0,13%), vladajući HNS 1,06% (rast 0,06%), neparlamentarni Fokus s 1,02% (rast 0,15%) i vladajući HSU s 0,92% (pad 0,04%).
U anketi je ispitan rejting još sedam stranaka. Većina ih ne doseže ni pola postotnih poena biračke potpore. Redom su to: Nezavisna platforma međimurskog župana Posavca (0,79%, pad 0,05%), Radnička fronta Katarine Peović (0,75% , pad 0,31%), Pravo i pravda nesuđenog predsjedničkog kandidata Mislava Kolakušića (0,73%, rast 0,10%), Hrebakov HSLS (0,42% pad 0,08%), stranka također nesuđene predsjedničke kandidatkinje Karoline Vidović Krišto Odlučnost i pravednost (0,39%, pad 0,12%), Pavličekovi Suverenisti (0,38%, pad 0,18%) i stabilno posljednji – Zekanovićev HDS (0,28%, pad 0,03%), izvijestila je Munižaba.
Hrvatska
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa
Fakultet prirodnih znanosti u Puli objavio je snimku koja je nastala u Medveji, mjestu na istočnoj obali Istre.
“Profesionalni ribar Nikola Franković poslao nam je snimku psine goleme (𝐶𝑒𝑡𝑜𝑟ℎ𝑖𝑛𝑢𝑠 𝑚𝑎𝑥𝑖𝑚𝑢𝑠), koju je uočio prije nekoliko dana ispred lučice u Medveji, na udaljenosti od oko 200 metara od obale. Jedinka je bila na površini mora, a njezina duljina procijenjena je na oko 8 metara”, pišu.
“Psine goleme najčešće se i zamjećuju dok se polako kreću uz samu morsku površinu. Ovakvo ponašanje donijelo im je ime “basking shark” (od engleske riječi bask, što znači “uživati na suncu”), jer se čini kao da se izležavaju i upijaju sunčevu toplinu”, objavljeno je na stranicama fakulteta.
Nisu agresivni i općenito su bezopasni za ljude.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
DR. SORIĆ VODIO RADIONICU U OB / Zadarska Urologija potvrdila se kao centar izvrsnosti urološke laparoskopije
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prije
USUSRET BOŽIĆU / Evo kako u nedjelju rade trgovine u Zadru…
-
Svijet4 dana prije
Opasni virus se vratio, pronađen je u otpadnim vodama europskih zemalja: Evo što su idući koraci
-
Hrvatska4 dana prije
VIDEO / Kod Istre snimljena posebna vrsta morskog psa