Hrvatska
Markotić o britanskom soju: “Širi se brže i lakše među mlađima”
Ministar Božinović rekao je kako će Stožer od danas pa sve do kraja tjedna razgovarati o mjerama u Hrvatskoj. Uz to naglasio je kako o oprezu govore cijelo vrijeme te da svako otvaranje nosi određeni rizik
Nacionalni stožer civilne zaštite održao je press konferenciju za novinare na kojoj su komentirali rast broja novooboljelih, britanski soj i cijepljenje protiv korona virusa u Hrvatskoj.
Danas imamo 688 novoregistriranih slučajeva korona virusa, započeo je epidemiolog i ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.
– Trenutna incidencija 14 dnevna na 100.000 stanovnika u Hrvatskoj je 115,3. Najvišu ima Dubrovačko-neretvanska, a najnižu Istarska županija. Po incidenciji smo i dalje treći u EU, od nas su bolje samo dvije zemlje. Po stopi smrtnosti smo 19. u EU – rekao je Capak.
– Zadnja istraživanja ukazuju da je učinkovitost cjepiva nakon prve doze vrlo visoka, i što se tiče obolijevanja i hospitalizacije. Mi ćemo produžiti period davanja druge doze, ali na krajnju granicu koju je preporučila EMA – dodao je.
Nakon njega govorila je profesorica Alemka Markotić koja se referirala na najnovije informacije o AstraZenecinom cjepivu.
– Pokazano je da je cjepivo sigurno i učinkovito te da nije bilo ozbiljnijih nuspojava. Smrti koje su se pojavile nisu bile dovedene u vezu s cjepivom. Jedna smrt je bila u kontrolnoj skupini kao rezultat teškooboljelog. Ono što je iznimno važno je da se vidjelo da je nakon prve doze već iznimno velika učinkovitost cjepiva – rekla je Markotić.
Što je uzrok ovotjednom rastu od 30 posto u Hrvatskoj?
– Mi smo u stalnom kontaktu s epidemiolozima. Uvijek je bilo važno traganje za kontaktima, ali sada pogotovo. Za većinu osoba koje su oboljele imamo podatke gdje su se i kako zarazile. U Splitu u bolnici ima 10 novooboljelih u 10 dana, u domu za mentalno retardirane osobe ima još oboljelih – rekao je Capak.
Ima li još pozitivnih na britanski soj, upitala je novinarka.
Što se tiče britanskoj soja, Capak kaže da nema novih informacija o novozaraženima britanskim sojem i kako određivanja sojeva idu prilično sporo.
– To je komplicirani postupak. Tu trebaju komplicirani softwarei i vrijeme, pa nemamo tu informaciju. U screeningu je 17 uzoraka, no dijagnostika je na početku i ide puno sporije. Svakodnevno pitamo za rezultate, dobili smo informaciju da će ovog tjedna biti otvorena platforma na kojoj će se moći slijediti uzorci – objasnio je Capak.
Profesorica Markotić navodi da većina europskih zemalja ima 20, 30 do 70 posto zaraženih britanskim sojem.
– Sigurno je da i u Hrvatskoj raste postotak. Taj soj preuzima primat nad sojem koji je kružio posljednjih deset mjeseci. Ima ga u visokom postupku, širi se brže i lakše među mlađim ljudima i među djecom. Ni ne moramo ga potvrditi, znamo iz iskustva da on vrlo brzo raste i preuzima prostor – istaknula je Markotić.
Pojavila se informacija da će AstraZeneca isporučiti 50% manje doza, što znate o tome?
– Kao i vi sam iz medija saznao za to. Mi nemamo službenu potvrdu. Ono što mi znamo je da će iduća pošiljka biti manja za 20.000 doza, a tako i ona iza nje, dok će ona treća biti veća za oko 30.000 doza – rekao je Capak.
Stožer je upitan, zašto je portal za prijavu cijepljenja radio samo tri sata?
Ministar zdravstva Vili Beroš odgovorio je kako je platforma jučer puštena u testni rad u produkciji, a da je interes iskazalo više od 4000 građana i da je sustav bio stabilan.
– Svi građani koji su jučer iskazali interes će biti pohranjeni i neće se morati ponovno prijavljivati. Bit ćete pravovremeno obaviješteni kad će platforma biti puštena u rad, u idućim danima. Sada je najvažniji rad obiteljski liječnici koji rade popis prioriteta. Kada dođe na red cijepljenje građana, onda će platforma biti važna. Uskoro će se pokrenuti jedan pozivni centar gdje će se oni koji ne koriste informatičku tehnologiju moći prijaviti putem telefona – rekao je Beroš.
Postoji li mogućnost da se mjere opet postrože i hoće li turisti koji su primili dvije doze cjepiva moći doći u Hrvatsku?
– Mislim da je najbolje da izbjegnemo pristup otvori-zatvori. Mi smo radili sve kako bi ga izbjegli. Dakako da mogućnost uvijek postoji i jedna i druga, ali mi bi voljeli da nam mjere traju što duže, odnosno ako nešto otvorimo da se to ne zatvori za tjedan ili dva. Imaju eksperti koji to znaju puno bolje od mene. Ukoliko se budemo pridržavali epidemioloških mjera sve bi se to moglo održavati. Najgore kad se opustite i pomislite ‘neće baš mene i neće baš danas’ – rekao je ministar Božinović.
Što se tiče turizma, Božinović ističe kako će o tome posebno razgovarati Europsko vijeće. Naravno, kaže, ta mjera ako to više zemalja prihvati i na jedan sinkronizirani način je provodi u praksi.
Okupljanje za Torcidin rođendan i ono zbog smrti Balaševića je drugačije sankcionirano, možete li pojasniti zašto je jednima zabranjeno, a drugima ne?
– U oba slučaja je iskomunicirano da je policija na prvom mjestu vodila računa o javnom redu i miru. Naravno da veće okupljanje ljudi u većem broju u vrijeme pandemije nije dobro. To su sve epidemiološki riskantni događaji – rekao je Božinović.
Roditelji i djeca s poteškoćama spadaju u prioritetnu skupinu cijepljenja, ali dio njih to ne zna, možete li sada to potvrditi da i oni znaju gdje pripadaju?
– To sve ovisi o dijagnozi. Svi oni spadaju u drugu skupinu. I njegovatelji i roditelji imaju pravo na cijepljenje. Svi koji to ne znaju neka se jave s upitom pa ćemo to raščistiti. Sva djeca s poteškoćama u razvoju imaju dovoljno razloga da spadaju u drugu skupinu, iako bi volio vidjeti i detaljne dijagnoze no, svi imaju pravo cijepiti se u drugoj skupini – rekao je Capak.
Ako je cijepljenje preko reda nemoral, može li se na taj nemoral odgovoriti smjenama, upitala je novinarka.
Beroš kaže kako je dobro postavljeno pitanje no, hipotetsko u ovom trenutku i kako se ne može uspoređivati stanje u drugim zemljama s ipak uređenim sustavom u Hrvatskoj.
– Nadležna tijela će reći svoje – rekao je Beroš.
Nakon njega, ministar Božinović je upitan o cijepljenju policije u Dubrovniku.
Božinović kaže kako cijepljenje provode znanstvene ustanove koje su dužne Ministarstvu zdravstva podnijeti izvješće.
– Vidjet će se tko se i gdje cijepio i po kojim prioritetima – rekao je Božinović.
Čelnik Stožera Davor Božinović danas je gostovao u emisiji N1 televizije i komentirao Stožer, ali i tvrdnju da je HDZ žrtva opasne diskriminacije. Naglasio je, kako će oni od danas pa sve do kraja tjedna razgovarati o mjerama i kako nema potrebe za nezadovoljstvom jer Hrvatska trenutno ima jedne od najblažih mjera u Europi.
– O mjerama će se razgovarati od danas pa do kraja tjedna. Mi o oprezu govorimo cijelo vrijeme, a svako veće otvaranje nosi određeni rizik – rekao je ministar.
Hrvatska
Istraživanje otkrilo koliko Hrvati mjesečno izdvajaju za štednju
Iako 53 posto hrvatskih građana smatra da im se financijska situacija pogoršala u posljednje dvije do tri godine, prosječni iznos mjesečne štednje među štedišama povećao se za četiri eura u odnosu na 2023. godinu te sada iznosi 77 eura, pokazalo je istraživanje objavljeno u ponedjeljak. Istraživanje je agencija IMAS na uzorku od 500 ispitanika provela u srpnju i kolovozu za potrebe Erste Groupa, a pokazalo je da najveći broj štediša, njih 31 posto, mjesečno odvaja 51 do 100 eura, dok s druge strane, 23 posto građana uopće ne štedi. Istraživanje se provodi svake godine i objavljuje uoči Svjetskog dana štednje (31. listopada), pa su tako prije deset godina štediše u Hrvatskoj u prosjeku odvajali oko 60 eura mjesečno, a prije pet godina nešto više od 62 eura.
Najveći prosječni iznos među onima koji štede, 105 eura mjesečno, uštedi srednja dobna skupina, od 35 do 59 godina, slijede mladi od 15 do 34 godine s iznosom od 71 eura, dok starija dobna skupina, od 60 i više godina uštedi u prosjeku 42 eura mjesečno.
Većina štediša, 66 posto, i dalje štedi tako da odvaja iznos koji im ostane na kraju mjeseca ili godine, naspram 34 posto onih koji odvajaju unaprijed određen fiksni iznos. Kao i dosad, muškarci u prosjeku uštede nešto veći iznos, 82 eura, u odnosu na 70 eura koliko uštede žene.
Mađari s najvećim povećanjem prosječne mjesečne štednje
Ipak, važnost štednje među hrvatskim građanima ostala je na sličnoj razini kao i prošle godine pa tako 68 posto ispitanika štednju smatra izrazito ili jako važnom.
U usporedbi sa štedišama u zemljama srednje i istočne Europe, Austrijanci u prosjeku štede 308 eura mjesečno, slijede Česi sa 134 i Slovaci sa 133 eura, dok Mađari prosječno uštede 116 eura. Manje od Hrvata štede Rumunji, 72 eura, i Srbi, 55 eura.
U odnosu na prošlu godinu, najveće povećanje prosječne mjesečne štednje zamijećeno je kod štediša u Mađarskoj, koji izdvajaju 11 eura više. S druge strane, jedini koji štede manje nego lani su Česi, s razlikom od deset eura naspram prošlogodišnjeg prosjeka mjesečne štednje, pokazalo je istraživanje.
Građani Hrvatske novac najviše čuvaju na tekućem računu
Kad se govori o osobnim razlozima štednje, najveći broj štediša u Hrvatskoj, njih 65 posto, štedi kako bi osigurali zalihu za hitne slučajeve. Slijede oni koji štede kako bi stvorili financijsko zaleđe za sebe i svoju obitelj, 45 posto, dok 21 posto štedi za mirovinu. Najmanje se štedi za edukacije i obrazovanje, sedam posto, dok je s druge strane, postotak onih koji štede za veću kupnju, poput kuće, stana, auta i slično ostao na 28 posto, a 17 posto štediša novac čuva za odmor.
Građani Hrvatske novac najviše čuvaju na tekućem računu, 51 posto, dok je postotak onih koji koriste štedni račun ili knjižicu ostao na istim razinama kao prošle godine (37 posto), kao i postotak ispitanika koji ima životno osiguranje kao oblik štednje (23 posto). Ispitanika koji novac čuvaju kod kuće ili u sefu je 18 posto, isto kao i prošle godine, navodi se.
Štednju kao oblik zalihe za iznenadne situacije vidi najviše štediša u Slovačkoj (89 posto), a slijede štediše u Češkoj (86 posto) te Rumunjskoj (75 posto). Kao i u Hrvatskoj, najmanje se štedi za obrazovanje i edukacije, napomenuto je.
Uspoređujući trenutačnu situaciju s onom u zadnje dvije do tri godine, 51 posto ispitanika smatra da štedi jednako, pet posto više no prije, dok ih 44 posto smatra da štedi manje. Zbog rasta cijena, samo jedan posto hrvatskog stanovništva nije morao “suziti” potrošnju, dok je 28 posto onih koji su bili primorani značajno je smanjiti. Pritom su najviše pogođeni stariji od 60 godina, među kojima je 62 posto onih koji su morali značajno smanjiti potrošnju, naspram mlađe (šest posto) i srednje dobne skupine (13 posto), navodi se u istraživanju.
Hrvatska
Hrvatska policija sudjelovala u velikoj akciji: Presreli pošiljke s 360.000 lažnih €
U međunarodnoj akciji Decoy zaplijenjen je krivotvoreni novac u vrijednosti većoj od 14 milijuna eura, od čega su hrvatska policija i carina otkrile 10 pošiljki s 1803 krivotvorene novčanice eura u različitim apoenima, izvijestilo je Ravnateljstvo policije.
Hrvatska policija i carina su tijekom akcije otkrile 256 novčanica u apoenu od 20 eura, 424 novčanice od 50 eura, 408 novčanica od 100 eura, potom 209 novčanica od 200 eura i 506 novčanica od 500 eura.
Ravnateljstvo policije precizira da su naručitelji krivotvorenih novčanica sa zagrebačkog, karlovačkog, istarskog, zadarskog, šibenskog, splitskog, sisačkog i krapinskog područja, dok su pošiljke krivotvorenih novčanica dostavljane iz Turske, Kine i SAD-a.
Sudjelovalo 18 zemalja
U policiji navode da su u akciji koju je koordinirao Europol sudjelovale agencije za provedbu zakona iz 18 zemalja, a cilj je bio razbiti distribuciju krivotvorenih novčanica i kovanica putem poštanskih službi diljem Europe.
Tijekom operativne faze zaplijenjena su 174 paketa s krivotvorenim novcem, čime su pokrenuta 144 nova policijska istraživanja odgovornih kriminalnih mreža. Ukupno je presreteno 148.130 krivotvorina, među ostalim 134.949 novčanica i kovanica eura, 9186 novčanica britanske funte i 3595 novčanica američkih dolara.
Kod velike većine zaplijenjenih novčanica radilo se o novčanicama izmijenjenog dizajna koje se često nazivaju i “filmskim novcem”.
Takve reprodukcije sličnog su oblika i boje kao i prave novčanice, ali se na njima nalazi mala oznaka koja upućuje na to da se ne radi o pravom novcu. Međutim, takve oznake se često ne uoče, što kriminalcima omogućuje da takav novac podvaljuju kao pravi.
Među krivotvorinama najčešće novčanice od 50 eura
Među zaplijenjenim novčanicama najčešći apoeni su bili od 50 eura, a zatim oni od 20 eura.
U policiji pojašnjavanju da kriminalne organizacije često iskorištavaju razlike između tijela za provedbu zakona, osobito kad koriste poštanske usluge za distribuciju krivotvorenog novca.
Dodaju da su carinski službenici bili ključni u otkrivanju krivotvorenih novčanica i kovanica, dok su policijske snage provodile potrebna istraživanja kako bi ušle u trag odgovornim kriminalnim skupinama i razbile ih.
Zahvaljujući zajedničkoj suradnji krivotvoreni novac je presreten na ključnim točkama ulaska te su pokrenuta opsežna istraživanja u potrazi za organiziranim kriminalnim skupinama koje djeluju iza kulisa.
U policiji nadodaju da su Europol i OLAF pružili potporu operaciji olakšavanjem razmjene obavještajnih podataka, pomaganjem u otkrivanju sumnjivih paketa te preciziranjem pokazatelja rizika za buduća nastojanja u borbi protiv distribucije krivotvorenog novca.
Hrvatska
Ostao bez 880 eura nakon što je dao broj kartice “dostavnoj službi”
U subotu je u prostorije Policijske postaje Šibenik pristupio 54-godišnjak te je prijavio kazneno djelo računalne prevare. Oštećeni je prilikom prijave naveo da je putem mobilne aplikacije primio poveznicu za preuzimanje pošiljke dostavne službe, vezano za artikl koji je prethodno objavio na internetskim stranicama za prodaju. Nakon što je otvorio poveznicu i unio podatke svoje bankovne kartice, s računa mu je skinut iznos od 880 eura.
Policija je protiv nepoznatog počinitelja podnijela kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku te provodi intenzivne izvide s ciljem utvrđivanja identiteta i pronalaska počinitelja, izvijestila je policija.
Savjeti policije:
Kako bi se izbjegla mogućnost postajanja žrtvom ovakvih prijevara, policija građanima savjetuje sljedeće mjere opreza:
Provjerite autentičnost pošiljatelja – obratite pozornost na brojeve mobitela i adrese e-pošte pošiljatelja te provjerite postoji li ta osoba ili tvrtka.
Ne dijelite osobne podatke – izbjegavajte slanje osobnih podataka ili podataka bankovnih kartica na zahtjev nepoznatih osoba ili neprovjerenih poveznica.
Za dodatne informacije o zaštiti od ovakvih i sličnih kaznenih djela, građane pozivamo da posjete projekt Ministarstva unutarnjih poslova “Web heroj: Ulovimo lika s weba koji tvoje € vreba”.
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prije
MORATE U SPIZU? / Evo kako danas rade trgovine i centri u Zadru…
-
magazin3 dana prije
FOTOGALERIJA / Špica!
-
Hrvatska5 dana prije
Uskoro promjena u obračunu struje: Nemojte na ovo zaboraviti, može vas koštati dvostruko više!
-
Hrvatska3 dana prije
Uz pomicanje sata idu i tri važne promjene, ne zaboravite na njih