Hrvatska
Plenković najavio otvaranje terasa i treninge u zatvorenom

Na 45. sjedici Vlade koja se održava u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, premijer Andrej Plenković najavio je otvaranje terasa ugostiteljskih objekata, kao i početak treninga u zatvorenim prostorima, ali uz epidemiološke mjere i propise. Istaknuo je kako su mjere primjerene trenutku, ali uvijek mogu postati restriktivnije ako se situacija pogorša.
U uvodnom dijelu sjednice premijer je istaknuo da mu je drago što je pripremljen cjelovit registar otoka. Posao koji je napravljen omogućit će pristup svakome koga se tiču informacije oko otoka. Na sjednici na Hvaru predložen je novi Zakon, a potičemo i koncept pametnih ulaganja. Napravljen je i projekt Safe stay in Croatia, rekao je.
Vezano za koronavirus brojevi su smanjeni 11 puta, ali na tjednoj razini bilježimo porast.
– U ovom trenutku ne možemo sa sigurnošću tvrditi koji su uzroci ovoga trenda, da li je to bilo zbog hladnoće, popuštanja mjera ili šireg opuštanja u smislu modela ponašanja, ali i dalje moramo zadržati veliki oprez.
– Uz Dansku smo zemlja koja ima najmanju incidenciju u EU. Dobro je da je smanjen broj ljudi u izolaciji i broj preminulih, situacija je bolja, ali zahtijeva oprez, rekao je Penković.
Otvaranje terasa ugostiteljskih objekata i dvorana za treninge
Nakon niza konzultacija s nizom resora intencija je da se od 1. ožujka omogući rad ugostiteljskim objektima na terasama i na otvorenim prostorima, rekao je Plenković.
– Smatramo da je to dobro s obzirom na okolnosti. To će biti uz propisane epidemiološke mjere. Što se tiče sporta, omogućit će se održavanje treninga ali uz propise zbog određenih specifičnosti s obzirom na kontaktne i kolektivne sportove. U svakom slučaju nastavit ćemo s praćenjem poduzetnika i gospodarstvenika. Ministri će nastaviti s odgovarajućim praćenjem gospodarstva i poduzetnika i nastaviti dijalog s predstavnicima gospodarstva vezano za očuvanje radnih mjesta.
– Nastojimo čuvati zdravlje, gospodarstvo, držati financijsku stabilnost, plaće, mirovine, naknade za radna mjesta i sve što radimo, radimo u interesu hrvatskih građana. Apeliram još jednom na sve da budemo oprezni, imamo nekoliko manjih žarišta u par županija i stoga mislim da su ove mjere primjerene trenutku, ako se situacija pogorša, mjere mogu postati restriktivnije. Sutra kada se Stožer sastane, bit će više detalja, rekao je premijer.
Vezano za stanje nakon potresa, procedura podnošenja zahtjeva za obnovu maksimalno je pojednostavljena, rekao je ministar Tomo Medved. Do sada je, navodi, zaprimljen ukupno 1161 zahtjev. Prate se i pojave u tlu, odnosno pojava urušnih vrtača. Nastavilo se i isplatom jednokratnih naknada i isplaćeno je 94 milijuna kuna. Još uvijek su kaže, u vojarni Predrag Matanović smještene 64 osobe. Tijekom ovog tjedna pregledano je 2100 objekata.
Proteklih dana je blagi porast novozaraženih, zabilježeno je 544 slučaja u posljednja 24 sata. 12869 osoba je u samoizolaciji, a 70 je na respiratoru, rekao je ministar Vili Beroš.
Do sada je zaprimljena 251 070 doza cjepiva. U okviru druge faze cijepljenja, u Zagrebu je prvom dozom cijepljeno oko 900 osoba. Cijepljenje se organizira u HZJZ-u, domovima zdravlja, punktovima. Do sada je bila 991 prijava nuspojava i najčešće su blage i prolazne reakcije.
Istaknuo je kako je točno godina dana od pojave koronavirusa u Hrvatskoj, te naveo kako je reakcija Vlade bila pravovremena.
– Odgovornim ponašanjem građana, osiguran je blagi rast zaraženih u prvom valu epidemije. Reorganizacijom bolničkog sustava osigurana je zdravstvena skrb posebno onkološkim pacijentima, trudnicama, starijima te ostalim promptnim slučajevima. U dnevnim bolnicama zabilježen je porast broja ljudi s tumorima. Preventivni programi za rano otkrivanje raka bili su kontinuirani, kaže.
Iako na trenutke znatno opterećen, hrvatski zdravstveni sustav ostao je ističe, stabilan.
Ministar Davor Božinović rekao je da je do sada iz logističkog centra u Jastrebarskom izdan oko 141 milijun komada zaštitne opreme. 75% sredstava su dobivena iz EU. Stožer je donio jednu odluku na županijskog razini, a odnosi se na manifestacije i druga okupljanja. U razdoblju od tjedan dana bilo je 40 prekršaja, a podneseno će biti 18 prekršajnih naloga. 42 su kršenja samoizolacija, te tri kaznena djela zbog širenja zaraznih bolesti.
“Nikad nismo mislili da ćemo dati ovoliko novca “
Poduzimali smo sve kako bi zaštitili zdravlje naših građana i od prvoga dana osigurali smo svu potrebnu zaštitnu opremu. Ni u jednom trenutku te opreme nije falilo. Krenula je i proizvodnja u Hrvatskoj što je također dobro, dodao je Plenković.
– Mjere za očuvanje radnih mjesta bile su izdašne i nikad nismo mislili da ćemo ovoliko novca dati, a sve to smo učinili da smo osigurali financijsku stabilnost, Hrvatska još uvijek drži kreditni rejting. Omogućili smo da sve funkcionira, nama je žao da smo nekima u ovom procesu ograničili aktivnosti, ali to rade sve Vlade u svijetu. Korak koji je pred nama je da šaljemo poruke ubrzanja distribucije cjepiva da što brže procijepimo što veći broj ljudi i vjerujem da će ove doze koje trebaju doći biti snažna poruka u obrani. Još jednom želim poručiti da je Hrvatska naručila cjepiva i više nego je potrebno da procijepimo baš svu populaciju iznad 18 godina.
Želim se prisjetiti i onih gotovo 5500 građana koji su preminuli od COVID-a ili s COVID-om. Izražavam suosjećanje, to su veliki gubici. Nadam se da ćemo se postupno vratiti u život kakav je bio prije godinu dana, istaknuo je premijer.
Hrvatska
Izašao prijedlog kalendara za sljedeću školsku godinu: Stiže velika promjena s praznicima!

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predlaže drugačiju organizaciju nastave i praznika.
Školska godina 2025./2026. vjerojatno će donijeti značajne promjene kad je riječ o školskom kalendaru odnosno praznicima. Naime, kako je objavljeno u e-Savjetovanju, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predlaže drugačiju organizaciju nastave i praznika, koje zapravo podsjeća na stanje kakvo je bilo prijašnjih godina.
Tako je u javnoj raspravi ministarstvo predložilo da više nema kratkih jesenskih niti drugog dijela zimskih praznika te bi se oni provodili u jednom dijelu.
Prema prijedlogu nastavna godina počinje 8. rujna 2025., a završava 12. lipnja, odnosno 22. svibnja 2026. godine za maturante. Pvo polugodište bi trajalo od 8. rujna do 23. prosinca 2025. godine, a drugo od 12. siječnja do 12. lipnja 2026. godine, odnosno za maturante do 22. svibnja, piše Dnevnik.hr.
Praznici u 2025./2026. bili bi u sljedećim terminima:
– zimski praznici počinju 24. prosinca 2025. godine i traju do 9. siječnja 2026. godine, a nastava počinje 12. siječnja 2026. godine.
– proljetni praznici počinju 30. ožujka 2026. godine i završavaju 6. travnja 2026. godine, a nastava počinje 7. travnja 2026. godine.
– ljetni praznici počinju 15. lipnja 2026. godine.
Zadnji dan nastave bi bio u petak 12. lipnja, a službeno ljetni praznici počinju 15. lipnja 2026. godine, osim za učenike koji imaju razredni ispit ili dopunsku nastavu, završni rad ili ispite državne mature, kao i za strukovnjake koji su na praksi.
Javno savjetovanje oko školskog kalendara za 2025./2026. možete pogledati OVDJE.
Državni praznici tijekom školske godine 2025./2026.
1. studenog (subota) – Svi sveti
18. studenog (utorak) – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
25. prosinca (četvrtak) – Božić
26. prosinca (petak) – Sveti Stjepan
1. siječnja (četvrtak) – Nova godina
6. siječnja (utorak) – Sveta tri kralja
5. travnja (nedjelja) – Uskrs
6. travnja (ponedjeljak) – Uskrsni ponedjeljak
1. svibnja (petak) – Praznik rada
30. svibnja (subota) – Dan državnosti
4. lipnja (četvrtak) – Tijelovo
Hrvatska
Stiže hladna fronta, znatno će zahladnjeti, evo gdje je moguć snijeg

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Pretežno vedro je jutros duž obale, dok je u unutrašnjosti uglavnom oblačno, lokalno ima i slabe kiše prema istoku zemlje.
Slaba oborina moguća je i u nastavku četvrtka lokalno u unutrašnjosti, i to češće prema istoku i u Gorskoj Hrvatskoj. Prolazni pljusak moguć je i na krajnjem jugu Jadrana. Bura će puhati još u prvom dijelu dana, pojačano na udare pod Velebitom, dok će poslijepodne okretati na sjeverozapadnjak.
Posve stabilno neće biti niti tijekom petka. Lokalno slaba oborina naizglednija je u Gorskoj Hrvatskoj i na području Dalmacije.
Subota će većim dijelom biti pretežno suha, no navečer će nailaskom hladne fronte sa sjevera stići jače naoblačenje s kišom i pljuskovima s grmljavinom. Kako će temperature padati, kiša će prelaziti u susnježicu i snijeg, prije svega u gorju, u noći na nedjelju i tijekom nedjelje.
Koja pahulja tek je prolazno moguća u nižim predjelima.
Opet će ojačati sjeverni vjetar koji će prolazno na udare biti i jak, moguće i olujan. Osjetno će zahladnjeti, temperature će u unutrašnjosti pasti lokalno za više od 10 stupnjeva.
Zahladnjet će i na moru gdje će zapuhati jaka i olujna bura, što će rezultirati i problemima u prometu.
Hrvatska
Kreće se u snimanje cijele Hrvatske, evo o čemu se radi

Do 2034. godine cijelo područje Hrvatske bit će obuhvaćeno aerofotogrametrijskim snimanjem i zračnim snimanjem LIDAR-om te izrađene službene državne karte Hrvatske, proizlazi iz prijedloga programa službene državne kartografije o kojem je Hrvatski sabor raspravljao u srijedu.
Prijedlog višegodišnjeg programa službene državne kartografije za razdoblje od 2025. do 2034., koji su zastupnici jednoglasno podržali, ima za cilj osiguravanje pouzdanih, točnih i ažurnih topografskih podataka za cijelo područje Hrvatske i izradu službenih državnih karata mjerila: 1:25 000, 1:50 000, 1:100 000, 1:250 000.
Provedbom aktivnosti iz programa, građanima, javnom i privatnom sektoru osigurat će se ažurirani geoprostorni podaci Hrvatske koji su ključni za prostorno planiranje, upravljanje prostorom, krizne situacije, zaštitu prirode i okoliša te održivi razvoj, kazala je državna tajnica u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Dunja Magaš.
Nositelj programa je Državna geodetska uprava, a potrebna sredstva za provedbu programa iznose 36,8 milijuna eura s PDV-om, pri čemu će se iz državnog proračuna osigurati 28,5 milijuna eura, a 8,3 milijuna eura iz drugih izvora financiranja.
Očekujemo financiranje iz europskih fondova, a snimanje LIDER-om financirat će se zajmom Svjetske banke, pojasnila je Magaš na upit Marije Lugarić (SDP) što se misli pod drugi izvori financiranja.
Ante Babić (HDZ) posebno je istaknuo važnost kvalitetnih i ažurnih karata za učinkovitu reakciju u kriznim situacijama kao što su poplave i potresi, a Predrag Štromar (HNS) pohvalio omogućavanje distribucije podataka putem mrežnih usluga odnosno pristup podacima u stvarnom vremenu.
-
magazin5 dana prije
FOTOGALERIJA / Hotel Pinija predstavio novi Congress & Event Center Zadar
-
magazin4 dana prije
“PROLJETNO BUĐENJE” / Veliki popust u zadarskom E-shape centru. Evo detalja…
-
magazin7 dana prije
ŠPICA!
-
ZADAR / ŽUPANIJA6 dana prije
MORATE U KUPOVINU? / Danas rade sljedeći marketi u Zadru…